ATINA – Grčka je juče poručila Evropskoj uniji da ima dva izbora: da prihvati ili odbaci njen zahtjev za šestomjesečno produženje programa finansijske pomoći.

„Evrogrupa ima dva izbora, da prihvati ili odbaci grčki zahtjev. Uskoro ćemo otkriti ko želi, a ko ne želi da se pronađe rješenje“, rekao je neimenovani izvor iz grčke vlade, a prenijela agencija Frans pres.

Njemačka je odbacila zahtjev Grčke za šestomjesečno produženje programa pomoći, uz obrazloženje da taj prijedlog ne predstavlja dovoljno dobro rješenje, dok je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker pozdravio potez zvanične Atine.

Grčka je zatražila šestomjesečno produženje programa, ali ne i budžetskih mjera povezanih sa njim, u pokušaju da okonča nesuglasice sa kreditorima, kao i neizvjesnost u pogledu ostanka u evrozoni.

Zahtev ima za cilj da obezbjedi „zaštitni kišobran“ za grčki bankarski sektor, rekao je neimenovani zvaničnik grčke vlade, dodajući da se zahtjev odnosi na produženje kreditnog sporazuma koji je Grčku spasio od bankrota 2010. i čija ključna komponenta ističe za devet dana.

Zvaničnik, međutim, napominje da Atina nije zatražila nastavak mjera štednje, podizanja poreza i reformi koje se smatraju ključnim uslovom za odobrenje zajmova, koje su grčku privredu gurnule u duboku recesiju uz rekordno visok nivo nezaposlenosti.

Njemačka je saopštila da je eventualni produžetak programa međunarodne finansijske pomoći Grčkoj neodvojiv od reformi na koje je Atina pristala u okviru postojećeg programa.

„Potpuno je nemoguće produžiti taj program bez dogovorenih reformi. Program i reforme su neodvojivi“, izjavio je portparol njemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea, Martin Jeger, a prenijela agencija Frans pres.

Ministri finansija evrozone su na sastanku u ponedjeljak imenovali pet uslova za nastavak pomoći Grčkoj, uključujući obavezan nastavak dogovorenih reformi. Prema preostalim uslovima, Atina ne smjie da pokreće nove reforme koje bi dodatno opteretile javne finansije i mora da otplati novac koji je dobila.

ECB odobrila Grčkoj 68 milijardi evra za dvije nedjelje

Evropska centralna banka (ECB) odobrila je Grčkoj dvonedjeljno produženje likvidnosti u iznosu od 68 milijardi evra, saznaje Reuters.

ECB je prošlog četvrtka povisila iznos programa hitnih kredita kojima grčka centralna banka može podstaći likvidnost komercijalnih banaka na 65 milijardi evra.

Centralna monetarna institucija evrozone prije dvije nedjelje je de facto blokirala pristup grčkih banaka ključnom izvoru finansiranja, objavivši da više neće prihvatati grčke državne obveznice kao kolateral za kredite.

ECB inače ne može primati kao kolateral obveznice s neinvesticijskim rejtingom, poput grčkih, ali je to ipak činila na osnovu 240 milijardi evra vrijednog programa međunarodnih kredita odobrenih Grčkoj.

Program ističe 28. februara, a kreditori, uključujući EU i Međunarodni monetarni fond, traže od Atine da ga produži. Grčka vlada to odbija i želi da pregovara o uslovima vraćanja duga.

Grci treba da izbace evro iz upotrebe

Grčka treba da izbaci evro iz upotrebe i da se vrati svojoj valuti – drahmi, smatra bivši francuski predsjednik Žiskar D`Esten.

„Ulazak Grčke u evrozonu 2001. godine bio je greška. Ja sam bio protiv toga. Nijemci su takođe bili protiv, ali su druge zemlje, posebno Francuska, insistirale na tome“ – objašnjava on.

Prema mišljenju francuskog političara, Grčka mora da devalvira svoju valutu, jer grčka ekonomija nije u stanju da se popravi i počne sa rastom sa tako jakom valutom kao što je evro.

On ne isključuje mogućnost da se nakon rješenja svih ekonomskih problema Grčka opet vrati u zonu evra.

„Ako Grčka ne uspije da devalvira svoju valutu – njena situacija će se pogoršati i dovesti do još veće krize“, navodi Žiskar D’Esten za list „Les Ekos“. (Agencije)