LONDON – Hoće li i pod kojim uslovima turisti ovog ljeta putovati Evropom pitanje je na koje bi mnogi voljeli dobiti odgovor, ali konkretnog odgovora ni na početku maja još nema.
Sve se još uglavnom svodi na iznošenje želja, predviđanja i namjera, no da bi se stvar definitivno pokrenula s mrtve točke nužan je nastavak smirivanja krize i veliki plan koji će dobiti pozitivno mišljenje epidemiologa.

“Turizam predstavlja 10 posto BDP-a Evropske unije i zapošljava ukupno gotovo 12 posto radnika u Evropskoj uniji. Osim toga, turizam je četvrta izvozna kategorija Unije čija potrošnja generiše više od 400 milijardi evra prihoda. Zbog svega navedenog važno je podsticanje stvaranja zajedničkih rješenja za izlazak iz krize turističkog sektora uzrokovane pandemijom virusa korona, ali i stvaranje programa i planova za suzbijanje sličnih prijetnji u budućnosti, poručio je prošle sedmice hrvatski ministar turizma predsjedajući videokonferencijom evropskih ministara turizma.

Nakon što se u većini zemalja počeo smanjivati dnevni broj novozaraženih i žrtava, počeo je proces postepenog popuštanja uvedenih mjera, a jedna od tema koje su se među prvima našle u fokusu medija je budućnost turizma na području Evrope i ponovno pokretanje industrije putovanja. Zanimljiv tekst na tu temu pod naslovom “COVID-19 baca evropsku turističku industriju u haos” objavio je ovih dana ugledni britanski The Guardian, u kojem ističe da niko u evropskom turističkom sektoru još ne zna hoće li ovoga ljeta stići turisti, niti kako će turističke kompanije preživjeti ukoliko se to ne dogodi.

U tekstu se podsjeća da je kriza izazvana pandemijom virusa korona bacila evropski turistički sektor u haos, da su granice između zemalja zatvorene, a avioni svih aviokompanija prizemljeni. Takva situacija ne samo da je frustrirajuća za turiste koji su planirali svoja ljetovanja, već prijeti uništiti turistički biznis i opustošiti ekonomije koji su ovisne o njemu.

“Od Algarvea u Portugalu do grčkih ostrva, od elegantnih odmarališta u Amalfiju na talijanskoj obali do španskih pabova i klubova, niko ne zna hoće li turisti ove godine doći ili kako će oni preživjeti ako se to ne dogodi. Gubici su već dramatični. Evropska komisija procjenjuje da će hoteli i restorani u Evropskoj uniji ove godine prepoloviti svoje prihode. Prema analizi bankarske grupe UBS prihodi od turizma u Italiji su u martu pali za 95 posto, dok je u Španiji taj pad iznosio 77 posto. Širom južne Europe, gdje se oporavak od krize iz 2008. godine u značajnoj mjeri oslanjao na turizam, turistički sektor je od vitalne važnosti za nacionalne privrede. Prema podacima Svjetske banke prihodi od turizma čine 20 posto BDP-a u Grčkoj, 18 u Portugalu, 15 u Španiji, dok u Italiji čine 13 posto nacionalnog BDP-a, piše u tekstu.

Guardian podsjeća da je evropski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton prije nekoliko dana poručio kako nam je potreban novi “Marshallov plan”, te da bi hitne mjere i sredstva koja je Europska komisija, kroz Fond za oporavak, stavila zemljama članicama na raspolaganje, trebale poduprijeti napore europskih država da u kratkom i srednjoročnom razdoblju održe stabilnost. Sredstva iz tog fonda trebala bi hotelima, restoranima i turoperatorima pomoći da izbjegnu kolaps, a izvršna uprava EU obećala je izraditi smjernice za koordinirani ponovni početak putovanja Starim kontinentom.

Očajni vlasnici kompanija čije poslovanje ovisi o turizmu traže što bržu ponovnu uspostavu turističkih tokova, no podsjeća i da su vlade u mnogim evropskim državama po tom pitanju još suzdržane. Tako je na primjer njemačka kancelarka Angela Merkel prošle sedmice poručila svojim sunarodnjacima da još neko vrijeme ne mogu računati na to da će planirani godišnji odmor provesti u drugim državama EU, francuski premijer Edouard Philippe rekao je da razmišljati o putovanjima u inostranstvo zasad još “ne bi bilo razumno”, dok je španski ministar vanjskih poslova Arancha González Laya poručio da se ta zemlja namjerava postepeno vraćati turizmu, ali se to neće dogoditi dok nisu u situaciji „koja može garantovati sigurnost turista”.

Stoga unutrašnje granice EU zasad ostaju čvrsto zatvorene za turistička putovanja, bez većih izgleda da će ta mjera u kratkom roku biti ukinuta, odnosno izvjesno je da novih odluka o tome neće biti bar do kraja maja. Njemačka je prošle sedmice produžila ograničenje na inostrana putovanja do sredine juna. Do daljnjeg, svi stranci koji stižu u Francusku, uključujući i oni koji stižu iz zemalja EU, moraju imati dobar profesionalni ili porodišni razlog za svoje putovanje ili im ulazak u zemlju neće biti dozvoljen već će s granice biti vraćeni nazad.

Britanski list podsjeća da su u nekim zemljama zbog pandemije još ozbiljno ograničena i domaća putovanja. Navode primjer Italije u kojoj je premijer Giuseppe Conte poručio sunarodnjacima da bi ovog ljeta trebali ostati i svoje odmore iskoristiti u toj zemlji, međutim ni to im zasad nije u potpunosti omogućeno budući da ni nakon 4. maja, kad je u Italiji krenulo popuštanje mjera još neće biti dopuštena putovanja između regija. Francuski će pak građani popuštanjem mjera ponovno moći putovati, ali je taj prostor kretanja zasad ograničen na radijus od 100 kilometara udaljenosti od njihovih domova.

Kad se govori planu o ponovnoj uspostavi saobraćaja i turizma na prostoru Evropske unije predlaže se da se ograničenja prvo ublaže “između područja s razmjerno niskom cirkulacijom virusa”, zbog čega su Češka, Slovačka i Hrvatska, koje su zabilježile mali broj zaraza, predložile koridore do obale Jadrana. Predlaže se isto tako, da bi takva putovanja mogla biti popraćena zajedničkim “COVID-19 pasošem” koji bi svjedočio o zdravstvenom stanju turista prije putovanja i nakon povratka iz odmorišta. Međutim, Njemačka je, kako piše Guardian, odbacila bilateralna rješenja. Ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je da bi “utrka u EU u tome ko će prvi dopustiti turistička putovanja” predstavljala neprihvatljiv rizik. Pritom je odbacio poziv Austrije Nijemcima da planiraju odmor u toj zemlji, podsjetivši na ulogu austrijskog skijališta Ischgl u ubrzavanju širenja pandemije u srednjoj Evropi.

U tekstu se analizira kako se s ovom situacijom nose u pojedinim evropskim državama koje godišnje ostvaruju najveće prihode od turizma. Naglašava se da je u pojedinim zemljama dio strategije stvaranje preduslova da se oni turisti koji ne mogu doći ovog ljeta, ponovno vrate jednom kad opasnost prođe. Tako se npr u Portugalu, koji je do sada zadržao broj smrtnih slučajeva od korone ispod hiljadu, izdaju vaučeri onima koji su prisiljeni otkazati svoje dolaske, što im omogućava odgodu tih putovanja do kraja 2021. godine. Neki hoteli i restorani još računaju da će moći početi s radom već ovoga ljeta, ali šef udruženja turističkih kompanija Algarve Elidérico Viegas skeptičan je po tom pitanju i drži da se strani gosti u tu zemlju vjerojatno neće vratiti do aprila sljedeće godine.

U Španiji se epidemija virusa korona pretvorila u jednu od najgorih na svijetu, s više od 24.500 žrtava. Međutim, neke od glavnih turističkih destinacija ostale su relativno netaknute zarazom što tamošnjem turističkom sektoru ostavlja nade da će možda ipak uspjeti ostvariti određene prihode od predstojeće ljetne sezone. U tekstu se citira regionalni zvaničnik zadužen za privredu i turizam na Balearima Iago Negueruela koji kaže da su, s jednom od najnižih stopa zaraze, ta ostrva svrstana među najsigurnija područja u Evropi. Zbog toga se tamošnji nadležni oprezno nadaju da bi do kraja jula stranim turistima moglo biti dopušteno posjetiti Mallorcu i Ibizu.

Britanski list podsjeća da je s gotovo 84 miliona turista Španija lani bila druga najposjećenija zemlja na svijetu, te da zbog velike ekonomske ovisnosti o turizmu sada nastoje što prije izraditi odgovarajuće protokole da bi bili spremni za ponovni dolazak turista.

“Želimo pripremiti sve kako bi turisti mogli što prije doći”, kaže Negueruela, te dodaje da izazov leži u uspostavljanju ravnoteže između atrakcija kao što su diskoteke na Ibizi i nove stvarnosti koje zahtijeva COVID-19 kojima će se brojni sektori morati značajnije prilagodit.

U tekstu se ističe i da Grčka i Kipar pritišću EU da što prije „posloži“ nekakav zajednički put naprijed jer za obje zemlje opstanak turizma je egzistencijalno pitanje. Podsjeća se da je više od petine radne snage u tim zemljama zaposleno u turističkom sektoru, da je to gotovo dvostruko više od prosjeka EU-a, te da prihodi od turizma u obje zemlje najviše doprinose njihovim ekonomijama. U Grčkoj se stoga nadaju početku sezone u julu, a njihova odmarališta okrenuta su u ovom trenutku gostima iz balkanskih zemalja Rumunije, Bugarske, Srbije i Sjeverne Makedonije. Te četiri države zajednički čine tržište od preko 40 miliona potencijalnih turista i ono što je u ovom trenutku izrazito važno imaju dobru saobraćajnu povezanost s najvažnijim grčkim turističkim odredištima.

Osvrćući se na stanje u Italiji Guardian piše da talijanski savez malih preduzetnika CNA očekuje da će ta zemlja ovog ljeta imati oko 25 miliona manje stranih turista, te da nacionalna turistička zajednica prognozira da će pad prihoda od turizma u odnosu na 2019. godinu u toj zemlji iznositi više od 20 milijardi evra. Turističke kompanije u Italiji, piše u tekstu, pokušavaju na razne načine podići nivo bezbjednosti pa tako među ostalim eksperimentišu i s pregradama od pleksiglasa koje postavljaju na plažama, a restorateri sa staklenim štitnicima između stolova, no svi su svjesni da će se uticaj ove krize na turizam osjetiti još godinama. Predviđanja su da se turistički biznis u Italiji neće vratiti na onaj nivo na kojem je bio prije virusa korona do 2023. godine, piše u svom osvrtu na budućnost evropskog turizma britanski list. (Seebiz)