DAVOS/ZAGREB – Na nedavno objavljenoj Ljestvici globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) Hrvatska je u ukupnom poretku zauzela 77. mjesto od 144 zemlje, a tome značajno doprinosi i porezna tortura koja ne samo da tjera investitore već i radnike posve demotivira za rad. Hrvatska je, gledano prema efektu kojeg ukupna porezna politika ima na nečiju želju da ovdje uloži novac te na nečiju želju za radom, 142. od 144 zemlje.

Jedna od potkategorija Globalnog indeksa konkurentnosti (GCI) je Efekt porezne politike na želju za ulaganjem, koja se nalazi unutar kategorije Učinkovitost na tržištu dobara – Domaća konkurentnost. Vrijednost 1 na ljestvici znači značajno demotiviranje ulaganja, dok vrijednost 7 označava poreznu politiku koja ne smanjuje želju za ulaganjem.

Hrvatska se našla na samom dnu ljestvice kao 142. od 144 zemlje s ocjenom 2.1. Investitore više demotiviraju jedino Italija (143.) i Argentina (144.) s ocjenom 2.0.

Listu 144 zemlje predvode Bahrein (6.5), Ujedinjeni Arapski Emirati (6.3) i Katar (6.2). Među prvih 10 su i Singapur (5.9), Oman i Hong Kong (5.7), Švicarska, Luksemburg i Mauricijus (5.3) te Malezija (5.2).

Od zemalja u okruženju najbolje stoji Makedonija koja je na 19. mjestu s ocjenom 4.5, koliku je dobila i Irska koja je na 18. mjestu. Crna Gora našla se na 43. mjestu u skupini zemalja koje su ocjenom 4.0 smještene od 37. do 46. mjesta, a među kojima su i Norveška (41.) te Kina (44.). Mađarska (133.) i Slovenija (134.) u skupini su zemalja s ocjenom 2.8, u kojoj su i Venezuela (132.) i Francuska (135.). Srbija je 136. uz ocjenu 2.7, koliku je dobila i Ukrajina (137.)

Velika Britanija (25.), Malta (27.) i Švedska (28.) su u skupni zemalja s ocjenom 4.3, SAD (34.) i Njemačka (36.) su u skupini zemalja s ocjenom 4.1, Japan (71.) i Australija (74.) su u skupini zemalja s ocjenom 3.7, Austrija (75.), Bugarska (81.) i Albanija (83.) su u skupini zemalja koje su dobile ocjenu 3.6, a Grčka (141.), koja je u skupini s Brazilom (139.) i Čadom (140.), tek je jedno mjesto ispred Hrvatske s ocjenom 2.4.

Jednako kao što loša porezna politika demotivira investiranje, tako demotivira i rad pa je u potkategoriji Efekt porezne politike na želju za radom, koja se nalazi u kategoriji Učinkovitost tržišta rada – Fleksibilnost, poredak sličan kao i u onoj koja se odnosi na investiranje. I u ovoj kategoriji vrijednost 1 na ljestvici znači značajno demotiviranje, dok vrijednost 7 označava poreznu politiku koja ne smanjuje želju za radom.

Hrvatska je i u ovoj kategoriji na dnu ljestvice, 142. od 144 zemlje sa ocjenom 2.2, jer teško je biti motiviran za rad kad ti država raznim doprinosima, davanjima, porezima, prirezima i inim nametima uzima više od pola plaće. Lošije od Hrvatske po tom pitanju ponovno su jedino Italija (143.) i Argentina (144.) s ocjenom 1.9.

Vodeće zemlje iznova su Bahrein i Katar (6.3) te Ujedinjeni Arapski Emirati (6.2), a slijede Singapur (6.0), Hong Kong (5.9), Oman (5.8), Kuvajt (5.3) te Malezija, Mauricijus, Luksemburg i Švicarska (5.1).

Makedonija (19.) je s ocjenom 4.4 u skupini zemalja smještenih od 17. do 20. mjesta. Crna Gora (65.) našla se s ocjenom 3.7 u skupini s Nizozemskom (62.) i Njemačkom (67.). Mađarska (128.) je u skupini u koju su s ocjenom 2.8 svrstani i Španjolska (130.) te Portugal (131.). Srbija (136.) je uz ocjenu 2.6 u skupini s Ukrajinom (135.). Slovenija (137.) je u skupini s Grčkom (138.), Brazilom (139.) i Rumunjskom (140.), a dobile su ocjenu 2.5.

Kanada je 23. uz ocjenu 4.3, Malta (27.), Čile (28.), Norveška (29.) i Švedska (30.) su u skupini zemalja s ocjenom 4.2, Velika Britanija (33.) je u skupini zemalja s ocjenom 4.1, dok su Kina (36.) i SAD (37.) među zemljama s ocjenom 4.0. Albanija (53.) i Japan (61.) su među zemljama s ocjenom 3.8, Australija je 80. (3.5), a Austrija (121.) i Francuska (125.) su dobile ocjenu 2.9. (Index.hr)