ZAGREB – Pozitivna kretanja domaće i inozemne potražnje u ovoj godini u Hrvatskoj pozitivno djeluju na industrijsku proizvodnju pa Hrvatska gospodarska komora (HGK) očekuje rast ukupne industrijske proizvodnje od oko 2,7 %, ali ističe da se s obzirom na nisku bazu teško može govoriti o oporavku

U listopadu ove godine industrijska proizvodnja bila je, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 6,4 % u odnosu na isti mjesec lani. To predstavlja najbržu dinamiku godišnjeg rasta od svibnja 2007. godine (kada je rast iznosio 6,8 %).

Najbrža dinamika rasta značajnim je dijelom rezultat prvog povećanja, nakon petomjesečnoga kontinuiranog silaznog trenda, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji koje je, između ostalog, uslijedilo zbog klimatskih prilika (vrlo kišno) u promatranom mjesecu.

"U posljednjih 13 mjeseci samo je jednom zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje, a godišnji rast u listopadu ove godine nastavak je uzlaznog trenda koji traje već deveti mjesec uzastopce, što je zadnji put zabilježeno još 2007. godine", ističe Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Ističe da je trend rasta djelomično rezultat povoljnih kretanja inozemne i domaće potražnje, odnosno robnog izvoza, osobne potrošnje i investicija. Prema desezoniranim podacima, u listopadu je industrijska proizvodnja bila veća za 1 % u odnosu na rujan.

Godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje rezultat je povećanja u sve tri industrijske djelatnosti (rudarstvo i vađenje 1,9 %, prerađivačka industrija 6,8 % i opskrba 6,1 %), što je zadnji puta zabilježeno u travnju ove godine, tumači Savić i dodaje da se od svibnja ove godine u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji bilježe negativna kretanja na godišnjoj razini, dok se kod rudarstva i vađenja te prerađivačke industrije bilježi trend rasta.

Unutar prerađivačke industrije u listopadu rast je zabilježen u 16 grana, dok je u ostalih osam zabilježen pad. Pritom je značajan utjecaj, s obzirom na udio u strukturi, imalo povećanje u proizvodnji prehrambenih proizvoda (8,7 %) i proizvodnji kemikalija (38,1 %).

S obzirom na to da je ove godine samo u siječnju zabilježen pad, na kumulativnoj razini bilježi se rast proizvodnje, odnosno u prvih deset mjeseci ove godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja je bila 2,7 % veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 15 % manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, što je rezultat višegodišnjih negativnih kretanja uslijed gospodarske krize, kaže Savić.

Ovogodišnja povoljna kretanja na kumulativnoj razini rezultat su rasta proizvodnje u rudarstvu i vađenju (5,4 %) i prerađivačkoj industriji (3,3 %), dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji ostvaren pad proizvodnje (-3,6 %).

"Pozitivna kretanja domaće i inozemne potražnje u ovoj godini pozitivno djeluju na industrijsku proizvodnju te uz nastavak tih kretanja za cijelu ovu godinu očekujemo rast ukupne industrijske proizvodnje od oko 2,7 %, ali s obzirom na nisku bazu i dalje se ne može govoriti o oporavku", ističe Savić.

Uzlazni trend industrijske proizvodnje bilježi se i na razini Europske unije pa je tako u rujnu ove godine industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,8 % (u Hrvatskoj 5,5 %) veća u odnosu na isti mjesec lani. Spomenuti rast nastavak je kontinuiranog uzlaznog trenda koji traje od kraja prošle godine.

U prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja EU je u prosjeku, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila oko 1,8 % (u Hrvatskoj oko 2,2 %) veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 6,8 % (u Hrvatskoj oko 16 %) manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

"Trend rasta industrijske proizvodnje prisutan je i u EU i u Hrvatskoj, pri čemu je listopad već deveti mjesec za redom u kojem se bilježi uzlazno kretanje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Pod utjecajem pozitivnih kretanja domaće i inozemne potražnje, očekujemo da bi u 2015. godini industrijske proizvodnja mogla porasti za 2,7% u odnosu na 2014. godinu. Unatoč takvom oporavku, razina industrijske proizvodnje bit će oko 16% niža u odnosu na pretkriznu 2008. godinu", smatra Savić. (Izvor: Banka.hr)