ZAGREB – Hrvatskoj ekonomiji preostaju samo dvije opcije – ili potpuna privatizacija ili bankrot, procjenjuju ekonomski portali.

Hrvatska ulazi u fazu visokih otplata javnog duga, u sljedećih deset godina za kamate i glavnicu izdvajaće, u prosjeku, 19 milijardi kuna godišnje.

Ovo je posljednja godina u kojoj se zemlja mogla pripremiti za ono što slijedi, jer dospijeva izdanje domaćih obveznica od 3,5 milijardi kuna u drugoj polovini jula.

Hrvatska je nedavno na stranom tržištu pokušala izdati obveznice u vrijednosti od milijardu evra, ali to nije uspjelo.

Vlada je odustala od izdavanja obveznica zbog visokih kamata koje su investitori tražili, a koje su se kretale iznad pet odsto.

Visina kamata posebno zabrinjava, jer centralne banke širom svijeta vode labavu monetarnu politiku, pa su kamate izuzetno niske, osim za Hrvatsku.

Javni dug, prema posljednjim podacima, dostigao je 290 milijardi kuna, a samo za kamate država je prošle godine izdvojila oko 11 milijardi kuna.

Već početkom februara naredne godine na naplatu stiže obveznica od 5,5 milijardi kuna izdata na domaćem tržištu, a u aprilu stiže obveznica od 1,5 milijardi američkih dolara, izdata na stranom tržištu.

Krajem novembra 2017. godine dospijeva još jedna domaća obveznica od četiri milijarde kuna.

Takve iznose neće biti moguće otplatiti bez novog zaduživanja, ali je pitanje kakvi će biti uslovi, odnosno kamate.

Izlazak Velike Britanije iz EU ili promjena politike centralnih banaka, odnosno dizanje kamatnih stopa, moglo bi da dodatno oteža finansiranje zemalja poput Hrvatske.

U julu 2018. godine na naplatu stiže obveznica od šest milijardi kuna na domaćem tržištu i 750 miliona dolara u inostranstvu.

Hrvatski mediji pišu da je već na početku mandata iz nove Vlade Hrvatske poručeno kako nema novca za dodatna materijalna prava budžetskih korisnika.

Zbog inertnosti i očitog nefunkcionisanja nove Vlade, državni budžet mogao bi da doživi još jedan ozbiljan udarac – oko 180 hiljada javnih službenika, zaposlenih u školstvu, zdravstvu, kulturi i socijali, ovih dana iščekuje vijesti o isplati regresa koji, prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe, treba da bude isplaćen najkasnije do kraja juna.

Visina regresa utvrđena je u iznosu od 1.250 kuna (oko 165 evra), što znači da bi država za isplatu toga prava javnim službenicima trebala u ovom trenutku da pronađe 225 miliona kuna (gotovo 30 miliona evra).

To je vrlo teško za očekivati jer je već na početku mandata iz ove Vlade poručeno kako novca za dodatna materijalna prava budžetskih korisnika nema.

Propali i rijetki pregovori sa sindikatima takođe nisu doveli ni do kakvog dogovora. Za razliku od Milanovićeve Vlade, koja je to pravo proteklih godina, kao i isplatu dodataka za praznike, suspendovala posebnim Zakonom o uskraćivanju isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, Oreškovićeva Vlada ni takav propis nije donijela, piše Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo, Ustavni je sud Hrvatske prošle godine, ne osporavajući bivšoj Vladi pravo da zakonski interveniše u imovinska prava, ipak upozorio da se takav zakon ne može dalje produžavati bez savjetovanja sa strankama Kolektivnog ugovora, a u cilju iznalaženja prihvatljivih rješenja.

To je pitanje, među ostalima, trebalo da se uredi kroz razgovore predstavnika Vlade i sindikata, a Vlada je, podsjetimo, na čelo Odbora za pregovore sa sindikatima imenovala potpredsjednika Božu Petrova. Razgovori i pregovori, kako znamo, nisu daleko odmakli, a Vlada nije donijela nikakav propis kojim bi prava iz TKU-a mogla dalje „legalno“ da uskraćuje.

“Vlada, ma koja god ona bila, to pitanje može riješiti samo na dva načina: jeftinijim, a to je da pronađe novac, ili skupljim, što znači da ćemo biti prisiljeni da podignemo sudske tužbe zbog kojih bi se taj trošak mogao udvostručiti”, kaže Željko Stipić , predsjednik sindikata ‘Preporod’. (Agencije)