Preporuke njemačkog Ifo instituta "Agenda za ekonomsku reformu Hrvatske" (An Economic Reform Agenda for Croatia) predstavljaju analize i smjernice za javne politike koje bi mogle doprinijeti jačanju konkurentnosti i rasta. Studiju su potpisala dvojica profesora, dr. Oliver Falck i dr. Siegfried Schonherr, a kao koautori navedeno je još 14 drugih akademičara, istraživača i čelnika Ifo instituta.

Piše: Daniel Hinšt, predsjednik think tank Centra za javne politike i ekonomske analize iz Zagreba

Kada se prouči sadržaj, preporuke se uvelike poklapaju s već ranijim preporukama Europske komisije kroz "Izvješće za Republiku Hrvatsku 2015. s detaljnim preispitivanjem o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža". Mnoge od "Ifo tema" bile su već raspravljane u javnosti. U tom smislu, Ifo preporuke su daleko od novosti, ali svakako još jedan koristan dokument za prisjećanje na domaću zadaću.

Psihologija hrabrosti

I dok pozivanje na referencu Ifo instituta lako može postati stvar političkog "ugleda", temeljno je pitanje uvijek konstantno: tko je psihološki spreman (hrabar) provesti barem većinu Ifo preporuka? Naime, Ifo ističe kako strukturne reforme, pogotovo u kratkom roku ili prije izbora, vode u "dolinu političke smrti". Baš to boli političare jer znači izlazak iz zone političke udobnosti. Zato se predlaže educiranje birača o dugoročnim koristima reformi.

Njemačke političke stranke su poznate po snažnim zakladama koje djeluju i kao instituti i think-tankovi. Svaka stranka putem svoje zaklade provodi educiranje birača o ideologiji koju zastupa i reformama koje se zagovaraju. Njemačke političke stranke poznate su po izrazitoj preciznosti u definiranju javnih politika za strukturne reforme, što uključuje i educiranost članstva i birača. U Hrvatskoj je temeljni izazov upravo nespremnost stranaka da zastupaju koherentne i profilirane ideologije koje će usmjeravati javne politike na provedbu strukturnih reformi. Općeniti je stav kako reforme nisu zanimljive, a znače rizik od gubitka popularnosti.

Neki će čak pomisliti kako se radi o tek blažim preporukama, koje se onda mogu nazvati socijaldemokratskim. Za socijaldemokrate bi se Ifo preporuke pak mogle okarakterizirati kao još jedan neoliberalni manifest, i to još u stranoj režiji.

Interna devalvacija

Ovaj ugledni njemački i europski think-tank poznat je po ordoliberalnom svjetonazoru, sukladno tradiciji modernog njemačkog ekonomskog modela. U tom smislu, Ifo se zalaže za rezanje neumjerene državne potrošnje te obuzdavanje deficita i  javnog duga. Fiskalna disciplina nas vodi i do interne devalvacije – rezanje troška države, ali i općenito – rezanje cijene rada. U tom kontekstu se čak i Latvija spominje kao primjer uspješne interne devalvacije.

K tome se još izražava i zabrinutost oko državnog subvencioniranja mirovina na razini pet posto BDP-a (povlaštene i prijevremene tj. nezarađene mirovine). Vruće bi to bile teme za Hrvatsku, u svakom slučaju, kad bi itko pomislio nešto konkretno učiniti. Prije izbora ne bi baš bilo popularno otkriti taj dokument, dok sada ionako postoji sloboda izbora predloženih mjera.

Pitanje tečaja

Ifo je u svojim preporukama ipak spreman na "miks" pa se uz internu devalvaciju predlaže i eksterna devalvacija – slabljenje kune za oko 13 posto (u sedam do 13 godina). Targetira se na navodno precijenjeni tečaj, a sve sa svrhom jačanja inozemne konkurentnosti. Zvuči možda i neuobičajeno da takvu monetarnu politiku predlažu ordoliberali, inače pobornici monetarne stabilnosti.

Ipak, barem se ne preporuča interni intervencionizam u aktivnosti središnje banke. Ifovci smatraju kako bi u slučaju odsustva devalvacije samo izričita zabrana mogla spriječiti pretjerano zaduživanje u stranim valutama. Ujedno se predlaže i uvođenje financijske pismenosti u školama, dok se bankama i središnjoj banci predlaže donošenje pravila upozoravanja građana o kreditnim rizicima. Predlaže se uvođenje instituta stečaja potrošača (što je u međuvremenu uvedeno).

Doing Business

Kada se gleda područje poslovnog okruženja, Ifo pruža Doing Business analizu. U međuvremenu je Hrvatska skočila sa 65. na 40. mjesto u svijetu. Primjerice, u području pokretanja poslovanja predlaže se one-stop-shop e-pristup. Takva preporuka je već došla i iz Europske komisije, a zapravo je pravna obveza koju Ministarstvo pravosuđa mora provesti sukladno članku 8. EU Direktive o uslugama.

Njemački savjetnici pritom trebaju imati na umu kako Hrvatska s Njemačkom u Doing Business području pokretanja poslovanja dijeli jednu skupu tradiciju – obvezu javnobilježničke ovjere dokumenata prilikom osnivanja. To je jedna procedura-korak više, u odnosu na zemlje koje istu nemaju (Novi Zeland, Australija, Kanada i sl.). Ukidanje takve procedure znatno bi pojeftinilo proces pokretanja posla.

Ukoliko je namjera da sve bude elektronički (online) dostupno, onda je pitanje jesu li javni bilježnici spremni integrirati se digitalni sustav? U protivnom, imat ćemo i dalje jedan fizički korak, dok će se tek ostali koraci moći obaviti elektronički (a zasad fizički pri hitro.hr).

U analizi se navodi kako je Hrvatska 2008. uvela one‐stop shop, što je nije točno. Hitro.hr u postojećim okolnostima nudi brzu i efikasnu uslugu, ali se treba fizički doći u jedan od Fininih ureda, gdje se mogu obaviti sve procedure (osim bilježnika). Navodi se i kako je 2010. omogućena elektronička registracija trgovačkog društva, što opet nije točno.

Uvedena je usluga e-tvrtka. Ipak, ista nije dostupna elektronički na daljinu (on-line), već se fizički treba doći u ured FINA-e, kako bi se posredstvom hitro.hr ureda ispunila prijava za upis u sudski registar. Hrvatska, odnosno nadležno Ministarstvo pravosuđa tek treba razviti elektroničku proceduru za registraciju j.d.o.o. i d.o.o., i to tijekom 2016.

Godinama se taj proces odgađao, unatoč inicijativama i zahtjevima od strane Ministarstva gospodarstva prema nadležnom ministarstvu, kako bi se poštivala obveza prema članku 6. Zakona o uslugama (odnosno članku 8. EU Direktive o uslugama).

Sasvim je sigurno kako je pitanje sudbine javnobilježničke ovjere ključna prepreka koju pravosuđe nije spremno nadvladati.

Nadalje, Ifo navodi kako je 2013. uveden oblik trgovačkog društva (j.d.o.o.) kojime se obveza temeljnog kapitala snižava na 10 kuna. Naime, Doing Business metodologija uzima obvezu temeljnog kapitala kao prepreku (premda se ne radi o klasičnom trošku osnivanja, obzirom da temeljni kapital ostaje vlasnicima). Nijemci spominju i bitnu mjeru usmjerenu na ograničavanja naknada tj. cijena javnobilježničkih ovjera, čime je proces osnivanja ipak pojeftinjen.

Nije spomenuto kako je ukinuta i obveza objave oglasa u Narodnim novinama, što je stajalo čak 900 kuna i zahtijevalo ekstra fizički odlazak u neku od poslovnica Narodnih novina.

U području gradnje, predlaže se uklanjanje nepotrebnih procedura i regulacija. Činjenica jest da je broj procedura već smanjen sa 19 na 10, kroz inicijative Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Ujedno su uvedene i e-dozvole s rokom od mjesec dana. Hrvatska je u području gradnje ostvarila napredak za 50 posto, kada je bilo potrebno u prosjeku i više od 300 dana za građevinsku dozvolu.

Bila je to jedna od najvećih prepreka investicijama. Ipak, potrebno je znati kako Doing Business metodologija uzima u obzir glavni grad. S druge strane, lokalna uprava u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji je sposobna isporučiti građevinsku dozvolu i za jedan dan ili barem tjedan. U tom smislu, lokalne i regionalne varijacije ovise o mentalitetu lokalne uprave i drugim administrativnim datostima koje se često sporo mijenjaju.

Odljev mozgova

Spominje se sedma godina recesije. Činjenica jest da je produljena recesija (u odnosu na srednju i istočnu Europu) prouzročila gubitak radnih mjesta, pa i odlaske u inozemstvo – što se posebno targetira kao problem. Ipak, u međuvremenu je recesija ipak završena.

Nijemce brine podatak kako je u 2000. – 2010. iseljavanje visoko obrazovanih Hrvata povećano za 33 posto, što može “ozbiljno ugroziti sposobnost hrvatskog gospodarstva da u budućnosti stvara inovacije”.

Obrazovanje i tržište rada

U području obrazovanja predlaže se strukovno obrazovanje, odnosno dualni sustav obrazovanja, baš kakav postoji u Njemačkoj. Hrvatska je u međuvremenu već započela sveobuhvatnu kurikularnu reformu.

Nijemci naglašavaju kako “mnogi Hrvati su plaćeni da ne rade”, misleći na novac koji dobivaju nezaposleni, socijalni slučajevi, prijevremeni umirovljenici i druge skupine.

Predlaže se fleksibilizacija tržišta rada i ukidanje jedinstvene minimalne plaće. Poznat je već stav sindikata, ali i većine političara po tom pitanju. Tim više, već je provedena umjerena fleksibilizacija koja je bila dovoljna za izazivanje oštrih reakcija zainteresiranih dionika. Tko je spreman ukinuti poticaje na stambenu štednju?

Kako objasniti da neće biti više poticaja za treći mirovinski stup jer Ifo predlaže tek povećanje stope doprinosa za obvezni drugi stup? Kako će politika provesti aktivaciju neaktivnog stanovništva (a pritom se misli prije svega na mnogobrojne prijevremene umirovljenike).

Povlašteni i prijevremeni umirovljenici

Potvrđuje se činjenica o fiskalnoj neodrživosti mirovinskog sustava. Problem je u pravilima za invalidske, prijevremene i povlaštene mirovine. Ifo predlaže dizanje dobne granice za umirovljenje, shodno produljenju životne dobi te destimuliranje prijevremenih umirovljenja.

Sređivanje fiskusa i privatizacije

Predlaže se kontinuitet poreznog sustava, uz proširenje porezne baze, ukidanje olakšica i netoleranciju prema evaziji i utaji. Fiskalizacija je doprinijela rješavanju tog pitanja. Ipak, pretjerano inzistiranje na poreznoj disciplini u poreznoj opterećenoj zemlji može biti i kontraproduktivno.

Za snižavanje razine javnoga duga se predlažu privatizacije nestrateških kompanija, kako komercijalne imovine, tako i infrastrukture u drugoj fazi (uz prevenciju monopola). Šume i vode zaslužuju zaštitu.

Dobra je vijest javnosti da šume i vode ostaju zaštićene. Ipak, biti će sigurno otpora prodaji niza komercijalnih firmi. Prisjetimo se da država ima udjele i u Badelu. Ostaje pitanje što su sve nestrateške kompanije, a koliko će ih biti strateški "zaštićeno" od politike željne svojih udjela u upravljanju i nadzoru.

Rezanje javne uprave

Javna uprava je opisana kao neučinkovita prema međunarodnim standardima. Na agendi je i snižavanje mase plaća za javni sektor. Oko tog fiskalnog izazova se uvijek iznova otvaraju neprecizne rasprave. Naime, želi li se linearno (svima jednako) rezati plaće (u sustavu gdje su plaće i funkcije ionako kolektivno definirane), ili rezanje mase plaće uključuje i uvođenje kompetitivnog sustava varijabilnih plaća (prema učinkovitosti isporuke).

Stanovanje u najmu

Predlaže se prestanak poticanja vlasništva nad nekretninama – bogate hrvatske tradicije, od koje su bolji samo Rumunji. Nijemci se u preporukama vode svojom tradicijom koja barem potiče radnu mobilnost, ali i financijsku sigurnost od dugoročnih dugovanja.

U kojoj mjeri radikalni?

Njemački savjetnici tvrde kako njihovi prijedlozi reformi "nisu ni radikalni niti pozivaju na odricanje i rezanje potrošnje. Oni samo ocrtavaju trasu puta prema oporavku u srednjem roku hrvatske ekonomije koja kronično podbacuje, a za početak nudi mjere koje brzo mogu početi snižavati nezaposlenost."

Zvuči logično. Ipak, kako to objasniti svima onima koji vide problem u kratkoročnim gubicima od interne devalvacije? Prijedlozi možda i nisu radikalni, ali suprotno izrečenom, ipak pozivaju na odricanje i rezanje potrošnje. Protivnici politike štednje će i manju uštedu prikazati kao radikalnu.

Dijagnoza: nepredvidljiva prevrtljivost

Kao najurgentniji problem istaknuta je visoka stopa nezaposlenosti, pogotovo mladih, zajedno sa odljevom mozgova. Zato je fokus preporuka na mjerama za povećanje konkurentnosti, zbog stvaranja boljih uvjeta za investicije i izvoz. Prema mišljenju Ifo instituta, Hrvatsku je do sada sputavala "nepredvidiva prevrtljivost u posvećenosti ekonomskim reformama".

Ova misao je ključna gdje njemački stručnjaci targetiraju na srž hrvatskog političkog mentaliteta. Nijemci su svjesni da hrvatski političari mnogo spominju reforme, a onda se javi ta "prevrtljivost" kada je teško prijeći u realizaciju. U tom smislu, navedeći riječi "nepredvidiva“ i "prevrtljivost", Nijemci su lako mogli pretpostaviti da postoji i realizacijski rizik za ovaj dokument.

EU fondovi nisu glavna stvar

Ifo ne vidi veliki oslonac u EU fondovima, za razliku od gotovo svakog hrvatskog političara. Nijemci gledaju s pozicije poreznih obveznika koji su neto doprinositelj u proračun EU. Stoga u oslanjanju na preraspodijeljeni novac i ne vide veliku razvojnu šansu, već u privlačenju investicija i jačanju izvoza. Ističe se kratkoročni učinak EU fondova, dok su za promjene potrebne restrukturirane institucije i kvaliteta ljudskog kapitala – uz dugoročni povrat. (Izvor: Banka.hr)