SARAJEVO/BANJALUKA – Globalna bonitetska agencija “Standard & Poors” (S&P) snizila je kreditni rejting BiH za jedan podiok – sa “B plus” na “B”, uz stavljanje na posmatranje sa mogućim negativnim efektima, saopštili su iz Centralne banke BiH.

S&P u izvještaju kao razlog svog poteza navodi sve gore političko okruženje u BiH, odnosno smanjene izglede za rješavanje političke krize koja se ogleda u neusvajanju državnog budžeta za 2011. i 2012. i neformiranju novog savjeta ministara 13 mjeseci nakon izbora.

Za iduću godinu negativni rizici za prognozu proističu ne samo iz situacije u zemlji, nego i sve lošijeg spoljnog okruženja, pogotovo kod ključnih trgovinskih partnera. Stavljanje kreditnog rejtinga na posmatranje odražava vjerovatnoću daljeg spuštanja u niži rang u slučaju da politička i ekonomska situacija ne krenu u pozitivnom smjeru. U slučaju da trenutno nepovoljna situacija bude riješena, rejting će se, ocjenjuju u Centralnoj banci BiH, stabilizovati na sadašnjem nivou.

Sniženje kreditnog rejtinga, ukazuju stručnjaci, dodatno će pritisnuti bankarsko kreditiranje na bh. tržištu, koje i bez toga proteklih nekoliko mjeseci bilježi "zahlađenje", posebno prema privredi, te posljedično povećati kamatne stope na kredite.

"Sniženje kreditnog rejtinga BiH će se u vrlo kratkom periodu negativno odraziti na vraćanje kapitala i dalji razvoj situacije po pitanju kamatnih stopa", ocijenio je Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH.

On se složio s izjavom guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića da se oslabljena domaća ekonomija suočava s opasnošću niske ekspanzije bankarskih plasmana koji su se "žilavo" održavali u 2009. i 2010. godini.

Prema zvaničnim podacima, ukupni kreditni plasmani za prvih devet mjeseci 2011. bilježe blagi rast od nepunih pet procenata (potraživanja banaka povećana sa 14,58 milijardi na 15,29 milijardi KM). Međutim, u zadnjem periodu su prisutni nazadni trendovi, odnosno smanjenje plasmana privatnim preduzećima dva mjeseca zaredom (potraživanja pala za 11 miliona KM).

Kozarić je, takođe, upozorio da Bečka inicijativa, kojom se devet velikih stranih banaka 2009. godine obavezalo da će održati kapitalizaciju i kreditne plasmane kćerki banaka u BiH, faktički više ne važi, jer je uslovljena održavanjem stendbaj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji je "zamrznut" zbog neformiranja vlasti na državnom nivou.

Memorandom Bečke inicijative potpisale su Raiffeisen banka, Hypo Alpe Adria, UniCredit, Volksbank, Intesa Sanpaolo i NLB, a priključile su se i ProCredit, Sparkasse i Turkish Ziraat Bank.

Anabela Obre, šef Kancelarije Svjetske banke u BiH, ističe da je već sada evidentno da će dodatni izvori finansiranja banaka biti ograničeni, jer se neće moći osloniti na izvore iz zemalja evrozone.

"Samim tim, kreditiranje u BiH će biti usporeno", rekla je Obre, napominjući da Svjetska banka ima kreditnu liniju za mala i srednja preduzeća kroz koju bi se mogla obezbijediti dodatna sredstva.

U Udruženju banaka BiH navode da se još ne bilježi pad bankarskog kreditiranja, priznajući da je održavanje na istom nivou "teško i opasno".

"Banke majke održavaju postojeći nivo kapitala i plasmana, ali ubacivanja novog svježeg kapitala vjerovatno neće biti. Očito predstoji težak period u kojem se moramo okrenuti vlastitim rezervama, prije svega štednji građana kao najbitnijem resursu kapitala", naglasio je Mijo Mišić.

Na pitanje da li su moguće druge negativne pojave u pogledu izvlačenja kapitala banaka iz BiH, Mišić je rekao da regulatori i supervizori bankarskog sektora "prate situaciju i imaju alate da spriječe određene procese ukoliko do njih dođe".

"Čini mi se da je njihova pažnja i kontrola sada veoma prisutna", ukazao je Mišić.

Iduće godine ekonomska stagnacija BiH

Bonitetska agencija S&P navodi da unutrašnje političko stanje u BiH još više slabi mogućnosti pridruženja EU, što će odvratiti priliv stranog kapitala, koji je najniži od 2000. godine i prolongirati dugoročnu mogućnost ekonomskog rasta.

U svjetlu toga očekuju da će stvarni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH po glavi stanovnika iduće godine biti blizu nule.

Fiskalni deficit će, prema njihovim prognozama, ove godine biti smanjen na 3,2 odsto BDP-a, dok će se u 2012. spustiti ispod tri odsto, dijelom zbog ograničenja u privremenom finansiranju. Procjenjuju, takođe, da je deficit tekućeg računa BiH ove godine povećan na 7,4 odsto BDP-a.