Poljska se prometnula u jednog od glavnih aktera Europske unije. Sa 38 milijuna stanovnika, bruto domaćim proizvodom od 548 milijardi dolara i gospodarskim rastom od 3,3 posto, Poljska je postala najveća ekonomija srednje Europe.

Piše: Dario Kuntić, doktorand na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, analitičar na području međunarodnih odnosa, bezbjednosti i diplomatije

Njezina veličina, geografski položaj i povijesno iskustvo uz članstvo u Sjevernoatlantskom savezu Poljsku su učinili čvrstom karikom u lancu europske sigurnosti. Zbog želje za prihvaćanjem zapadnih vrijednosti i stabilne vlasti, Poljska je postala najvažnijim modelom post-Sovjetske transformacije.

S obzirom na njezine ciljeve i utjecaj, Višegradska skupina predstavlja izvrsnu priliku za Hrvatsku. Povezivanjem s Višegradskom skupinom Hrvatska bi dobila novi impuls i priliku za povećanje obujma vanjskotrgovinske razmjene, ojačala bi međunarodni utjecaj i razvila platformu za ostvarivanje vlastitih interesa u Europskoj uniji.

Pridružila bi se grupi koja predstavlja snažnu koaliciju unutar Europske unije i osigurava čvrstu platformu za rješavanje regionalnih izazova. Uspostavljanje snažnih veza s Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom predstavljalo bi koristan instrument za učvršćivanje suradnje s hrvatskim partnerima unutar Europske unije i povećanje utjecaja na europske politike.

Višegradska skupina bi pridruženjem Hrvatske osigurala izlaz na dva mora i tako uspostavila baltičko-jadranski koridor. Unaprjeđenje političke suradnje i zajedničko djelovanje u sektorima poput trgovine, prometa i energetike Hrvatskoj bi uvelike pomoglo u ostvarenju njezinih vanjskopolitičkih i ekonomskih interesa. Povezanost LNG terminala na Krku s terminalom u Poljskoj ojačala bi energetsku sigurnost srednje Europe i umanjila njezinu ranjivost na poremećaje u isporuci ruskog plina. Veliki potencijal također leži u transferu nafte prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj.

Povezivanje Hrvatske sa srednjeeuropskim transportnim koridorom koji se proteže od Baltika do Jadrana omogućio bi razvoj slabije razvijenih područja i uspostavio bolju povezanost sjevera s jugom. Hrvatska bi članstvom u Višegradskoj skupini uistinu postala dragocjen partner srednjoeuropske regionalne suradnje.

Transformacija iz jednopartijskog političkog sustava i centralizirane, planske ekonomije prema političkom pluralizmu i slobodnom tržištu omogućila je Poljskoj da u proteklih 25 godina postane stabilna i progresivna, snažno integrirana s ostatkom europske zajednice. Od kada se 2004. godine pridružila Europskoj uniji, Poljska se neprestano kretala prema vrhu.

Europska unija je Poljsku potaknula na usvajanje administrativnih reformi te joj pomogla u liberalizaciji tržišta. Njezin uspon predstavlja splet želje za dostizanjem najvišeg stupnja ekonomskog razvoja s demokratskom konsolidacijom, ekonomskom liberalizacijom i učinkovitim ekonomskim politikama.

Gospodarski uspjesi

Gospodarstvo Poljske protekla je dva desetljeća privuklo značajne strane investicije. Zahvaljujući fleksibilnom tečaju, kreditnoj liniji Međunarodnog monetarnog fonda, pristupu međunarodnim tržištima i učinkovitim ekonomskim politikama Poljska je jedina u EU tijekom kriznog udara 2009. zabilježila ekonomski rast. Taj je rast i dalje prilično snažan. U prvoj polovici ove godine poljska ekonomija porasla je za 3,4 posto. Domaća potrošnja, kao glavni pokretač rasta poljske ekonomije, također je zabilježila rast od tri posto.

Povećanje osobne potrošnje omogućilo je rast prihoda koji je rezultat poboljšanja uvjeta na tržištu rada, pada potrošačkih cijena i relativno snažnih zajmova za kućanstva. Njezin životni standard u posljednja dosegao je 67 posto prosjeka Europske unije. Mjereno prema kupovnoj moći, poljski BDP po glavi stanovnika iznosi 24.000 dolara. Stoga nije iznenađenje što je 80 posto Poljaka zadovoljno svojim životom.

Od 1989. poljski BDP više se nego udvostručio i pokazao se nedostižan za ostale tranzicijske ekonomije srednje i istočne Europe. Danas je Poljska šesta ekonomija Europske unije. Ekonomska predviđanja navode da će poljsko gospodarstvo do 2030. rasti godišnjom stopom od 2,5 posto. Poljska bi se time svrstala među 20 najuspješnijih ekonomija svijeta.

Za gospodarski uspjeh Poljske zaslužne su tržišne reforme na početku tranzicijskog razdoblja. Danas u Poljskoj nema tajkuna nalik onima u drugim post-komunističkim zemljama. Poljskoj je domaće tržište pomoglo da se zaštiti od vanjskih šokova.

Nakon ulaska u EU poljski BDP porastao je za 48,7 posto. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, Poljska je od ulaska u Europsku uniju kreirala dva milijuna radnih mjesta. Što se tiče europskih fondova, Varšava je od 2004. povukla više od 60 milijardi eura. Od 2014. do 2020. na raspolaganju joj stoje dodatne 82. milijarde Poljska je najučinkovitiji korisnik europskih fondova.

Najveći dio sredstava investiran je u razvoj infrastrukture, što je Poljskoj omogućilo izgradnju prometnih pravaca, modernizaciju željezničke mreže, čišćenje riječnih tokova i uspostavu širokopojasne internetske mreže. Prometni i željeznički pravci uvelike su koristili poljskom gospodarstvu jer su smanjili troškove i ubrzali transport roba na zapadno tržište. Poljski izvoz je od 1989. porastao za 25 puta i 2013. dosegao 226 milijardi eura.

Veze s Njemačkom

Članstvo u Europskoj uniji Poljska je nadopunila čvrstim vezama s Njemačkom. Veliki dio njemačkih industrijskih divova investira upravo u Poljskoj koja im osigurava povoljnu poduzetničku klimu, stručnu radnu snagu i blizinu. Njemačkoj Poljska služi kao jeftina proizvodna platforma, dok Poljska profitira od njemačkih investicija i njemačkog tržišta za poljske proizvode.

Poljska danas predstavlja dio njemačkog distribucijskog lanca, što joj je omogućilo da uvelike poveća svoj izvoz koji iznosi 46 posto njezinog BDP-a. Upravo je Njemačka najveći trgovinski partner, koji kupuje i prodaje 25 posto poljskog uvoza i izvoza.

Volkswagen u Poljskoj proizvodi dijelove za svoje automobile, MAN sklapa kamione i autobuse, a Hugo Boss šiva obuću. Poljsku proizvodnu i distribucijsku platformu prepoznale su druge multinacionalne tvrtke. Gotovo sve što u Europi prodaje švedska Ikea proizvedeno je u Poljskoj. Svoja postrojenja ondje imaju General Motors, Procter & Gamble i druge američke kompanije. Amazon je otvorio novi distribucijski centar, dok ured Googlea u Varšavi pomaže razvoj novih tehnoloških tvrtki.

Najznačajniji broj radnih mjesta otvorenih u Poljskoj od ulaska u Europsku uniju otpada na sektor informatičke tehnologije. Iako Poljska s niskih 0,7 posto BDP-a još uvijek ne ulaže dovoljno u razvoj i istraživanje, s naprednim obrazovnim sustavom na najboljem je putu da dosegne europski prosjek od dva posto. Poljska je i za vrijeme komunizma bila jedna od najpismenijih zemalja svijeta.

Poljaci danas osnivaju privatna sveučilišta i sudjeluju u studentskoj razmjeni diljem Europe. Značajna sredstva iz europskih fondova Poljska će utrošiti na obrazovanje i istraživanje, razvoj poduzetništva, stručno osposobljavanje i digitalizaciju.

Odlasci radnika

Unatoč zavidnom rastu BDP-a i čvrstom rastu investicija, OECD u svojoj prognozi iz lipnja navodi da je udio investicija privatnog sektora niži od susjednih država sa sličnim prihodima po glavi stanovnika. Investicijske bi politike trebale biti više usmjerene prema jačanju mobilnosti radnika i produktivnosti, navodi OECD.

Ekonomisti navode da će Poljska morati više investirati u obrazovanje i tehnologiju te poduprijeti nove industrije i domaće robne marke ako želi održati napredak i konkurentnost. Poljska također mora naći odgovor na odlazak mladih i obrazovanih Poljaka u razvijenije članice Europske unije. Poljaci koji rade u susjednim zapadnim državama navikli su na viši životni standard, što će Varšavi otežati održavanje niske cijene rada.

Poljska u cilju privlačenja stranih investicija teži zadržati nisku cijenu rada, što danas postaje sve teže. Varšava će stoga morati uložiti veće napore kako bi država počela proizvoditi i izvoziti sofisticiranije proizvode. Ako Poljska izgradi ekonomiju utemeljenu na znanju i vještinama te potakne imigraciju i osigura višu stopu nataliteta, njezina će ekonomija rasti još brže.

Rast političke moći

Snažna ekonomija Poljskoj je osigurala rast političke moći u Europi. Varšava danas predstavlja ključnog sudionika upravljanja europskim politikama. Snaga poljske ekonomije Varšavi je dala dodatni kredibilitet i utjecaj u Europi, pogotovo u vrijeme slabljenja tradicionalnih aktera poput Francuske, Španjolske i Italije.

Najočigledniji dokaz predstavlja izbor njezinog premijera Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća u prosincu 2014. Tusk je time postao prvi politički čelnik iz bivšeg sovjetskog bloka koji obnaša tu visoku funkciju.

Poljska je u proteklih deset godina naučila kako zastupati svoje interese i aktivno se uključila u rasprave o svim bitnim pitanjima koja se tiču Europske unije. Jedan od važnijih poljskih uspjeha tiče se pregovora oko višegodišnjeg europskog proračuna iz kojega Poljska dobiva puno više novčanih sredstava nego što u njega ulaže.

Svjesna da se u zajednici koja broji 28 članica politički ciljevi teže ostvaruju samostalno, Poljska je zajedno sa Češkom, Slovačkom i Mađarskom nastavila djelovati unutar snažne srednjoeuropske koalicije poznate pod nazivom Višegradska skupina.

Time je Varšava ojačala svoju poziciju unutar Europskog parlamenta. Višegradska skupina, koja zajedno ima veći broj zastupnika od Francuske ili Njemačke, pokazala se posebno učinkovitim instrumentom za udruživanje ciljeva i jačanje utjecaja. Višegradska skupina danas predstavlja jednu od najučinkovitijih grupa unutar Europske unije.

Poljska se s ostalim članicama skupine usredotočila na implementaciju dugoročnih ciljeva koji uključuju suradnju u bitnim sektorima poput obrane, energetike i transporta. Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska također su odlučne razviti regionalni akcijski plan kako bi osigurale stabilnu i diversificiranu isporuku plina. Osim toga, planiraju razviti međusobne transportne veze s posebnim naglaskom na spajanje sjevera s jugom kako bi povezale luke na Baltiku s Crnim morem i Jadranom.

NATO i Rusija

Poljska kao članica Europske unije i  NATO-a također igra važnu ulogu u jačanju regionalne stabilnosti. Ta je uloga posebno izražena u vrijeme sve odlučnije pozicioniranja Rusije prema Zapadu. Poljska se nalazi u središtu Europe, dijeli granicu s četiri članice NATO-a, ima dugu granicu s Bjelorusijom i Ukrajinom te graniči s ruskom enklavom Kalinjingrad.

Poljska je jedina NATO-članica koja kopnom graniči s baltičkim zemljama. Njezina stotinu kilometara duga granica s Litvom i njezin zračni prostor predstavljaju važnu zonu u slučaju ruskog prodora na zapad. Upravo zato plan NATO-a za obranu baltičkih zemalja poziva na čvrsto oslanjanje na poljske trupe i luke.

Poljaci iz povijesnog iskustva znaju da ruske prijetnje ne trebaju shvaćati olako te stoga očekuju snažnu podršku Sjedinjenih Država i Sjevernoatlantskog saveza. Poljska je već pokazala da je spremna biti bedem NATO-a prema Rusiji te je pristala biti dio njegova raketnog štita. Obrambeni izdaci Poljske u 2014. su iznosili 1,8 posto BDP-a, a očekuje se kako će taj iznos od sljedeće godine porasti na dva posto.

Poljska u narednom desetljeću planira izdvojiti 38 milijardi eura za dogradnju svojih obrambenih kapaciteta, uključujući podmorničku flotu, helikoptere, raketne obrambene sustave i oklopne transportere.

Amerika je kao odgovor na rusku intervenciju u Ukrajini u baltičkim zemljama i Poljskoj u travnju 2014. privremeno stacionirala 150 pripadnika svojih vojnih snaga. U lipnju su Sjedinjene Države najavile razmještanje 120 tenkova, borbena oklopna vozila i artiljerijskih bitnica u šest NATO članica, uključujući i Poljsku te borbene zrakoplove u zračnu bazu u Lodzu.

Amerika bi u Poljskoj mogla trajno razmjestiti svoje postrojbe kako bi još odlučnije demonstrirala odlučnost sigurnosnih garancija isturenoj članici NATO-a prema Rusiji.

Poljska je u sklopu Višegradske skupine s ostalim članicama ojačala zajedničku obrambenu i sigurnosnu suradnju. Skupina je odlučila uspostaviti borbenu grupu koja bi pridonijela jačanju obrambenih kapaciteta unutar NATO-a i Europske unije. U usporedbi s Češkom, Slovačkom i Mađarskom, Poljska ima najjaču i najsposobniju vojsku.

Njezini vojni kapaciteti, izražena diplomatska aktivnost pri transatlantskoj suradnji i odlučnost u aktivnom sudjelovanju u operacijama NATO-a Varšavu pozicioniraju kao logičnog predvodnika Višegradske skupine.

Izvorni cilj Višegradske skupine upravo je bio ubrzavanje procesa približavanje država članica Europskoj uniji i NATO-u, a kasnije je platforma proširena na područja poput trgovine, regionalnog razvoja, obrazovanja i suradnje na vanjskopolitičkom planu. Kao najjača ekonomska i vojna sila srednje i istočne Europe, Poljska je od nekadašnjeg političkog tragičara postala respektabilan regionalni igrač. (Izvor: Banka.hr)