Krediti sa valutnom klauzulom u švajcarskom franku definitivno su finansijska tema koja je obilježila početak ove godine. Iznenadna odluka Švajcarske narodne banke da u januaru odustane od fiksnog kursa franka prema evru, izazvala je uzbunu na evropskim monetarnim tržištima, ali i među kreditnim dužnicima u toj valuti.
U političkim, finansijskim, ali i širim društvenim krugovima se traži(lo) rješenje za problem građana koji su podizali kredite, uglavnom stambene, u francima, a kojima je rata otplate preko noći enormno uvećana. Suočene sa panikom kreditnih dužnika, vlasti u region su preduzimale različite mjere na amortizovanju udara na džepove njihovih glasača, u čemu su značajnu ulogu odigrale i pravosudne institucije.
SRBIJA – U ponudi četiri modela
Narodna banka Srbije donijela je odluku kojom se dužnicima zaduženim u švajcarskom franku nude četiri modela za olakšavanje tereta otplate kredita.
Prvi model podrazumijeva konverziju kredita indeksiranog u švajcarskom franku u kredit indeksiran u evrima po kursu povoljnijem za pet odsto, uz dalju primjenu kamatne stope koju banka primjenjuje na kredite indeksirane u evrima, uz dodatnu mogućnost produženja roka otplate kredita, u skladu sa zahtjevom korisnika, najduže za pet godina. Drugi model, takođe, podrazumijeva konverziju kredita u evre uz snižavanje kamatne stope koju banka primjenjuje na kredite indeksirane u evrima na godišnjem nivou za jedan procentni poen, pri čemu kamata ne mora biti niža od tri odsto, takođe uz dodatnu mogućnost produženja roka otplate kredita, u skladu sa zahtjevom korisnika, najduže za pet godina. Treća mogućnost je da kredit ostane indeksiran u švajcarskom franku, ali da se kamatna stopa na godišnjem nivou snizi za jedan procentni poen, pri čemu ne mora biti niža od tri odsto, takođe uz dodatnu mogućnost produženja roka otplate kredita, u skladu sa zahtjevom korisnika, najduže za pet godina. Četvrta opcija je da kredit ostane indeksiran u švajcarskim francima, ali da se iznos mjesečne rate u francima snizi za 20 odsto ugovorenog iznosa u periodu od 36 mjeseci od dana zaključenja aneksa ugovora, a da se ukupan iznos za koji su mjesečni anuiteti umanjeni otplaćuje u 12 jednakih mjesečnih rata nakon isteka prvobitnog roka dospijeća kredita. Na potraživanja, čija bi naplata bila odložena u skladu sa ovim modelom, banka ne bi obračunavala niti naplaćivala kamatu. Narodna banka je, takođe, naložila bankama da vrate klijentima novac koji su više naplatile po osnovu jednostranih povećanja promjenljivih, neodredivih, elemenata kamatne stope.
HRVATSKA – Varijabilna kamata nezakonita
Vlada Hrvatske odlučila je polovinom januara da švajcarski franak u narednih godinu dana bude fiksiran na 6,39 kuna i to na teret finansijskih institucija. Nakon isteka tog perioda, biće otvoreni razgovori o mogućnosti da se krediti u švajcarskim francima konvertuju u kune, ali će za to biti potrebna saglasnost centralne banke. Banke u Hrvatskoj ponudile su da kratkoročno, do tri mjeseca, preuzmu na sebe trošak mjera za olakšavanje otplate kredita u "švajcarcima".
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni iznos kredita vezanih za švajcarski franak krajem prošle godine bio je oko 23 milijarde kuna, a više od 92 odsto se odnosi na kredite stanovništva, prvenstveno stambene. Prema procjenama Udruženja "Franak" u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u "švajcarcima" i oni utiču na živote 200.000 do 300.000 građana.
Vrhovni sud Hrvatske donio je odluku da je promjenjiva kamatna stopa kredita u francima nezakonita, ali da bi povratili novac dužnici će morati da podnesu privatne tužbe.
CRNA GORA – Dužnici upućeni na banku
Stotine korisnika kredita u francima tužilo je banke za prevaru, a od države traže da reaguje. U crnogorskom ministarstvu finansija i centralnoj banci tvrde, međutim, da za to ne postoje zakonske mogućnosti. Jedino što je učinila centralna banka jeste preporuka banci da pomogne klijentima kroz povećanje roka otplate, zarzavanje kamate, omogućavanje grejs perioda i druge olakšice.
Problem sa "švajcarcom" ima blizu 500 građana u Crnoj Gori, koji su kod jedne banke uzeli kredite vrijedne više od 30 miliona evra. U banci tvrde da je sve urađeno prema zakonu, da ne mogu da utiču na kurs valute i da su potrošači bili svjesni rizika kredita. Banka je dužnicima ponudila više opcija restrukturiranja duga uključujući konverziju duga u evre, smanjenje kamatne marže od 15 odsto, uz mogućnost grejs perioda do 12 mjeseci i produženja roka otplate do 25 godina pri čemu sve troškove novog ugovora snosi banka.
SLOVENIJA – Bez posebnih mjera
Vlada Slovenije je raspravljala o problematici građana koji su zaduženi u švajcarskim francima, ali je zaključila da neće donositi nikakve posebne mjere. Zaključeno je da je centralna banka na vrijeme upozoravala na riskantnost takvih kredita zbog fluktuacije vrijednosti valuta, ali da nije jasno koliko su komercijalne banke ta upozorenja uvažavale. Vlada smatra da bi probleme onih koji zbog rasta vrijednosti švajcarskog franka imaju finansijske probleme moraju rješavati komercijalne banke, konverzijom kredita u evre ili produžavanjem rokova otplate. Zauzet je stav da problem zajmova u francima ne može biti riješen fiksiranjem kursa kao što je uradila Mađarska, jer je Slovenija članica evrozone, pa zato ne može mijenjati kurs niti voditi samostalnu monetarnu politiku.
Kredite u švajcarcima ima oko 10.000 dužnika u Sloveniji, a njihov ukupan obim je 800 miliona evra.
MAĐARSKA – Konverzija u forintu
Mađarska vlada je prva riješila problem koji je nastao usljed divljanja kursa švajcarskog franka. Rješenje se čini tako jednostavnim, ali je istovremeno zahtijevalo hrabru odluku, političku, prije svega. Vlada u Budimpešti konvertovala je kredite indeksirane u švajcarskim francima u domaću valutu i bankama zabranila valutnu klauzulu. Centralna banka je sa akterima procesa sklopila ugovor kojim se obavezuje da će im osigurati iznos potreban da se umanji kursni rizik operacije, a zauzvrat su se banke obavezale da će novac za konvertovanje kupiti od nje, a ne na deviznom tržištu. U sklopu aranžmana, centralna banka je izdvojila devet milijardi evra iz rezervi radi podrške bankama. Prema računici centralne banke, na taj način je izbjegnut porast duga domaćinstava usljed jačanja franka za blizu dvije i po milijarde evra.
Inače, u Mađarskoj je 2011. godine čak četiri petine stambenih kredita bilo vezano za ćudljivu švajcarsku valutu. Mađarske banke su kroz stambene kredite plasirale oko 26,6 milijardi franaka. Finansijska kriza uzdrmala je, međutim, tržišta širom svijeta i oborila vrijednost forinte do te mjere da su korisnici kredita morali vraćati dva do tri puta više od pozajmljene sume novca.
AUSTRIJA – Uspješne preventivne mjere
Austrijska centralna banka preduzela je efikasne preventivne mjere za zaštitu potrošača od kredita u švajcarskom franku.
Još 2006. izdata je brošura koja je morala biti dostupna na šalterima svih banaka kako bi svi oni koji su bili zainteresirani za kredite u švajcarskom franku bili informisani o tome da se radi o visokorizičnom proizvodu. Građani koji su se odlučili za takav kredit morali su potpisati izjavu da prihvataju visok valutni rizik. Sa druge strane, banke nisu smjele odobravati takve kredite ljudima s niskom kreditnom sposobnošću.
Dodatna mjera donesena je 2008. Godine, kada je zabranjeno davanje kredita u švajcarcima fizičkim osobama koje nemaju prihode u toj valuti. (SWOT)
