MOSKVA/BRISEL – Posledice ruskog embarga na uvoz prehrambenih proizvoda sa zapada najviše će osetiti članice Evropske unije – Letonija, Litvanija, Poljska i Finska, kao veliki izvoznici hrane na rusko tržište.

"Procjenjuje se da EU može da izgubi čak 12 milijardi evra, jer prehrambeni proizvodi čine oko 10 odsto našeg celokupnog izvoza u Rusiju"", rekao je šef delegacije Evropske unije u Moskvi, Vigaudas Ušackas, u intervjuu za radio stanicu Govori Moskva, dodajući da je reč o okvirnoj proceni.

Prema podacima ruskog Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI), Rusija iz Evrope uvozi 31,5 odsto mesa, 42,6 odsto mlečnih proizvoda i 32 odsto voća i povrća, prenosi Ruski vjesnik.

Finska u Rusiju ostvaruje 77 odsto od ukupnog izvoza sira, preko 70 odsto maslaca i 47 odsto smrznute ribe. Rusiji je namenjeno i 43 odsto ukupnog izvoza suvomesnatih proizvoda iz Letonije i Litvanije. Poljska i Litvanija više od polovine voća i povrća namenjenog izvozu plasiraju na tržište Rusije.

Prema oceni stručnjaka IKSI, u slučaju Nemačke, Italije, Velike Britanije i Španije, ruske sankcije će uticati samo na izvoz pojedinih proizvoda.

Španija u Rusiju izvozi devet odsto, a Italija šest odsto svog smrznutog goveđeg mesa. Nemačka na rusko tržište isporučuje šest odsto od ukupnog eksporta svinjskog mesa i suvog voća (statistika IKSI).

Kada je reč o SAD-u, Kanadi i Australiji, Rusija iz ovih zemalja uvozi meso, ribu, povrće i tartufe, ali u znatno manjim količinama.

Prema ocenama stručnjaka, koje prenosi Ruski vjesnik, cene prehrambenih proizvoda na ruskom tržištu će svakako skočiti. Predstavnici malog preduzetništva očekuju da će zbog mogućeg privremenog deficita dobavljači podići cene ne samo stranih, nego i domaćih prehrambenih proizvoda.

S druge strane, ruska služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor Roseljhoznadzor dala je dozvole za više od 30 firmi, najviše iz Južne Amerike, da mogu da izvoze u Rusiju.

Nakon zabrane uvoza prehrambenih proizvoda iz SAD, EU, Kanade, Norveške i Australije, Rusija je dala dozvole za plasman proizvoda na rusko tržište preduzećima iz zemalja koje nije pogodio "prehrambeni embargo". Reč je uglavnom o zemljama Južne Amerike koje bi mogle dosta da profitiraju usled nastale situacije između Moskve i Zapada.

Dozvole je dobilo više od 30 preduzeća koja ranije nisu izvozila svoje proizvode u Rusiju, rekao je rukovodilac Roseljhoznadzora, Sergej Dankvert.

Između ostalih, pravo na izvoz proizvoda u Rusiju dobilo je 13 preduzeća iz Perua, 12 iz Čilea, šest iz Brazila, jedno iz Jermenije.

Pored toga, pet preduzeća je dobilo dozvolu za proširenje spiska proizvoda koje mogu da izvoze u Rusiju, preneo je Ineterfaks.

Dankvert je dodao da su obavljeni pregovori s predstavnicima Ekvadora, Brazila, Čilea, Meksika, Kolumbije, Urugvaja, Paragvaja, Argentine, Turske, Perua i niza drugih zemalja.

Pitanja u vezi sa nalaženjem novih preduzeća rešavaju se brzo, u roku od jednog dana nakon dostavljanja zahteva od predstavnika zemlje ili ruskog biznisa, rekao je on

Od 7. avgusta, Rusija je zabranila uvoz mesa, voća, povrća, mleka i mlečnih proizvoda iz EU, SAD, Kanade, Austrajije i Norveške.

Evropska komisija je iz tog razloga odvojila 125 miliona evra za sektor voćarstva i povrtarstva u članicama, koji je pogođen ruskim embargom na proizvode iz zapadnih zemalja.

Ta mera tržišne podrške stupaju na snagu tako što će proizvođači dobiti novčanu nadoknadu za svoje povučene proizvode s ruskog tržišta a to su šargarepa, paradajz, kupus, paprika, karfiol, kiseli krastvaci, pečurke, jabuke, kruške, ribizle, grožđe i kivi.

"Predviđeni budžet iznosi oko 125 miliona evra. Želimo da smanjimo količine robe stavljene na tržište kako cene ne bi drastično pale", rekao je komesar za poljoprivredu Rodžer Vajt.

Prema njegovim rečima, ta mera će se primenjivati retroaktivno i biće na snazi do kraja novembra.

Glavni dobavljači kvarljivog voća i povrća Rusiji su pre svega Poljka, Litvanija, Belgija i Holandija i te zemlje će imati prioritet u sprovođenju evropske mere.

Evropski ministri poljoprivrede sastaće se 5. septembra u Briselu kako bi razmotrili uticaj ruskog embarga. (Agencije)