Pandemija virusa korona srušila je ekonomije širom svijeta, no u različitoj mjeri jer ne primjenjuju sve zemlje iste strategije borbe protiv širenja zaraze niti iste načine pomaganja ekonomiji. BBC je dao procjenu kad i kako bi se koja zemlja mogla ekonomski oporaviti koristeći indeks otpornosti privrednih sistema iz 2019. (Global Resilience Index), koji je izradila osiguravajuća kompanija FM global. U njemu je rangirano 130 država temeljem političke stabilnosti, korupcije, rizika okruženja, logistike lanaca snabdijevanja i transparentnosti.

Lista deset vodećih zemalja izgleda ovako:

1. Norveška
2. Danska
3. Švajcarska
4. Njemačka
5. Finska
6. Švedska
7. Luxemburg
8. Austrija
9. SAD
10. Ujedinjeno kraljevstvo

BiH je na 70. poziciji, Srbija na 63, a Hrvatska je među 130 ekonomija na 37. mjestu bolje je pozicionirana čak i od Slovenije koja je na 42. mjestu.

Spajanjem ove ljestvice s inicijalnim odgovorom pojedinih zemalja na virus, BBC je identificirao koje zemlje imaju veliku vjerovatnost za održavanje stabilnosti i otpornosti tokom krize.

BBC je razgovarao sa stanovnicima i stručnjacima iz tih zemalja kako bi dobio uvid u njihovu sadašnju situaciju i čemu se nadaju u bliskoj budućnosti.

Istakli su primjere Danske, koja je na drugom mjestu, Singapura, SAD, Novog Zelanda i Ruande.

Danska

Rangirana na drugo mjesto spomenutog indeksa, Danska bilježi visoke ocjene za lance snabdijevanja i nisku korupciju. Ova zemlja brzo je reagovala kad je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa. Danska je – nasuprot susjednoj Švedskoj – 11. marta objavila zatvaranje škola i privatnih preduzeća koja nisu ključna za funkcionisanje društva, a tri dana kasnije, dok je imala samo nekoliko pozitivnih slučajeva virusa korona, zatvorila je granice za strance. Potezi su se već pokazali učinkovitim.

Obični grip opao je za 70 posto u odnosu na prošlu godinu, a mjere kao što su naknada 90 posto plate radniku plaćenom po satu i 75 posto plate radnika s punim radnim vremenom, pogođenih krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se suštinski radi o “zamrzavanju” ekonomije dok oluja ne prođe. Ovaj model neće biti jeftin, očekuje se da će mjere koštati oko 13 posto ukupnog BDP-a.

Singapur

Singapur je plasiran na 21. mjesto prema Indeksu globalne otpornosti zbog svoje snažne ekonomije, niskog političkog rizika, snažne infrastrukture i niske korupcije. Ova je zemlja brzo reagovala na virus i ima jednu od najravnijih krivulja u pandemiji.

Ipak, postoje ljudi koji krše propise, pa je Singapur takvima oduzeo putovnice i radne dozvole, navodi Channel News Asia u izvještaju od 21. marta.

Sjedinjene Američke Države

Kako bi bolje zabilježio geografsku veličinu SAD, Indeks globalne otpornosti podijelio je zemlju na Zapadnu, Središnju i Istočnu regiju, ali kao cjelina je SAD dobro plasiran (9., 11. i 22. mjesto) zbog svog niskog rizika po poslovno okruženje i snažnog lanca snabdijevanja.

Zaustavljanje virusa pokazalo se izazovnim u velikim gradskim područjima kao što je New York, a nezaposlenost je već dosegla istorijske nivoe, umnogome zbog obaveznog zatvaranja više od polovine američkih saveznih država, koje je naročito pogodilo radnike u restoranima i maloprodaji i ostale kompanije koje ovise o prometu pješaka.

Ali američka je vlada brzo donijela mjere podsticaja za stabilizaciju privrede  i strategije socijalnog distanciranja širom zemlje, za koje se čini da imaju učinka i trebale bi smanjiti posljedice pandemije i ubrzati oporavak privrede, piše BBC.

Finansijske institucije kao što su Goldman Sachs i Morgan Stanley predviđaju recesiju s padom u obliku slova “V” s nezabilježenim neposrednim negativnim učincima i relativno brzim oporavkom u drugom dijelu godine. Konsultanti poput McKinseyja imaju nešto suzdržanije, ali ipak optimistične stavove. Njihove prognoze temelje se na uspješnoj primjeni javnozdravstvenih mjera, te intervencija kao što je najavljeni podsticaj od dva triliona dolara, što je vjerojatno tek početak.

SAD su kritične po svjetsku ekonomiju, jer predstavljaju otprilike četvrtinu globalnog BDP-a, pa će oporavak globalne ekonomije uveliko ovisiti o tome što će se događati u SAD.

“Uopšteno gledano, američka privreda u boljem je položaju u smislu oporavka od velikih šokova i potencijalno dugoročnih promjena u odnosu na ostatak svijeta. Populacija je prosječno mlađa i mobilnija nego u većini drugih zemalja, a ograničenja na tržištu rada su blaža, što omogućava veću preraspodjelu radne snage”, kaže Eric Sims, profesor ekonomije na Sveučilištu Notre Dame u Francuskoj.

Ruanda

Bili smo uvjereni, piše BBC, da će se vlada u Ruandi bolje nositi sa situacijom nego britanska vlada. Zbog nedavnih poboljšanja u korporativnom upravljanju, Ruanda je imala jedan od najvećih skokova u Indeksu globalne otpornosti posljednjih godina, napredujući za 35 mjesta na sadašnju 77. poziciju, odnosno četvrto mjesto u Africi.

Ono što je najvažnije, Ruanda djeluje posebno dobro pozicionirana da se nosi s ovakvom vrstom krize, jer je ova zemlja uspješno zaustavila ebolu na svojim granicama tokom epidemije u susjednoj Demokratskoj Republici Kongu 2019. godine. Svojom kombinacijom univerzalne zdravstvene zaštite, dostave medicinskih potrepština dronovima i mjerenjima temperature na granicama, Ruanda je dobro opremljena za održavanje stabilnosti u krizi, posebno u poređenju s drugim zemljama u regiji.

Ruanda je prva zemlja supsaharske Afrike koja je uvela potpuni karantin i već distribuiše besplatnu hranu najugroženijim osobama. Iako se očekuje da će turizam biti teško pogođen, budući da je Ruanda popularna destinacija brojnih međunarodnih konferencija, Achieng se nada da će zemlja imati relativno malo žrtava od virusa, što bi joj omogućilo brz oporavak.

Novi Zeland

Novi Zeland je na 12. mjestu Indeksa globalne otpornosti, a naročito je dobro plasiran u korporativnom upravljanju i svom lancu snabdijevanja. Zemlja je takođe uspjela brzo zaustaviti širenje virusa zatvaranjem granica 19. marta i zatvaranjem preduzeća čije poslovanje nije ključno 25. marta.

Mjere su se isplatile, pa epidemiolozi na Novi Zeland gledaju kao rijetku potencijalno “normalnu” zemlju, koja će u sljedećim sedmicama eliminisati sve slučajeve ako ustraje na mjerama. S obzirom na to da su turizam i izvoz glavni dio ekonomije, Novi Zeland će se kratkoročno suočiti s određenim ekonomskim poteškoćama, ali to ne mora nužno biti loše.

Ukupno uzevši, Novi Zeland dobro je pozicioniran za stabilan oporavak, s niskim nivoom državnog duga i sposobnošću da uvede kvantitativna olakšanja kako bi kamatne stope ostale niske.

Važno je i to što je Novi Zeland i dalje zemlja kojoj se vjeruje.  (Agencije)