BANJALUKA – Tokom ove godine ukupno je devet akcionarskih društava iz RS isplatilo dividende iz ostvarene dobiti u 2010. godini. Od toga su dvije kompanije, koje su listirane na službenom tržištu, isplatile svojim akcionarima dividende u novcu, dok su dvije kompanije pripisale dividende u akcijama.

Najveću dividendu u novcu isplatio je Telekom Srpske a.d. Banja Luka. Telekom je isplatio polugodišnju i godišnju dividendu u ukupnom iznosu od 112.814.999 KM.

Dividenda "Boksita" a.d. Milići iznosila je 510.399 KM. Akcionari Nove banke a.d. Banja Luka donijeli su odluku o dividendnoj emisiji akcija u vrijednosti od 7.717.540 KM, dok je ZTC "Banja Vrućica" a.d. Teslić pripisala svojim akcionarima akcije u iznosu od 1.519.064 KM.

Pet kompanija na slobodnom tržištu isplatilo je 3.235.486 KM dividende u novcu.

– Neraspoređeni iznos dobiti u nekoj kompaniji najčešće se usmjerava za povećanje osnovnog kapitala ili rezervi. S obzirom da se neraspoređena dobit već tretira kao dio ukupnog kapitala, usmjeravanjem u povećanje osnovnog kapitala (dividendna emisija novih akcija) ne povećava se ukupni kapital akcionarskog društva. Akcionari tada samo odustaju od isplate u novcu kako bi preduzeće imalo dugoročnu sigurnost u vezi s mogućnošću finansiranja razvojnih projekata – kaže direktor Banjalučke berze, Milan Božić.

On objašnjava da je ovakav način raspolaganja neraspoređenom dobiti karakterističan za preduzeća koja započinju značajan investicioni ciklus.

Ako preduzeće nema u planu da investira, najkorektnije je da se donese odluka da se dividenda isplati u novcu.

– Tada će akcionari imati priliku da se odluče između kupovine dodatnih akcija tog preduzeća ili investiranja u akcije i obveznice drugih emitenata – istakao je Božić.

Kompanije koje isplaćuju dividende pokazuju da su ne samo profitabilne već i likvidne i da im je stalo da opravdaju povjerenje investitora koji su uložili svoj novac u njih. Kada se dividende ne isplaćuju redovno znatno opada interes za ulaganje u te akcije. Pojedini institucionalni investitori imaju i striktna ograničenja u vezi s mogućnošću ulaganja u akcije s netransparentnom dividendnom politikom. Upravo zato je u razvijenim tržišnim ekonomijama česta praksa da se dividende isplaćuju kvartalno u iznosima koji su unaprijed poznati za duži period. Eventulne fluktuacije u iznosima ostvarene dobiti se tada nadoknađuju iz rezervi – objašnjava Božić. Prema njegovim riječima, i u Republici Srpskoj, na primjeru Telekoma, vidimo da se transparentna dividendna politika, koja se ogleda u redovnim polugodišnjim isplatama dividende, nagrađuje većim interesom investitora.

– Akcionari ove kompanije su za 2010. godinu dobili ukupno 22,96 pfeniga dividende po akciji (11,36 pfeniga za prvo polugodište i 11,60 za drugo polugodište). Kada se taj iznos uporedi s prosječnom tržišnom cijenom akcija koja se u ovom periodu kretala oko 1,5 KM po akciji, vidimo da su akcionari ostvarili dividendni prinos za 2010. godinu od oko 15 odsto. Neposredni efekat takve dividendne politike je da je cijena akcija Telekoma danas veća između deset odsto i 15 odsto od njihove knjigovodstvene vrijednosti po akciji, odnosno akcijama se trguju uz određenu premiju – rekao je Božić, te dodao da se s druge strane akcijama preduzeća koja ne isplaćuju dividendu obično trguje uz veliki diskont.

Za tržište kapitala RS posebno je važno kakvi se prinosi na angažovani kapital ostvaruju preduzećima iz sistema elektroprivrede, jer njihove akcije čine četvrtinu ukupne tržišne kapitalizacije u RS. Trenutno se ovim akcijama trguje na berzi po cijenama koje u prosjeku iznose tek 49 odsto nominalne vrijednosti akcija, jer je kroz regulaciju limitiran povrat na kapital, pri čemu se dividende rijetko isplaćuju.