SARAJEVO  – Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac ocijenio je vrlo važnim da se o problemima građana razgovara u institucijama, naglašavajući da niko ne može biti izolovan  od običnog čovjeka i privrednika, a svi su svjesni da postoje određeni problemi uzrokovani pandemijom virusa korona.

U intervjuu za Fenu podsjetio je da je Ministarstvo putem Agencije za veterinarstvo s ostalim agencijama bilo vrlo aktivno s početkom pandemije kada je bilo važno definirati listu važnih proizvoda za Bosnu i Hercegovinu i osigurati da spoljnotrgovinski promet funkcioniše bez zastoja.

“To je i učinjeno. BiH je pokazala visok stepen razvijene svijesti u tom nesvakidašnjem periodu da adekvatno putem međunarodnih institucija i zvaničnog stava u zemlji zasnovanog na koordinaciji entitetskih ministarstava bude veoma proaktivna kako bismo zaštitili spoljnotrgovinski promet svakog poljoprivrednika i zastoja nije bilo”,naglasio je Košarac.

S druge strane, dodaje, sve ono što je zatečeno u Ministarstvu stavljeno je u opticaj te su uloženi dodatni napori kako bi se predao Upitnik za izvoz crvenog mesa u zemlje Evropske unije, cijenjeći da je to tržište mnogo veće i da bh. privrednici imaju veće šanse da naprave ozbiljne ugovore i poslove.

Prije toga bh. privrednici imali su jedino ugovoren izvoz mesa u Tursku te je bilo potrebno ohrabriti ih da obavljaju spoljnotrgovinski promet s Ruskom Federacijom, Kinom i zemljama Evropske unije.

“Taj posao je zaustavljen 2019. godine. Vrlo malo je bilo izvezeno mesa, ali su uloženi napori da se u 2020. godini osiguraju značajne količine mesa koje su izvezene u Tursku te je izvezeno oko 2.400 tona”, podvukao je.

Vidljiv je napredak kada je u pitanju izvoz iz Bosne i Hercegovine te je Košarac izdvojio podatak da je izvezeno mnogo više ribe prošle godine i to oko osam posto više nego 2019. godine. Izvezeno je 7,3 posto više količina voća i povrća, kao i mesa goveda i svinja nego ranije.

Razumije ministar da privrednici sada imaju problem zbog činjenice da je kupovna moć građana smanjena, a evidentno je i da postoje viškovi u nekim granama te je jasna zabrinutost poljoprivrednih proizvođača šta će s proizvodima koji mogu propasti ili im može pasti cijena.

Ipak, Košarac podsjeća da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u sektoru poljoprivrede ne može biti centralni organ. Potencirao je na nekoliko sastanaka s predstavnicima proizvođača da se usmjere na komunikaciju s entitetskim ministarstvima čija je to primarna ustavna nadležnost.

Želja mu je, kaže, da se u koordinaciji definiraju određena kretanja ne samo u spoljnotrgovinskom prometu, nego i u nekim drugim veoma važnim razvojnim politikama iz oblasti poljoprivrede.

“Žao mi je što to nije shvaćeno na najbolji način. Kada sam ih usmjeravao na entitetska ministarstva smatrali su da mi ne želimo time da se bavimo, ali odbacujem takve tvrdnje. Politika ovog saziva Savjeta ministara BiH je zaštita domaće proizvodnje”, napomenuo je Košarac.

Kaže da je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija organizovao sastanke s predstavnicima privredne zajednice u BiH u vezi s Covidom-19 kada je istaknuta namjera da se napravi Radna grupa za zaštitu domaće proizvodnje, od čega se nije odustalo.

Naglašava da razumije izazove i poteškoće privrednika, navodeći i da je Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske zatražilo da se onemogući uvoz svježeg mesa goveda i svinja.

Stoga će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH sačiniti odluku i proslijediti je Savjetu ministara  te se očekuje da se ono na nekoj od narednih sjednica odredi o tom pitanju.

Trenutno je zaustavljen izvoz krušaka u Rusku Federaciju nakon što je Federalna služba za veterinarstvo i fitosanitarni nadzor u Rusiji – Rosselkhoznadzor upozorila da su u uvezenim kruškama iz BiH pronašli karantensku bakterioznu bolest koja izaziva njihovu trulež.

Košarac napominje da je izvoz voća i povrća te mesa osjetljiv posao s obzirom da se bh. tehnologije moraju prilagoditi standardima zemalja s kojima se obavlja spoljnotrgovinski promet.

Slične probleme BiH je imala 2016. godine kada je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kasnilo s dostavljanjem određenih podataka i informacija nadležnim tijelima Ruske Federacije, a i 2018. godine bio je aktuelan sličan problem.

“Imali smo problem i s jabukama kada smo dobili informacije da jabuka nije proizvedena u BiH nego je uvezena i kao takva prodavana u Rusiju. To je zabrinjavajuće i s takvim praksama je potrebno prestati, a one pravne subjekte koji na takav način misle da obavljaju vanjskotrgovinski promet mora se sankcionirani”, stava je Košarac.

I to je nadležnost entitetskih ministarstva jer sve fitosanitarne nalaze daju isključivo entitetska tijela dok Ministarstvo odnosno Uprava za zaštitu bilja ima samo zbirne podatke koje su to kompanije koje obavljaju taj posao, ali ne vrši nikakvu vrstu kontrole.

Košarac je izrazio uvjerenje, s obzirom da se vrlo brzo reagiralo, da će to pitanje biti riješeno te ustanovljeno na koji način se i u samoj proizvodnji pojavljuje ta vrsta bakterije.

Zbog brze reakcije nadležnih i važnosti plasmana tih proizvoda, Košarac je izrazio nadu da će to pitanje biti vrlo brzo riješeno te da će to biti samo privremena mjera s ograničenim trajanjem, ali da će biti nastavljen spoljnotrgovinski promet s Rusijom.

“Vrlo blizu smo i da BiH dobije saglasnost za izvoz ribe u Rusku Federaciju. Od toga nismo odustali, ali zbog ograničenja kretanja iz epidemioloških razloga usporeni smo s daljnjim naporima da nastavimo zagovarati izvoz mliječnih proizvoda, mlijeka i mesa u Rusiju cijeneći kapacitet tog za BiH veoma važnog tržišta”, dodao je Košarac.

Budući da je najavljeno da će u Bosni i Hercegovini biti sačinjen popis poljoprivrede koji nije urađen još od šezdesetih godina prošlog vijeka kako bi se znalo s kojim kapacitetima BiH raspolaže u toj oblasti, Košarac ocjenjuje da bi taj posao trebao biti okončan do 2023. godine.

Kako je pojasnio, bez adekvatne statistike nije moguće imati ni adekvatne politike te je opravdano da kada se zagovara određena vrsta plasmana bh. proizvoda ili određeni projekti da druga strana od BiH traži egzaktne podatke.

Dio podataka imaju entitetska ministarstva, ali ministar tvrdi da ti podaci nisu u potpunosti ažurni te je na redovnim sastancima s predstavnicima entitetskih ministarstva zaključeno da je vrlo važno uraditi popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.

S obzirom da u BiH postoji potencijal za razvoj poljoprivredne proizvodnje, razgovarano je kako je na najbolji način moguće to uraditi imajući u vidu da postoje i određeni uvjeti koji nameće Evropska unija, jer je važno implementirati vanjskopolitički cilj, a to je da BiH postane punopravna članica EU.

“Postoji jedinstven stav nadležnih ministarstava u BiH da se kroz jasno definiranu jedinstvenu metodologiju izvrši popis u poljoprivredi na način da to vrše entitetska nadležna tijela i to su ministarstva poljoprivrede, entitetske agencije za statistiku i Agencija za statistiku BiH, dok će se dio popisivati u Brčko Distriktu kako je urađeno i s popisom stanovništva”, dodao je.

Baze će imati entitetska ministarstava iz kojih će se koristiti potrebni podaci za realizaciju budućih međunarodnih ugovora koje Bosna i Hercegovina treba potpisati, a u tome postoji visok stepen saglasnosti, kaže Košarac.

Prema informacijama koje on ima, neophodno je ispoštovari EUROSTAT standarde. Agencija za statistiku BiH treba dostaviti informaciju Vijeću ministara BiH koje bi trebalo pokrenulo zakonske procedure kako bi se krenulo s pripremama za organizaciju popisa u poljoprivredi.

“To bi bila dobra osnova za nadležna entitetska tijela koja kreiraju politike u razvoju poljoprivrede kako bi se znalo s čim raspolažemo, ali i da se analizira popis s podsticajnim mjerama koje su bile u prethodnom periodu te da bi se mogla kreirati buduća strateška planiranja i programi razvoja određenih grana u poljoprivredi”,napominje ministar.

Podvlači da Bosna i Hercegovina ima tu vrstu potencijala, pa se tako obilazeći Hercegovinu uvjerio da postoji mogućnost razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina, a druge regije imaju potencijal za neke druge privredne grane.

Stoga je potrebno vidjeti kako imati adekvatnu statistiku, određene trendove i na koji način nadležna tijela kroz implementaciju budžetskih sredstava za oblast poljoprivrede u entitetima mogu distribuirati određenu vrstu sredstva za razvoj.

“Ne trebaju nam više paušalne procjene niti zbir želja, potrebni su nam egzaktni statistički podaci na temelju kojih bismo imali strateški pristup razvoja te oblasti”, zaključio je  Košarac. (Fena)