PODGORICA – Finansijski sistemi Crne Gore, Srbije i BiH stabilizovani su, a negativni efekti globalne ekonomske krize preneseni su na realni sektor, ocijenili su danas guverneri centralnih banaka tri države.

Na konferenciji za novinare u Podgorici guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Kemal Kozarić rekao je da se najveći problemi globalne krize trenutno osjećaju u realnom sektoru, koji je, između ostalog, pogođen i gubitkom radnih mjesta pa je bez posla u BiH prošle godine zatvoreno oko 35.000 radnih mjesta.

“Kriza je najviše uticala na one koji su najslabiji i najmanje zaštićeni, odnosno na građane”, ocijenio je Kozarić i dodao da centralne banke žele da očuvaju monetarnu stabilnost.

On smatra da su banke uspjele da sačuvaju povjerenje građana, iako je u oktobru 2008. godine “bilo nervoze”, uz ocjenu da bi saradnja centralnih banaka regiona trebalo da doprinese stabilizaciji situacije izazvane ekonomskom krizom.

Kozarić je dodao da je na trenutnu likvidnost i stabilnost bankarskog sektora u BiH pozitivno uticalo i zaključivanje aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

On je podsjetio da u BiH posluje 30 komercijalnih banaka, sa oko 85 odsto stranog kapitala.

“To znači da se strateške odluke donose u inostranstvu i da nemamo dovoljno uticaja na njih, zbog čega smo, kroz bečku inicijativu, pokušali da obavežemo vlasnike banaka da ostanu kreditno aktivne u BiH”, objasnio je Kozarić.

Kozarić je ocijenio da su sve zemlje uradile mnogo kada je riječ o raspodjeli finansijske imovine bivše SFRJ, pa su sredstva podijeljena među državama sukcesorima, ali je ostao problem mješovitih banaka.

“Moguće je da će taj problem doći do suda, jer očiglednoda nema novca, iako se u Ugovoru o sukcesiji nalazi kao stavka tih oko 480 miliona evra”, rekao je Kozarić.

On očekuje da će na sljedećem sastanku biti riješen problem takozvanog Libijskog duga, kada bi trebalo da se odredi zemlja sukcesor.

“Postoje i problemi kod pitanja arhive bivše SFRJ, kao i diplomatsko-konzularnih predstavništava, a finansijska imovina je sva podijeljena”, saopštio je Kozarić.

Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Ljubiša Krgović smatra da bi zajednički trebalo ustanoviti način na koji bi se sopstvenim mehanizmima pospješio kreditni rast na sva tri tržišta, što je osnov oporavaka realnog sektora u cjelini.

“Trebalo bi da koordinišemo iskustva, kako bi se prevazišli problemi u realnom sektoru”, rekao je Krgović.

Krgović smatra da bi za Crnu Goru najbolje rješenje bilo sklapanje aranžmana sa MMF-om, ali i kombinacija tog i modela emitovanja evro obveznica.

Krgović je danas sa Kozarićem potpisao i Protokol o poslovnoj saradnji u oblasti stručnog usavršavanja zaposlenih, koji CBCG već ima sa Narodnom bankom Srbije (NBS).

Protokolom će se zajednički definisati potrebe za stručnim usavršavanjem zaposlenih, program saradnje i plan aktivnosti, kao i praćenje doprinosa zaposlenih unaprjeđenju poslovnih procesa.

Guverner NBS Radovan Jelašić naveo je da se prednosti sklapanja aranžmana sa MMF-om ogledaju u vođenju transparentne i odgovorne politike, koja se svaka tri mjeseca provjerava.

On je dodao da pomoć i povoljni krediti Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i MMF-a otvaraju brojne mogućnosti.