U BiH je u posljednjih nekoliko godina prisutan trend rasta nekvalitetnih kredita, ali je njihov nivo u poređenju sa zemljama okruženja nešto niži, rekao je Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH (CB BiH).

Pored toga, on je istakao da je za brži oporavak BiH neophodno podići nivo investiranja, koji je nakon krize 2008. godine znatno smanjen, ističući da će CB BiH u ovom mjesecu izaći sa svojom projekcijom realnog BDP-a za 2014. godinu.

Poznato je da u posljednjih nekoliko godina nivo nekvalitetnih kredita u BiH bilježi rast. Koliki je trenutni iznos ovih kredita u odnosu na ukupne i da li je, i u kojoj mjeri, njihov nivo zabrinjavajući?

KOZARIĆ: Iako se ne može govoriti o rapidnom rastu nekvalitetnih kredita, trend njihovog rasta prisutan je u BiH u posljednjih nekoliko godina, i na kraju drugog kvartala ove godine omjer nekvalitetnih prema ukupnim kreditima na nivou bankarskog sektora iznosi 15,47 odsto. Iako je u poređenju sa zemljama okruženja nivo nekvalitetnih kredita u BiH nešto niži, nekvalitetni krediti ipak predstavljaju glavni izvor rizika u BiH.

Posebno je izražen trend rasta nekvalitetnih kredita u sektoru pravnih lica, koji iznosi 19,42 odsto na kraju drugog kvartala 2014. godine, i to u industrijama koje su u najvećoj mjeri vezane za domaću potražnju, poput građevinarstva, industrijske proizvodnje i trgovine, i posljedica su i dalje slabe ekonomske aktivnosti u zemlji. Za razliku od sektora pravnih lica, trend rasta nekvalitetnih kredita u sektoru stanovništva je zaustavljen, te od prvog kvartala 2013. godine ima blago silazni trend, sa nivoa od 11,6 odsto na kraju prvog kvartala 2013. na nivo od 10,6 odsto na kraju drugog kvartala ove godine.

Bankarski sektor iskazao je otpornost na aktuelni nivo kreditnog rizika i adekvatno je kapitaliziran, a indikator adekvatnosti kapitala iznosi 17,3 odsto. Na nivou bankarskog sektora BiH u drugom kvartalu 2014. godine zabilježen je pozitivan poslovni rezultat u iznosu od 99,2 miliona KM, pri čemu su dvije manje banke zabilježile negativan finansijski rezultat, dok je dobit i dalje skoncentrisana u nekoliko najvećih banaka u sistemu.

Da li je na putu iznalaženje sistemskog rješenja po tom pitanju?

KOZARIĆ: Slaba ekonomska i kreditna aktivnost u zemlji u posljednje dvije godine, kao i relativno visok udio nekvalitetnih u ukupnim kreditima na nivou sistema, nametnuli su potrebu za iznalaženjem sistemskog rješenja pitanja nekvalitetnih kredita. Domaće institucije su krenule u smjeru izrade sveobuhvatnog okvira za rješavanje pitanja nekvalitetnih kredita, koji bi u konačnici trebalo da rezultira efikasnijim rješavanjem problema nekvalitetnih kredita i osigura bolji polažaj za vjerovnike, bolju zaštitu žiranata, bržu naplatu potraživanja, kao i onemogućavanje poslovnih aktivnosti dužnika do momenta izmirenja preuzetih obaveza, čime će se stvoriti bolji uvjeti za pružanje značajnije podrške bankarskog sektora privrednom rastu BiH.

Zbog katastrofalnih poplava, optimistične najave ekonomskog rasta u BiH s početka godine ove jeseni su splasnule. Kakve su Vaše prognoze za ovu godinu?

KOZARIĆ: CB BiH još nije korigovala projekcije BDP-a za 2014. godinu kako bi se u obzir uzeo i efekat majskih i avgustovskih poplava i klizišta. U ovom momentu je vrlo teško ocijeniti uticaj elementarnih nepogoda na tekuću ekonomsku aktivnost i potencijalni BDP, kao i na sektore koji su najviše pogođeni, ali neke procjene govore da bi BDP za ovu godinu mogao biti ispod jedan odsto. CB BiH će u ovom mjesecu izaći sa svojom projekcijom realnog BDP-a za 2014. godinu, ali će njena ograničenja u smislu raspoloživosti podataka kojima je procijenjen uticaj elementarnih nepogoda na projekcije biti jasno navedena.

Na polju investiranja primjetan je značajan pad, smatrate li da će se nakon ove izborne godine situacija na planu ulaganja poboljšati?

KOZARIĆ: Za brži oporavak neophodno je podići nivo investiranja, koji je nakon krize 2008. godine znatno smanjen. Kod nivoa investiranja, može se primijetiti bitna razlika između javnog i privatnog sektora. Na planu javnih investicija u posljednje vrijeme je došlo do povećanja i ubrzavanja realizacije. Vlade su se potrudile da započnu nove investicije, ali i da ubrzaju ranije dogovorena investiranja, prvenstveno u cestovnu infrastrukturu i energetiku.

Međutim, mobiliziranje stranih, a i domaćih investicija u privatnom sektoru, zahtijeva, prije svega, političku stabilnost, značajno poboljšanje poslovnog ambijenta i poduzimanje reformi, prvenstveno onih vezanih za usklađivanja s EU regulativom. U tom pogledu, BiH već dugo nema značajnijeg napretka, pa to zahtijeva hitnu pažnju novih vlasti nakon oktobarskih izbora. Vladavina zakona i jasna regularnost tržišta, te ubrzane administrativne procedure su neophodni preduslovi da bi se privukli investitori i podigao nivo investicija u privatnom sektoru, a na tom planu moramo još puno toga poboljšati.

Da li postoji neki vid monetarnih mjera koje bi mogle biti primijenjene kako bi se poboljšala likvidnost privrede?

KOZARIĆ: U skladu sa zakonom, CB BiH je na raspolaganju mjera obavezne rezerve. Politikom obavezne rezerve, CB BiH je olakšala poslovanje komercijalnim bankama omogućivši im na taj način da oslobode sredstva koja bi mogle plasirati u privredu. Dakle, bankarski sektor je likvidan, što se ogleda i u visokom iznosu sredstava koje banke drže na računu kod CB BiH.

U prosjeku, to je više od dvije milijarde KM dnevno koja ne moraju biti na računu kod CB BiH, već mogu biti plasirana u privredu, što je politikom obavezne rezerve i bio cilj CB BiH. To znači da osnovni uzroci problema s likvidnošću s kojima se suočava privreda nisu uzrokovani nedovoljnom količinom novca u opticaju. Sa svoje strane, učinili smo sve što je bilo moguće kako bi se osiguralo da monetarna politika ne uzrokuje nelikvidnost finansijskog sistema, prvenstveno banaka, i da platni promet funkcioniše nesmetano.

U kojoj mjeri je ove godine došlo do rasta spoljnog duga BiH i u kakvu nas poziciju to stavlja s obzirom na teške ekonomske okolnosti u zemlji?

KOZARIĆ: Istovremeno s povlačenjem novih zaduženja, naša zemlja otplaćuje značajne iznose kreditnih zaduženja iz ranijih perioda, a ta otplata je naročito intenzivna u posljednje dvije godine. Stoga, rast ukupnog vladinog vanjskog duga nije tako rapidan, a u prvih šest mjeseci 2014. nivo duga je porastao za 108 miliona KM, ili 1,5 odsto, dok je tokom 2013. narastao za 253 miliona KM. Međunarodne institucije, uključujući kreditne agencije, u ovom trenutku nisu posebno zabrinute u vezi s našim kapacitetima za otplaćivanje ovih dugova, posebno zbog činjenice da su oni ugovoreni pod povoljnijim uslovima nego što diktiraju tržišta kapitala.

Međutim, treba biti vrlo obazriv u vezi sa budućim rastom duga i procijeniti koje su to vrste zaduživanja koje daju najbolje ekonomske efekte za razvoj i zapošljavanje, odnosno ako već uzimamo kredite, treba nastojati usmjeriti ih u ekonomiju, a ne, kao što je to do sada bio slučaj, da najveći dio tih zaduženja ide u javnu potrošnju. (Nezavisne novine)