Kriza neće nestati niti će biti većeg ekonomskog rasta, ali bi ova godina za BiH mogla biti bolja, jer je prošla godina “uigravanja” entitetskih vlada, a novo Vijeće ministara može se posvetiti reformskim procesima. Istakao je to Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, institucije koja je 2011. godinu završila sa 46 miliona KM dobiti od čega će 60 odsto otići u državni budžet. 
**Kakva nas ekonomska situacija očekuje u ovoj godini?
KOZARIĆ: Blagi sam optimista da bi 2012. godina mogla biti bolja za BiH iako svi govore da će okruženje biti složenije, jer naši ekonomski partneri, prije svega susjedi Hrvatska, Srbija, Crna Gora, imaju slične probleme kao BiH i naši partneri u EU, prvenstveno Njemačka, Italija i Slovenija, s kojima imamo najveću razmjenu. Oni imaju najave smanjenja ekonomske aktivnosti, što može direktno uticati na aktivnosti u BiH. Naša je procjena da je ekonomski rast za 2012. godinu od 1,5 odsto realan i da će se ostvariti i nastaviti, jer je važno da ćemo imati povoljniji ambijent i blagi sam optimista da bi se novo Vijeće ministara moglo posvetiti nekim reformskim procesima, a entitetske vlade, nakon godine uigravanja, imaju određena iskustva, znaju probleme i mislim da će se fokusirati da ispune neka obećanja.
**Šta znači rast od 1,5 odsto? Hoće li biti zapošljavanja?
KOZARIĆ: Ove godine je ekonomski rast bio dva odsto. Stopa nezaposlenosti je 27 odsto i za mene je to najveći problem u BiH. Nije to lako riješiti, treba vremena, ali neka ostanemo na rastu od dva odsto, da ne bude gubljenja radnih mjesta. Kada se sjetim da smo radili bez okvira, da je bilo dosta političkih pregovaranja koja su unosila nervozu u realni sektor, mislim da će taj ambijent biti bolji.
**Znači, nastavlja se kriza?
KOZARIĆ: Kriza neće nestati. U krizi smo zadnjih deset godina. Tokom 2008. i 2009. godine pogodila nas je finansijska kriza koja nas je odvela u recesiju. Nismo više u recesiji, vratili smo se u pozitivno polje ekonomskog rasta. Naravno da je kriza prisutna, ali direktne strane investicije traže politički ambijent, sigurnost i mislim da će se neka poboljšanja desiti. Evo, procjena je da će inflacija biti mirna. Budžetski deficit je planiran isti. Stopa rasta kredita bila je 5,5 odsto u 2011. godini, a u ovoj oko tri, što govori o manjoj kreditnoj aktivnosti komercijalnih banaka. Godinu smo završili sa 6,4 milijarde KM rezervi i očekujemo stabilne rezerve i u ovoj godini. Vanjski dug je bio 28 odsto od BDP-a, a u 2012. godini 26,5 i mislimo da će se servisirati na vrijeme.
**Pred kraj godine dogovoreno je formiranje Vijeća ministara. Može li se očekivati rast kreditnog rejtinga BiH nakon što je nedavno smanjen? Hoće li biti investicija u ovoj godini?
KOZARIĆ: To i budžet, koji nismo imali za 2011. godinu, bili su glavni razlozi za takav kreditni rejting. Vjerujem da je već riješeno pitanje Vijeća ministara. Naravno da se stvaraju uslovi da nam se vrati taj smjer koji je promijenjen na negativni. Treba šest mjeseci da prođe da bismo revidirali ocjenu. Mi ćemo uticati, dati argumente da se to vrati. Želim da vjerujem da će novi ambijent biti i magnet za neke investicije, posebno za elektroenergetski sektor. Najavljuju se investicije, i domaće i strane. Koridor 5c će se nastaviti graditi. Ima najava iz RS da će se koridor nastaviti graditi prema Doboju. S te strane investicije bi mogle biti nešto veće nego u prošloj godini, s tim što treba znati da strani investitori čekaju neka bolja vremena, jer su svi u strahu šta će se desiti sa eurozonom, a posebno sada šta će se desiti u BiH. Moramo slati poruke da BiH ide u pozitivnom smjeru, da su reformski procesi ponovo na dnevnom redu. Ohrabrenje bi bio kandidatski status, gdje svi pominju polovinu godine.
**Sudeći po budžetima, ni ove godine neće biti nekog razvoja, nego izmirenja obaveza i novih zaduživanja. Kako će se ova situacija odraziti na privredu i građane?
KOZARIĆ: Budžeti su na svim nivoima više socijalni nego razvojni i s te strane država, kao investitor ili onaj ko bi trebalo da potakne javne radove ili šire zapošljavanje, nema resurse ni prostora. Ako realni sektor bude imao bolji ambijent, niže kamatne stope, ukoliko vlade na svim nivoima budu imale interesa i osjećaja da ih rastereti određenih nepotrebnih davanja i potaknu da investiraju, otvaraju radna mjesta, to može biti pokretač realnog sektora. Vlade nisu te koje moraju biti glavni investitor, nego moraju stvarati ambijent. Očekujem tu neke pomake. Ako se desi kandidatski status, a prve najave budućeg predsjedavajućeg Vijeća ministara da će mu ekonomija biti u prvom planu, može se desiti da krenemo u povoljnijem smjeru.
**Upozorili ste na mogućnost smanjenja plasmana kredita, a i da postoje banke kojima bi mogla zatrebati dokapitalizacija. Hoće li biti problema u bankarskom sektoru?
KOZARIĆ: Radimo testove na stres kvartalno za sve komercijalne banke i one trenutno ispunjavaju kapitalizaciju. Nema problema izuzev jedne ili dvije banke. Ali, veći je problem nekvalitetnih kredita. Ima 12,6 odsto nekvalitetnih kredita, odnosno kredita koji se ne vraćaju i banke sužavaju prostor za kreditiranje i traže rezervacije za te kredite, što je uticalo na profitabilnost bankarskog sektora. Tako danas imamo likvidan bankarski sektor, 1,5 milijardi KM dnevno obavezne rezerve, dobro kapitaliziran sektor, a imamo problem s nekvalitetnim kreditima. U Beču je 16. januara sastanak Bečke inicijative, gdje će biti predstavnici banaka majki i banaka koje su aktivne u BiH. Pokušaćemo doći do dogovora da ostanu kreditno aktivne, dobro kapitalizirane i da daju garancije da će podržavati građane i realni sektor u BiH. Za kamate ne očekujem rast ni smanjenje.
**Kakvo je poslovanje CB BiH s obzirom na krizu?
KOZARIĆ: Finansijski možemo biti zadovoljni rezultatom. Za 2011. godinu imaćemo oko 46 miliona KM profita, što je u ovim uslovima i s ovim kamatnim stopama za nas dobar rezultat. Zna se da 60 odsto profita ide u državni budžet. Ova godina će biti teža finansijski gledano, ali mi nismo profitabilna organizacija niti je to naš osnovni cilj. Nismo imali ni fening gubitka. Naš prvi postulat je sigurnost. Dobro je da profit postoji, a za nas je mnogo važnije da postoji finansijska stabilnost, da je sektor u redu.
**Koliko turbulencije u eurozoni imaju uticaja na nas, je li KM sigurna?
KOZARIĆ: Ona je vezana za euro i ima stoprocentno pokriće. Svaki građanin nas može testirati svaki dan kupovinom ili prodajom za domaću valutu bez ikakvih ograničenja u komercijalnim bankama, što jasno pokazuje da ta valuta ima podlogu i svoju ekonomsku snagu, da je stabilna i da neće biti turbulencija. Što se tiče eura, naše su procjene da će euro opstati i tu nema problema s valutom koliko je problema sa dužničkom krizom. Glavne zemlje u EU, Francuska i Njemačka, učiniće sve da euro opstane i ostane. Spekulacije koje su bile prisutne unose nervozu kod građana i bespotrebno ih dovode da prave transakcijske troškove mijenjajući "švajcarce", dolare, domaću valutu, pa će za neki period ponovo to vraćati. Dakle, ne očekujemo probleme. Ako se, ne daj bože, to desi imamo plan da se vežemo za valutu zemlje u EU s kojom imamo najveće trgovinske odnose, a to je Njemačka.
**Hrvatska ulazi u EU iduće godine. Koliko je BiH spremna za to?
KOZARIĆ: Dobro je što Hrvatska ulazi u EU, što će nam u samom susjedstvu biti evropska kapija. Iz prve ruke ćemo vidjeti kolike su prednosti za zemlju kada uđe u EU i koji su nedostaci za zemlju koja nije u toj velikoj familiji. Ulazak Hrvatske može biti novi motiv za vlasti u BiH da učine sve da ispune kandidatski status, a kasnije otvore pregovore o tom ulasku. Imamo dovoljno vremena da izvršimo pripreme, da se otklone barijere koje trenutno postoje i da se ne desi da, kada uđu, kažemo ne možemo izvoziti mlijeko, ribu. I Hrvatskoj je u interesu da se barijere otklone na vrijeme i da tok robe funkcioniše u oba smjera. Značajno smo tržište za njihove izvoznike. Očekujem da će se to na vrijeme otkloniti i dobro je što su u ovoj fazi iznesena upozorenja i da se zna tačno šta su problemi koje BiH treba otkloniti.
