VAŠINGTON – Recesija mijenja navike američkih potrošača ne samo u tome koliko troše već i na koji način to rade, pa u situaciji kada ljudi više nisu sigurni šta im donosi budućnost, doskora neprikosnovena kreditna kartica sve više ustupa mjesto drugim načinima plaćanja.

"Ljudi se sada drugačije odnose prema novcu", izjavio je Dejvid Robertson, izdavač izvještaja koji prati industriju kreditnih kartica.

Gubitak povjerenja u perspektivnu budućnost utiče da ljudi radije troše ono što imaju nego ono što vjeruju da će zaraditi. Strahovanje za radno mjesto, promjene kamatnih stopa na kreditnoj kartici i nova štedljvost, takođe, doprinose promjeni navika. Za zemlju kao što je Amerika, gdje je kreditna kartica decenijama bila dio života, ovo je znak duboke promjene. Ipak, poslije toliko godina navike, ljudi u SAD još nisu spremni da se potpuno vrate na gotovinu i da nose novac sa sobom. Umjesto toga koriste takozvane debitne kartice, koje im odmah skidaju novac s tekućeg računa. To im još omogućava bolji uvid u to koliko stvarno troše i sprečava ih da se pretjerano zadužuju. Upotreba debitnih kartica postojano raste već godinama, ali je doživjela nagli skok dolaskom recesije.

Na promjenu, pored straha za budućnost, utiče i realno slabija kupovna moć. U ij recesije ljudi manje kupuju nakit, namještaj i kućne aparate, a upravo je to roba koja se kupuje na kreditnu karticu.

"Debitne kartice se, s druge strane, koriste za svakodnevne potrebe, kao što je kupovina namirnica ili benzina. Te kupovine se i dalje obavljaju", rekla je Alison Čedvik iz jedne neprofitne organizacije u Vašingtonu.

Skot Strumelo iz konsultantske grupe "Auriemma" ističe da se potrošači ponašaju racionalno i mijenjaju navike u skladu s tekućom ekonomskom situacijom.

"Oni sad ozbiljnije razmišljaju o troškovima i koriste debitne kartice za svakodnevne, a kreditne kartice samo za veće kupovine", rekao je Strumelo.

Pitanje je da li će se ovaj trend trajno održati, ali mnogi vjeruju da hoće, ocjenjujući da će naredne generacije opreznije koristiti kartice pošto su vidjele kako se njihovi roditelji muče sa dugovima.

Federalne rezerve su saopštile da je vrijednost prometa na revolving karticama, glavnoj vrsti kreditnih kartica, opala za 6,1 milijardu dolara u julu ili za 8,1 odsto na godišnjem nivou. Prilikom upotrebe kreditne kartice novac se praktično pozajmljuje s visokom kamatom. Američke kompanije koje izdaju kartice su godinama povećavale limit i smanjivale mjesečnu otplatu ubirući ogromne zarade na kamatama. Za građane je to značilo neosjetno, ali pretjerano zaduživanje na dugi rok. Za razliku od toga, prilikom upotrebe debitne kartice novac se skida direktno s računa vlasnika kartice ne pružajući mu mogućnost da troši više nego što ima. Relativno mala dozvoljena prekoračenja se skupo plaćaju.

Generacijski jaz

U navikama Amerikanaca postoji i generacijski jaz. U SAD su se kreditne kartice pojavile prije oko 50 godina, ali su ozbiljnije počele da se koriste od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Prije toga ljudi su koristili keš, bankarske kredite ili otplatu na rate. Generacija rođena šezedesetih godina je trošila odgovorno, njihova djeca koja su odrasla u vrijeme prosperiteta osamdesetih i devedesetih postajala su zavisna od kartica još u tinejdžerskom dobu. Za razliku od svojh roditelja koji su trošili u skladu s primanjima, oni su na kartice gledali kao na dugoročan zajam i pretjerano se zaduživali.

"Mnogo djece je odraslo u velikim kućama i naviklo da im se pruža sve što požele, a roditelji su ih navikavali na standard koji poslije nisu mogli sami sebi da priušte", kaže Luis Mandel, profesor finansija i poslovne ekonomije na Univerzitetu u Vašingtonu.