BANJALUKA – Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekao je da je to ministarstvo, u okviru mjera za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize, potpisalo sa NLB Razvojnom bankom i Balkan investment bankom ugovor o procedurama i načinima utroška prikupljenih sredstava u “Fond partner”.

“Riječ je o revolving fondu, a krediti će biti dostupni registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, akcionarskim društvima iz oblasti poljoprivrede, poljoprivrednim zadrugama i ostalim pravnim licima registrovanim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti”, precizirao je Bratić i pojasnio da su ove banke bile najpovoljnije na javnom pozivu koji je objavilo ovo Ministarstvo.

        On je dodao da je, za sada, na poljoprivrednicima raspolaganju 3.404.000 KM, a od tog iznosa NLB Razvojna banka i Balkan investment banka plasiraće svaka po 50 odsto sredstava. Do sada su ove banke već plasirale deset kredita, a odobrena su još tri.

        Prema njegovim riječima, kamatna stopa za kreditna sredstva je fiksna i iznosi 3,25 odsto, uz 0,5 odsto troškova za obradu kredita. Rok otplate je do pet godina, grejs period do godinu dana, a sredstva će biti plasirana za izgradnju novih objekata za stočarstvo, kupovinu osnovnog stada, podizanje novih višegodišnjih zasada voćnjaka i vinograda i za podizanje staklenika i plastenika.

On je najavio da će Ministarstvo u ovoj godini podizanje novih višegodišnjih zasada subvencionisati sa 40 odsto od visine investiranih sredstava.

 Ministar je podsjetio da budući korisnici ovih subvencija moraju raspolagati sa minimalnom površinom za jabučasto, koštuničavo i jezgrasto voće od 0,5 hektara, osim za region Hercegovine, gdje je minimalna površina 0,3 hektara, dok je minimalna površina za vinograd 0,3, a za jagodičasto voće 0,1 hektara.

        Bratić je naglasio da prvi put pravo na podsticajna sredstva registrovani proizvođači mogu da ostvare i na kupovinu i postavljanje protivgradne mreže na višegodišnjim proizvodnim zasadima jabučastog, koštuničavog i jezgrastog voća i zasadima sadnog materijala, a visina podsticajnih sredstava za ove namjene je takođe 40 odsto od visine investiranih sredstava.

        On je dodao da je u RS u prošloj godini, prema zahtjevima za isplatu podsticaja koji su pristigli u Ministarstvo, podignuto 510 hektara novih, višegodišnjih zasada jabučastog, koštuničavog i jezgrastog voća.

        “U posljednje tri godine, Ministarstvo je subvencionisalo podizanje 1 385 hektara višegodišnjih zasada jabučastog, koštuničavog i jezgrastog voća, 84 hektara jagodičastog voća i 115 hektara novih vinograda” – naveo je Bratić.

        Govoreći o regresiranju repromaterijala za sjetvu i sadnju poljoprivrednih kultura, ministar je naglasio da su ove godine u taj program ušli i voćari i vinogradari, kojima je ovog proljeća obezbijeđeno vještačko đubrivo i gorivo sa odgođenim plaćanjem.

        On je u intervjuu SRNI precizirao da je za proljećnu sjetvu i sadnju Ministarstvo odobrilo 24 040 zahtjeva za regresiranje repromaterijala za 22 686 korisnika, kojima će, posredstvom Direkcije za robne rezerve RS, biti podijeljeno 10 243 150 kiograma vještačkog đubriva i 10 135 621 litara dizel goriva.

        Bratić je dodao da je, prema zahtjevima koji su primljeni ovog proljeća u ovom ministarstvu, jarim žitaricama posijano 6 537 hektara, kukuruzom 65 688 hektara, uljaricama 2 217 hektara i ljekovitim biljem 5 340 hektara, duvanom 469 hektara i povrćem 3 829 hektara obradivih površina.

        “Ono što je od prošle godine uveliko unaprijedilo poljoprivrednu proizvodnju u Srpskoj i ratarima omogućilo lakši, brži i kvalitetniji rad sigurno je realizacija programa subvencionisanja kupovine traktora proizvedenih u Srbiji na osnovu Sporazuma o privrednoj saradnji RS i Srbije i Uredbe o subvencionisanju tih traktora, prema kojima je prošle godine isporučeno 219 traktora, a ove godine 197, dok su distributeri proizvođačima izdali još 110 predračuna za ove mašine” – kaže ministar Bratić.

        On je podsjetio da proizvođači koji se odluče za kupovinu novog traktora, osim umanjenja kupoprodajne cijene za 1.000 evra, mogu da ostvare i pravo na subvenciju od 3.000 KM za traktor do 50 konjskih snaga, dok je u prošloj godini subvencija iznosila 1.000 KM i 5.000 KM za traktore sa više od 50 konjskih snaga.

        Bratić je dodao da su u ovoj godini, mimo programa sa Srbijom, podsticajna sredstva za investicije u poljoprivrednu mehanizaciju plasirana u iznosu od 880.000 KM.

Izvor Agencije