Biti konstantno lider dvije decenije je uspjeh kojim se malo ko može pohvaliti. To je pošlo za rukom Mikrokreditnom društvu „Mikrofin“, koje je od osnivanja 1997. godine zauzelo lidersku pozicju u BiH i do danas je nije nikome prepustilo. O tome kako je došlo do toga da mikrokreditno društvo evoluira u banku, osnuje svoje osiguravajuće društvo, bilježi konstantan rast, i to uz najmanji udio loših kredita na cijelom tržištu BiH, razgovarali smo sa Aleksandrom Kremenovićem, prvim čovjekom finansijske grupacije koju čine: Mikrofin, MF banka i Mikrofin osiguranje.

SWOT: Bliži se kraj godine. Da li se već sad može govoriti o poslovnim rezultatima Mikrofin grupacije?

 KREMENOVIĆ: Tačno je da smo ušli u posljednji kvartal i da se sa 30-tim septembrom može izvući neki zaključak o finalnim ciframa. Na naše posebno zadovoljstvo možemo reći da su sve tri firme unutar grupacije ostvarile sve postavljene ciljeve, kako u smislu rasta aktive tako i u smislu poslovnog rezultata odnosno definisanih profitnih očekivanja. U tom smislu 2017. godina je nastavak prethodnih uspješnih godina poslovanja. Tržište u svim segmentima, kako bankarskom, tako i mikrokreditnom, a posebno tržište osiguranja je i dalje složeno, konkurencija je maksimalno izražena, ali naš poslovni model koji smo započeli prije 20 godina pokazuje svoju ispravnost, to jest reakcije tržišta su i dalje vrlo pozitivne.

SWOT: Da li možete preciznije reći koliko je rasla aktiva odnosno koliko očekujete da će ona iznositi do kraja godine:?

KREMENOVIĆ: Mi smo relativno nov igrač u komercijalnom bankarstvu i u planovima smo pažljivo zacrtali stope rasta. Po dosadašnjim pokazateljima one će se kretati u rasponu od željenih 10 do 15 odsto. To  još zavisi kako će posljednji kvartal da se postavi. Taj rast je i bio naš cilj, jer svaki veći rast bi za sobom povlačio preuzimanje većeg rizika što nije naša želja. Takođe smo u ovoj godini imali jednu planiranu dokapitalizaciju banke koja se završila u trećem kvartalu, čime smo stvorili preduslove da nastavimo sa rastom i naredne godine.

SWOT: Koliko je iznosila dokapitalizacija i ko ju je izvršio?

KREMENOVIĆ: Dokapitalizacija je iznosila šest miliona maraka i urađena je od strane postojećih vlasnika Mikrofina i Holandske razvojne banke. Mi smo pažljivo išli u dokapitalizaciju upravo iz razloga  da banci pružimo adekvatnu kapitalnu osnovu, da može dalje da se razvija, a da je opet na neki način i povećanim  kapitalom ne opteretimo u smislu poslovnog rezultata.

SWOT: Već 20 godina ste na ovim prostorima, prepoznatljiv ste brend, kako vaša mreža izgleda danas?

KREMENOVIĆ: Mikrofin kao mikrokreditno društvo je započelo svoje aktivnosti davne 1997. godine  unutar projekta Svjetske banke i praktično već nakon prvih godina rada je zauzelo lidersku poziciju na tržištu BiH koju, sa zadovoljstvom mogu reći, držimo i dan danas. Trenutno unutar Mikrofina kao mikrokreditnog društva mi servisiramo oko 60.000 klijenata širom BiH i možemo reći da ne postoji niti jedna veća sredina u našoj državi gdje ne postoji poslovnica mikrokreditnog društva Mikrofin. U čitavoj grupaciji radi približno 600 radnika. Mislim da smo mi, kao finansijska grupacija, jedna od respektabilnih domaćih finansijskih priča.

SWOT: Mnogi ljudi iz poslovnog svijeta se žale na probleme poslovanja u BiH, konkretno podijeljenost tržišta. Da li vama smeta podijeljenost tržišta koja postoji unutar BiH?

KREMENOVIĆ: Izazovi postoje i oni su najčešće administrativne ili birokratske prirode. Kada govorimo o samom poslu, mi nismo uočili neke komplikacije ili specifikume na tržištu FBiH, RS ili Brčko distrikta,te u tom smislu tržište BiH posmatramo kao jedinstvenu poslovnu mogućnost i tako ga i tretiramo. Ono što se iz godine u godinu dešava jeste da regulatori i Zakonodavci pokušavaju da na neke jedinstvene načine naprave razlike između tih tržišta. Evo, posljednje što imamo je da mi kao finansijska institucija moramo voditi tri različite vrste računovodstvene evidencije, jer postoje dva ili tri konta koja se razlikuju u FBiH ili u Brčko distriktu, iako je suština u svakom slučaju ista. Ali to jednostavno doživljavamo kao sastavni dio našeg okruženja te mu se tako i prilagođavamo.

SWOT: Mikrofin je evoluirao u baku. Možete li napraviti paralelu kako izgleda kreditni portfolio Mikrofina, a kako MF banke? Da li su konkurenti jedno drugom?

KREMENOVIĆ: Treba biti iskren pa reći da naša orginalna ideja kada smo počeli sa mikrokreditiranjem nije bila da investiramo novac u komercijalnu banku. Očekivanja su bila da će jedan broj naših klijenata koji prerasta kapacitete i mogućnosti mikrokreditnih društava biti „riješen“ kroz postojeće komercijalne banke. Nažalost praksa nas je naučila da većina komercijalnih banaka, iz ne znam kog razloga, nije prepoznala te potencijale tako da smo mi bili prisiljeni da razmatramo mogućnost kako da zadržimo naše klijente i kako da ih podržavamo. U tom smislu smo i investirali i uložili za nas značajna sredstva u kupovinu jedne manje banke u RS i praktično uplovili u komercijalno bankarstvo. U samom startu se za nas pojavio izazov na koji način izvršiti podjelu tržišta, na koji način odvojiti mikrokreditiranje od komercijalnog bankarstva i kako izbjeći neželjeni efekat da bi mikrokreditiranje moglo da bude konkurent bankarstvu. Mi smo to uradili na način da smo izdefinisali šta ko radi i u tom smislu se Mikrofin nastavlja baviti stanovništvom, preduzetnicima malog prihoda, ruralnim preduzetnicima i posebno poljoprivrednim preduzetnicima. Mi smo vidjeli kolika je potreba za  finansijskom podrškom našim malim poljoprivrednim proizvođačima. S druge strane, MF banka se svojim poslovnim modelom isključivo okrenula ka mikro, malim i srednjim preduzećima. U prvim godinama, kad smo učili i sticali iskustva u MF banci, gro aktivnosti je bio sa mikropreduzetnicima, a sada mogu reći da imamo značajnije učešće u malim i srednjim preduzećima,  jer realno ta preduzeća imaju i širu lepezu potreba za koje im je potrebna podrška finansijskih institucija, konkretno banaka.

SWOT: Kolioko klijenata ima Mikrofin, a koliko MF banka?

KREMENOVIĆ: Kada govorimo o klijentima, klijentela MKO je znatno brojnija, jer se tu radi o manjim kreditima. Trenutno ukupna aktiva MKO je veća od 200 miliona KM, a kreditni portfolio je oko 150 miliona i kroz njega uslužujemo oko 60.000 klijenata S druge strane banka koja je praktično krenula od nule i fokusirala se na drugi segment, u septembru je uspjela da pređe 300 miliona vrijednosti aktive iako su mnogi bili skeptici da ćemo mi to uspjeti. Gro naše aktive od nekih 260 miliona je alociran u kreditni portfolio. Banka trenutno servisira blizu 30.000 klijenata.

SWOT: Jedan od najvažnijih parametara za svaku banku je NPL (non-performing loans), koliki je on u Mikrofinu, a koliki u MF banci?

KREMENOVIĆ: Mi imamo dosta rigorozan metod praćenja NPL-a, puno rigorozniji nego što regulator ili standard kaže. U slučaju mikrokreditiranja NPL  je ispod jedan odsto, trenutno najniži u BiH, a i kod MF banke smo izuzetno zadovoljni, jer se kreće oko pet odsto, što je znatno niže od bankarskog prosjeka u BiH. Treba napomenuti da je prosječan iznos kredita u MF banci oko 25.000 KM što je takođe znatno niže od prosjeka bankarskog  sektora, jer je naš tržišni fokus drugačiji nego kod drugih banaka.

SWOT: Da li je u planu promjena strategije, odnosno da se poveća Vaša ciljna grupa?

KREMENOVIĆ:  Bankarstvo je po definiciji biznis cifara, tako da stalno treba nove aktive, novog obima da bi mogli izdržati sve investicione potrebe, bilo što ih nameće regulator bilo što ih nameće biznis sam po sebi. Mi planiramo naredne tri godine da se držimo ovog fokusa, jer praktično nismo izašli ni na 50 odsto tržišta BiH, planiramo dalje širenje i za sada su reakcije tržišta mikro, malih i srednjih preduzeća izuzetno pozitivne. Nemamo niti jedan razlog da u ovom trenutku razmišljamo o nekom ubrzanom širenju na druge tržišne segmente.

SWOT: Za razliku od Mikrofina koji ima mrežu na cijeloj teritoriji BiH, kakva je situacija sa MF bankom, da li je u planu širenje mreže u FBiH?

KREMENOVIĆ: Banka je u ovom trenutku dominantno locirana na tržište RS, iako unazad dvije godine imamo poslovnice i u Federaciji. U narednoj godini je u planu dalje širenje na tržište FBiH, jer tu vidimo značajan potencijal, tako da je u planu otvaranje tri nove poslovnice, i to u Opštini Novo Sarajevo, na Ilidži i u Gračanici, gdje vidimo značajan potencijal upravo kad se radi o našim klijentima mikro, malim i srednjim preduzećima.

SWOT: Da li mislite da na tržištu kakvo je danas i privredom kakva je danas, ima previše banaka, MKO, osiguranja? Kako se borite sa takvom konkurencijom, pogotovo što vidimo da postoji ekspanzija MKO društava?

KREMENOVIĆ: Posljednjih godinu dana je eksplozija MKO, ponajviše u RS. Meni je teško da komentarišem ko je i kako  prepoznao interese u toj registraciji. Ono što ja mogu da kažem nakon 20 godina rada u tom sektoru je da je to izuzetno zahtjevan posao, koji traži ogromnu umješnost, znanje i vještinu, prvenstveno u upravljanju ljudima, stalno praćenje tržišta, precizne analize i preuzimanje rizika koji se zaista može podnijeti.  S druge strane, tu je i kontinuirano obezbjeđivanje kvalitetnih fondova i sredstava koji sve to mogu da izdrže. Tržište BiH je na neki način, u smislu daljeg širenja, po meni zasićeno, a to pokazuju i neke stope rasta u MK industriji u posljednjih pet godina. Mi tu govorimo o relativno skromnim stopama rasta, jer tržište nema tog potencijala. Da li će doći do konsolidacije ukrupnjavanja, ne vjerujem. O tome se priča 10 godina, ali očito tu nema jasno izdefinisanog interesa koji bi pokrenuo taj proces.

SWOT: Da li to važi i za bankarski sektor?

KREMENOVIĆ: U bankarskom sektoru ima sličnosti. Kada posmatramo stope rasta uočljivo je da i bankarski sektor na neki način bilježi skromne stope rasta. Teško je očekivati bitnije promjene, bilo u mikrokreditnom bilo u bankarskom sektoru.

SWOT: Šta bi trebalo napraviti u domaćoj ekonomiji kako bi se napravio impuls koji bi bio vjetar u leđa privredi, a samim tim i bankarskom sektoru?

 KREMENOVIĆ: Ono što naglašavam često kada govorimo o ovoj temi , a ja sam strašni zagovornik toga, je  veće ulaganje u mikro i mala preduzeća.  Smatram da tržište kao naše, koje je malo, usitnjeno, bez nekih geografskih, demografskih i drugih potencijala, mora da prihvati šta može i koliko može u tim globalnim razmjerama. Iz tog razloga mi nismo slučajno odabrali da se banka fokusira na mikro, mala i srednja preduzeća. Naprotiv, učinili smo to jer se nama pokazalo da su to nasposobniji, najvitalniji i najkreativniji segmenti privrede, koji suštinski, možda sporo, ali mijenjaju stvari. Oni su vitalni i, na neki način, iz godine u godinu dižu ljestvicu kvaliteta i svog rada i odnosa prema poslu. Ono što me ponekad rastužuje je što vlast ne prepoznaje koliki potencijal u tom segmentu leži i osim te deklarativne podrške, gdje mi imamo razne agencije i fondove na određenim nivoima, tu nema suštinskog iskoraka. Od toga takođe ne bih odvojio ni potrebu da se mladi naraštaji edukuju u smislu važnosti preduzetništva, okretanju vlastitom znanju i pokušajima, jer ono kako smo mi živjeli prije više nije realno očekivati.

SWOT: Vratimo se na tren Mikrofin grupaciji. Kako ste zadovoljni poslovanjem Mikrofin osiguranja?

KREMENOVIĆ: Mikrofin osiguranje će iduće godine da proslavi 10 godina rada. Trenutni nivo premije koji ostvaruje Mikrofin osiguranje je nešto oko devet miliona maraka i sa tog aspekta, kad to uporedim sa našim ciljanim parametrima da dođemo do nekih pet-šest miliona, možemo reći da smo skoro uduplali ta očekivanja. Međutim, svi znamo da je tržište osiguranja neregulisano, odnosno da je praksa bitno drugačija od regulative i da smo mi praktično iz dana u dan u procesu snalaženja kako preživjeti i kako svojim klijentima obezbijediti što bolju uslugu. U ovom trenutku sa zadovoljstvom mogu da kažem da Mikrofin osiguranje ispunjava apsolutno sve zakonske norme i u smislu tehničkih rezervi, garantnog fonda, režijskog dodatka, omjera strukture premije, i mi smo time posebno zadovoljni, jer smatramo da smo samo dobili novac naših osiguranika na upravljanje, da to nije naš novac i zato smo maksimalno odgovorni prema tome. U kom smjeru će to dalje ići, ne znam. Prošle nedjelje je Agencija za osiguranje učinila dodatne aktivnosti da pokuša „uozbiljiti“ tržište auto-osiguranja. Koliko će u tome uspjeti ne znam. Ono što znam je da ćemo mi maksimalno ispoštovati sve što smo zakonski preuzeli, ali da li je to budućnost, da li će se to pokazati kao uspješno, jako mi je teško reći.

SWOT: Mikrofin je poslednjih godina dosta uložio u lokalnu zajednicu. Šta vas motiviše da tako postupate?

KREMENOVIĆ:  Mi smo kompanija koja je izrasla iz ove sredine, razvijala se u ovoj sredini i sa njom i svojim klijentima živi posljednjih 20 godina. Za nas je ulaganje u društveno-odgovorne aktivnosti, kako se to sada kaže, aktivnost normalnog života i sastavni dio našeg posla. Na sreću, iz godine u godinu uspjevamo obezbijediti sve više novčanih sredstava koje možemo uložiti i investirati u takve projekte. Naš primarni fokus su djeca, jer smatramo da je zdravo odrastanje djece budućnost ovoga društva. S druge strane, pokušavamo podržavati kulturnu djelatnost, jer na neki način vidimo link i poveznicu između te dvije stvari. Za sad mogu reći da sam zaista zadovoljan i reakcijama i odzivom javnosti. Pogotovo smo ove godine bili aktivni kada smo slavili 20 godina poslovanja. Samo zadovoljstvo djece koja su ušla na igrališta koja smo izgradili širom BiH je neka posebna priča koja nam daje još više podstreka da nastavimo sa tim i dalje.