LONDON – Većina poslodavaca, ali i radnika već je prošlo kroz teške, ekonomske krize u prošlosti. Međutim, svi oni su svjesni da je agonija svaki put drugačija i upravo zato, poslodavci nastoje da se svaki put prilagode i vrate na tržište. Čak i ako su se navikli prilagođavati novim okolnostima, šok koji je doživio poslovni svijet je zastrašujući. Ako uzmemo u obzir da su zemlje, na koje otpada čak 50% svjetskog BDP-a u blokadi, to znači da će slom komercijalne aktivnosti biti daleko ozbiljniji nego u ranijim recesijama. Plan izlaza iz blokade biće nestabilan, sa uznemirenim potrošačima, naravno, ritam kreni-stani će definitivno uticati na efikasnost jer će zasigurno biti uvedeni novi zdravstveni protokoli. Ukoliko žele da dugoročno opstanu, kompanije će se morati prilagoditi novom okruženju jer će sama kriza i reakcija na krizu ubrzati tri trenda: usvajanje novih tehnologija, neizbježno povlačenje slobodnih globalnih lanaca snabdjevanja i zabrinjavajući porast dobro povezanih oligopola. (oligopol je tržišna struktura, kada na strani ponude ima nekoliko dominantnih preduzeća, koja kontrolišu cijene i ostale uslove, ostvarujući tako visoke profite).
Brojne firme su krenule odlučno u obračun sa krizom. Napumpani adrenalinom, poslodavci šalju stimulativne poruke radnicima. Normalno, poznati korporativni giganti su se prijavili za rad za javno dobro. Tako je LVHM, poznat po Diorovim parfemima počeo da proizvodi dezinfekciona sredstva, General Motors pravi respiratore, dok vlasnik Alibabe distribuiše maske širom svijeta. Dojučerašnji ljuti rivali u maloprodaji sada blisko sarađuju kako bi osigurali da supermarketi budu napunjeni robom. Izuzetno mali broj kompanija su objavile svoje proračune o finansijskoj šteti od zamrzavanja poslovanja. Kao rezultat, analitičari na Vol Stritu očekuju tek neznatan pad dobiti u 2020. godini.
Međutim, to nas ne treba zavarati. Naime, tokom posljednje recesije, čak dvije trećine američkih velikih kompanija je pretrpjelo pad prodaje. U najgorem kvartalu, srednji pad je iznosio 15% u odnosu na prethodnu godinu. Kada je riječ o ovoj krizi, onda padovi od 50% će biti skoro pa uobičajeni, jer su luksuzne prodavnice zatvorene, a u fabrikama je obustavljen rad. Brojni indikatori ukazuju na ekstremni poremećaj tržišta. Mnoge firme imaju dovoljno robe, ali i gotovine da prežive naredna tri do šest mjeseci. Kao rezultat toga, mnogi su počeli da otpuštaju radnike ili ih šalju na čekanje. Primjera radi, 28. marta čak deset miliona Amerikanaca se prijavilo za naknadu za nezaposlene. Kada je riječ o Evropi, čak milion kompanija je odmah predalo zahtjev za pomoć nacionalnih vlada kako bi isplatili radnike koji već duže vremena ne rade. Dividende i investicije su skoro nestale.
Međutim, problemi će se samo dodatno produbljivati. Neki od velikih snabdijevača su potpuno obustavili rad, jer su fabrike zatvorene, ali i zbog komplikovanih graničnih kontrola. Primjera radi, blokada Italije je poremetila globalni protok svega: od proizvodnje sira pa do komponenti za mlazne turbine. Ipak, ima i onih koji se vraćaju na tržište, a to su prije svega kineske kompanije. Apple je takođe uvjeren da će se novi 5G telefon pojaviti sigurno do kraja godine, međutim, ta samouvjerenost je upitna, jer je Apple dio jednog kompleksnog sistema i jaki su onoliko koliko je jaka njihova najslabija karika. S druge strane, vlada Hong Konga tvrdi da se njihove firme gase jer multinacionalne kompanije otkazuju narudžbe i ignorišu plaćanje računa. Mnogi su uvjereni da će tokom ovog finansijskog pritiska biti otkrivene i neke čudesne prevare. Primjera radi, nedavno je otkriveno da je Luckin Coffee, veliki kineski lanac, priznao da je frizirao svoje knjige.
U posljednje dvije recesije, čak jedna desetina kompanija širom svijeta, i to one sa dobrim kreditnim rejtingom, nisu mogle izvršavati svoje obaveze. Koje će kompanije opstati danas definitivno zavisi od industrije kojom se bave, njihovih bilansa, ali će zavisiti i od toga da li će lako dolaziti do vladinih zajmova i državne pomoći, koja samo u zapadnim ekonomijama trenutno iznosi 8.000 milijardi dolara. Ipak, najviše će pretrpjeti male kompanije, jer trenutno je blokirano čak 54% Amerike, ili će biti u narednih deset dana. Sve te kompanije nemaju pristup tržištima kapitala. Mnoge od njih će boriti da dobiju pomoć vlade, jer vjerovatno neće biti za sve. Do sada je isplaćeno svega 1,5% američkog paketa pomoći u iznosu od 350 milijardi USD namijenjenog za male firme, ali ni u ostatku svijeta stvari se ne kreću ništa bolje. Banke nastoje da se izbore kontradiktornim pravilima i poplavom zahtjeva za kredite. Ovo negodovanje i teška situacija bi moglo da potraje godinama.
Tek onda kada se počne izlaziti iz blokade, započeće nova, prelazna faza oporavka. Međutim, kompanije neće moći krenuti punom parom. Primjera radi, Kina i dalje funkcioniše samo sa 80-90% kapaciteta.
Inicijativa i originalnost a ne samo finansijski mišići, biće bitan izvor prednostii. To znači rekonfigurisanje proizvodnje, koja će biti prilagođena fizičkoj distanci, daljinsko nadgledanje biti osnov svake buduće proizvodnje. Kompanije koje su potrošački orijentisane moraće ponovo da pridobiju svoje kupce.
Takođe, zasigurno će doći do određenog regrupisanja na tržištu, jer više od četvrtine 2.000 najboljih svetskih firmi ima više novca nego duga. Neki će kupiti rivale kako bi proširili svoj tržišni udeo ili osigurali snabdjevanje i distribuciju.
Ono što je sigurno jeste da će doći do jedne dugoročne promjene, koja više neće nuditi sigurnost. Dalji porast korporativne koncentracije i kronizma, budući da će vladina novčana sredstva preplaviti privatni sektor i velike firme, koje će postati još dominantnije. Korporativna koncentracija može samo umanjiti vitalnost ekonomije. Ipak, treba vjerovati da će i ova kriza proći, kao i sve ostale, te da će doći do svježeg talasa poslovne energije. (THE ECONOMIST, https://www.economist.com/leaders/2020/04/08/the-coronavirus-crisis-will-change-the-world-of-commerce)
