Moramo težiti ka izvoznoj ekspanziji koja predstavlja jedini način za rast privrede i bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prerađivačka industrija može biti zamajac razvoja RS jer posjedujemo sirovine, radnu snagu i tradiciju.

To se može postići ukoliko iskoristimo prilike na svjetskom tržištu i seljenje kapitala i industrijskih kapaciteta iz azijskog basena na prostor Evrope. Resursi, radna snaga i energija opet postaju konkurentni pa bi trebalo iskoristiti momenat i preuzeti dio kolača koji nam se nudi.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" član Organizacionog odbora "Jahorina ekonomskog foruma 2016" Aleksandar Ljuboja ističući da su mnogi problemi u domaćoj ekonomiji rješivi i da svojom proaktivnošću možemo doprinijeti da privredni ambijent Srpske bude mnogo bolji. Na forumu, koji će 20. i 21. aprila okupiti od 300 do 400 eminentnih gostiju, očekuje otvaranje dijaloga svih relevantnih faktora kako bi se bar neka pitanja izdvojila kao krucijalna i iskristalisala rješenja.

Koji su glavni ciljevi i kakva su Vaša očekivanja od "Jahorina ekonomskog foruma"?

LjUBOJA: Riječ je o najznačajnijem forumu ove vrste u istoriji RS koji će na jednom mjestu spojiti privredu i akademsku zajednicu kako bi razmotrili sve što je važno za stabilnost i privredni rast Srpske. Pozitivno sam iznenađen velikim interesovanjem i očekujemo da će forum okupiti između 300 i 400 učesnika. Uspjeli smo dovesti eminentne stručnjake, a neka od imena koja bih posebno istakao su prvi čovjek odsjeka za BRIKS u Ministarstvu inostranih poslova Rusije Aleksandar Lukašik, potpredsjednik CSI korporacije iz kineske pokrajine Šandong Čai Kun, dugogodišnji zamjenik generalnog menadžera Šangajske berze Cu Kingje, član Nadzornog odbora "Agrokora" Damir Kuštrak i izvršni direktor za finansije "Telekoma Srbija" Milenko Dželetović. Benefit foruma nije samo planiranih sedam panela već i susreti na marginama koji će omogućiti ostvarivanje poslovnih kontakata i razvoj privredne saradnje.

Očekujete li da će kroz panele biti detektovani ključni problemi sa kojima se suočava ekonomija RS i, što je još važnije, smjernice i modeli za kreiranje rješenja koje bi pomoglo u njihovom prevazilaženju?

LjUBOJA: Teško je očekivati da tokom dva dana mogu biti identifikovana rješenja za ključne probleme. Ipak, možemo podstaći dijalog svih relevantnih faktora kako bi se bar neka pitanja izdvojila kao krucijalna i iskristalisala rješenja. Prvo ćemo čuti konkretne probleme privrednika, zatim mišljenje struke, a na kraju će gosti iz razvijenih zemalja iznijeti svoja pozitivna iskustva koja uz manju adaptaciju mogu biti primijenjena u RS. Neki se problemi mogu riješiti i svojom proaktivnošću možemo doprinijeti da privredni ambijent RS bude mnogo bolji.

Smatrate li da bi na diskusije na forumu posebnu pažnju trebalo da obrate predstavnici države koji kreiraju poslovni ambijent?

LjUBOJA: Na forumu učestvuju i brojni predstavnici političkog života RS i BiH, odnosno predstavnici institucija koji će saslušati privrednike i ekonomiste, a nadam se i donijeti dobre odluke koje bi potpomogle ekonomski oporavak i rast BDP-a RS. Akcenat je stavljen na ekonomiju i biće korisno da zvaničnici isprate sve panele.

Šta su prema Vašem mišljenju ključni problemi na koje bi trebalo da bude stavljen fokus u ekonomskim politikama i mjerama koje se tiču privrede?

LjUBOJA: Postoji niz problema koji su definisani Ekonomskom politikom RS i reformskom agendom, a istakao bih iskorišćavanje postojećih resursa na adekvatan način, unapređenje fiskalne politike i povećanje likvidnosti i konkurentnosti privrede. Kruna pronalaženja rješenja za sve probleme je povećanje zaposlenosti koje direktno utiče na nivo stepena zadovoljstva stanovništva i stabilnosti društva u cjelini.

Da li prerađivačka industrija može biti ključna grana za strateški razvoj realnog sektora i može li ona imati tu snagu bez reindustrijalizacije?

LjUBOJA: Prerađivačka industrija svakako može biti zamajac razvoja RS jer posjedujemo sirovine, radnu snagu i tradiciju. To se može postići ukoliko iskoristimo prilike na svjetskom tržištu i seljenje kapitala i industrijskih kapaciteta iz azijskog basena na prostor Evrope. Resursi, radna snaga i energija opet postaju konkurentni za strana tržišta pa bi trebalo iskoristiti momenat i preuzeti dio kolača koji nam se nudi.

Koliki uticaj na unutrašnje i regionalne ekonomske prilike imaju globalni trendovi poput cijene sirovina, metala i struje, valutnih kolebanja, ali i političko-ekonomski konflikti? Na koji se način oni manifestuju i kako ih možemo minimizirati?

LjUBOJA: Činjenica je da cijena energenata utiče na troškove života, ali prevashodno na privredu i proizvodnju. Naša prednost je što imamo resurse za proizvodnju struje, ali svjedoci smo da njena cijena na svjetskom tržištu pada, što je jasan signal da moramo raditi na povećanju efikasnosti i konkurentnosti privrede. Niska cijena nafte nam ide u prilog, ali treba da imamo u vidu činjenicu da na njene izražene fluktuacije utiču brojni neekonomski faktori. Da rezimiram, potreban je visok stepen opreznosti jer na kretanja cijena i druge vrste kolebanja ne možemo uticati i preduprijediti njihov uticaj.

RS je dostigla značajan nivo izvoza na tržište regiona i EU, ali ne uspijeva da se nametne u zemljama u usponu poput bloka BRIKS o čijoj će se ulozi u međunarodnoj ekonomiji raspravljati na forumu. Postoji li način da se ta situacija promijeni u našu korist?

LjUBOJA: Uvijek sam optimista i generalno postoje mogućnosti za saradnju sa svim tržištima, ali to prevashodno zavisi od naše sposobnosti. Zbog toga smo na forum pozvali nekoliko govornika koji imaju iskustvo u saradnji sa zemljama BRIKS-a i koji nam mogu dati odgovore na pitanja da li postoji mogućnost za jednostranu ili dvostranu saradnju i pod kakvim uslovima. Moramo težiti ka izvoznoj ekspanziji koja predstavlja jedini način za rast privrede i povećanje BDP-a.

Može li "Jahorina ekonomski forum" biti jedna vrsta mosta sa stranim investitorima?

LjUBOJA: Nastojaćemo da prikažemo RS u najboljem svjetlu i da potencijalnim investitorima pokažemo čime raspolažemo. Zbog toga smo pozvali predstavnike diplomatskog kora, institucija i privrednih subjekata iz skoro svih zemalja zapadnog Balkana, koji nam je i najinteresantniji, jer na tom području možemo biti konkurentni. Takođe, saslušaćemo savjete prijatelja iz Kine ili Rusije, zatražiti njihovo mišljenje i pozvati ih da investiraju u Srpsku.

Jedan od panela biće posvećen turizmu. Može li on izrasti u jedan od važnijih privrednih potencijala?

LjUBOJA: Da, turizmu smo posvetili posebnu pažnju jer je riječ o četvrtoj industrijskoj grani u svijetu po ostvarivanju profita. RS osim Jahorine, koja je jedna od 22 olimpijske planine u svijetu, raspolaže brojnim neiskorišćenim turističkim potencijalima. Moramo ih bolje koristiti, jer turizam generiše BDP, a za to postoje pretpostavke u RS. (Izvor: Glas Srpske)