10
jul 2017
11:00 h
 Vijesti Analize
Loši poslovi smanjili nezaposlenost u EU

Iako je nezaposlenost u evrozoni najniža u posljednjih osam godina, mladi i dalje teško dolaze do posla, a dobar dio otvorenih radnih mjesta na određeno je vrijeme ili na pola radnog vremena. Nakon gotovo deset godina krize na evropsko tržište rada stigao je opipljiviji oporavak. Ove je godine u području primjene evra stopa nezaposlenosti prvi puta od ekonomske krize pala ispod 10 posto dosegnuvši u maju 9,3 posto. Od početka 2013. evropske su  kompanije otvorile šest miliona novih radnih mjesta.

Iznenađeni ekonomisti

Oporavak nije zaobišao ni države najviše pogođene krizom, Portugal i Španiju, gdje je primjetan oštar pad nezaposlenosti. Trendovi na evropskom tržištu rada iznenađuju i ekonomske analitičare, piše Financial Times, jer takav tempo otvaranja novih radnih mjesta rijetko je viđen na “starom kontinentu”. Međutim, kada se malo zagrebe ispod površine, postavlja se pitanje kvaliteta tih radnih mjesta.

 Naime, dobar dio tih poslova – tačnije 40 posto novootvorenih radnih mjesta – spada u grupu prekarnih. Radi se uglavnom u ugovorima na određeno vrijeme koji su u porastu u većini članica Evropske unije ili o poslovima na pola radnog vremena. U porastu je podzaposlenost gdje zaposleni na pola radnog vremena žele više radnih sati, ali ne mogu ih dobiti. Ne treba zanemariti ni da je rast plata vrlo spor, čak i u snažnim privrdama poput Njemačke. Na taj se problem prošlog mjeseca osvrnuo i predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi. “Definitivno postoji vrlo značajan porast zaposlenosti. Istovremeno, vidljivo je da je većina tih poslova u kategoriji takozvanih ‘poslova niskog kvaliteta’. Govorimo o zapošljavanju na određeno vrijeme, o zapošljavanju na pola radnog vremena”, podsjeća FT na Draghijeve riječi. Prema procjenama ECB-a, stopa podzaposlenosti iznosi 18 posto, gotovo dvostruko više od službene stope nezaposlenosti.

Prošlost zvuči bolje

Osim toga, nezaposlenost mladih i dalje je visoka, a u perifernim članicama poput Italije, Grčke ili Španije kreće se između 30 i 40 posto. “Od 10 mojih prijatelja, samo jedan radi. To nije dobra situacija za moju generaciju. Kada razgovaram o tome s roditeljima, prošlost zvuči bolje. Oni su imali posao i mogućnost da zasnuju porodicu”, kaže Aleksandru, 24-godišnji Rumun koji je s 12 godina s roditeljima emigrirao u Italiju. Aleksandru je jedan od sretnijih pripadnika svoje generacije jer ima stalni posao u jednoj kompaniji blizu Milana.

Iako je ECB uvjeren da će tokom vremena evropsko tržište rada dodatno ojačati, dio ekonomskih analitičara nije tako siguran. “Čini se da ECB smatra kako su problemi na tržištu rada privremeni. No, to je pitanje perspektive. Privremeni problemi mogu ostati takvi i prilično dugo vremena. Teško da će plate ubrzano rasti u sljedećih nekoliko godina”, smatra Carsten Brzeski, ekonomski analitičar u banci ING. (Poslovni.hr)