BANJALUKA – Žitoprerađivači u RS našli su se u veoma teškom položaju zbog liberizacije uslova robnog prometa između zemalja potpisnica CEFTA sporazuma i odredaba međunarodnog trgovinskog ugovora. Mlinari tvrde da ne mogu opstati na tržištu, jer se u Srpsku uvoze sve veće količine brašna iz susjednih država.

Prema riječima direktora DOO "Žitoprerada" iz Omarske, Zorana Kosa, domaći mlinari su zbog male proizvodnje pšenice na prostoru Srpske primorani da pšenicu uvoze iz Mađarske. Međutim, time stvaraju dodatne troškove, koji se moraju ukalkulisati u proizvod čime se smanjuje njihova konkurentnost.

– CEFTA je otvorila granice, brašno ulazi nesmetano, iako imamo viška mlinskih kapaciteta, tako da se svakodnevno po jedan mlin u RS zatvara. Činjenica je da postoje određene mjere zaštite domaće proizvodnje koje su predviđene Sporazumom CEFTA, ali ljudi koji su zaduženi da brinu o tome uopšte ne osjećaju potrebu za zaštitom domaće proizvodnje – kaže Kos i dodaje da se u teškoj situaciji nisu našli samo mlinari, već i druge djelatnosti.

On tvrdi da će se problem sa kojim se suočavaju žitoprerađivači dalje gomilati, jer zbog nepotrebnog i prekomjernog uvoza mlinskh proizvoda u RS domaći proizvođači neće imati gdje da plasiraju svoju robu.

– Mi ćemo se boriti na tržištu dok možemo, odnosno do trenutka kada svoje proizvode u RS počnu uvoziti i mlinari iz zemalja EU. Kada budu ukinuti prelevmani i carine na brašno, u RS će se pojaviti mnogo mađarskih proizvođača. Na tržištu će doći do bespoštedne borbe u kojoj domaći mlinovi sa zastarjelom tehnologijom neće biti konkurentni u pogledu cijena – objašnjava Kos.

On dodaje da slične probleme, a možda čak i veće, imaju mlinari u Federaciji BiH u kojoj skoro i da nema proizvodnje pšenice, pa se ona mora u potpunosti uvoziti, dok se u Republici Srpskoj bar nešto proizvede.

Kos napominje da postojeće udruženje žitoprerađivača u RS nije uspjelo ništa učiniti kako bi popravilo stanje u toj privrednoj djelatnosti, kao ni Privredna komora RS, koja, prema njegovim riječima, nema uticaja ni moći da mijenja postojeće stanje.

– Privredna komora RS provodi akciju ”Naše je bolje", koja, nažalost, ne nailazi na veliki odjek. Kod nas je cijena proizvoda, ipak, osnovni faktor koji opredjeljuje kupca, pa čak i u slučaju kada se radi o lošem kvalitetu. Ako se želi pomoći domaćim žitoprerađivačima, neophodno je podstaći domaću proizvodnju pšenice, a uvoz gotovih proizvoda držati pod kontrolom – smatra Kos.