BEOGRAD – Srbija će, nezavisno od ishoda aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), na srednji rok i dalje imati probleme sa visokom zaduženošću, izjavio je ekonomista Stojan Stamenković.

Glavni razlog za to je činjenica da će, bez obzira na efekat mera štednje, nivo javnog duga ostati opasno visok, rekao je Stamenković na predstavljanju najnovijeg broja časopisa "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT).

MMF upozorava na visoke rizike profila javnog duga koji mogu biti aktivirani događajima iz okruženja, a reč je o visokoj osetljivosti strukture javnog duga na promene kursa nacionalne u odnosu na dominantne valute denominacije srpskih obveznica (evro i američki dolar), podsetio je Stamenković.

"Drugi važan izvor rizika refinansiranja javnog duga jeste visoka zavisnost od inostranih izvora finansiranja", dodao je Stamenković.

Stamenković je napomenuo da će smanjivanje javnog duga, po oceni MMF, u celom periodu biti izloženo i rizicima koji imaju poreklo u domaćoj ekonomiji, od kojih je najznačajniji rizik kamatnog šoka.

Taj ekonomista smatra da je nedavno sklapanje trogodišnjeg aranžmana sa MMF-om dobro, ali da ćemo moći da budemo zadovoljni tek kada dobijemo pozitivne ocene posle predviđenih tromesečnih kontrola.

Stamenković je imao zamerku na to što je sadržaj aranžmana ostao nepoznat srpskoj javnosti dok ga nije usvojio Bord direktora MMF-a, nego se, prema njegovim rečima, i posle toga, puštaju informacije "na kašičicu, kap po kap".

"U vezi s tim spontano se postavlja pitanje o tome šta su u aranžmanu oštri zahtevi koje je nametnuo Fond, a koje je 'neprijatne mere' stavila naša strana da bi ih u javnosti 'pokrila aranžmanom", istakao je Stamenković.

On je podsetio da su aranžmanom definisana tri stuba – ozdravljenje javnih finansija, povećanje stabilnosti i otpornosti finansijskog sektora i implementacija sveobuhvatnih strukturnih reformi.

Stamenković je zaključio da Srbija, kao i slične male i siromašne zemlje, nema veliki manevarski prostor, i jedino na šta može produktivno delovati jeste smanjivanje verovatnoće pojave krize javnog duga, što je istovremeno i glavni argument u korist politike štednje.

Moguće oživljavanje privredne aktivnosti

Podaci o industrijskoj proizvodnji u januaru ukazuju na moguće oživljavanje privredne aktivnosti, ali pre svega zbog povećanog broja oblasti u kojima se zapaža rast kao tekuća tendencija, izjavio je urednik časopisa MAT Vladimir Vučković.

"U januaru 2015. godine nastavio je da se redukuje međugodišnji pad ukupne industrijske proizvodnje. On je u tom mesecu iznosio 2,4 odsto, a rast proizvodnje prerađivačke industrije bio je 5,3 odsto", kazao je Vučković.

U desezoniranim serijama, u odnosu na decembar, rast ukupne industrije je bio 6,5 odsto, u prerađivačkoj industriji za 5,9 odsto, rudarstvu za 10,6 odsto i elektroprivredi za 18,2 odsto, kazao je Vučković.

Kada je januarski tekući rast u pitanju u odnosu na decembar, u deset velikih oblasti koje se posebno prate, šest je dalo pozitivan doprinos rezultatima industrije, rekao je Vučković.

To su proizvodnja metalnih proizvoda osim mašina, hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvoda od gume i plastike, električne opreme, farmacuitskih proizvoda i preparata i minimalno, proizvodnja naftnih derivata, precizirao je Vučković.

On je međutim istakao da ocenu o oživljavanju privredne aktivnosti treba uzeti sa rezervom jer je januar mesec u kome je veoma teško dati pravilnu ocenu zbog oscilacije rezultata u zavisnosti od vremenskih uslova i broja radnih dana.

"Uvek treba sačekati čitav prvi kvartal za pouzdanije ocene", zaključio je Vučković.

Ekonomisti o prodaji "Telekoma" – pravi trenutak ili ne

Mišljenja ekonomista o prodaji Kompanije "Telekom Srbija" su podeljena, dok jedni smatraju da je došlo pravo vreme za prodaju Kompanije, jer je dostigla vrhunac i da bi najbolje bilo da je privatizuje ozbiljna i jaka firma kao što je "Dojče Telekom", drugi nisu sigurni da je pravi trenutak za to.

Urednik časopisa "Makroekonomske analize i trendovi" Vladimir Vučković ocenio je da je pravi trenutak za prodaju Telekoma, jer je ta kompanija dostigla vrhunac i čak se nalazi na blago opadajućoj putanji.

On smatra da Telekom na duže staze, u sledećih nekoliko godina, ne bi mogao da izdrži konkurenciju.

"Pozivanje na primere drugih država koje u svom vlasništvu imaju slične kompanije, a uspešne su, kod nas ne stoji, jer mi uporno dokazujemo da nismo sposobni da imamo državu kao dobrog vlasnika", kazao je Vučković na predstavljanju najnovijeg broja MAT-a.

Vučković tvrdi da se "Telekomu" nameće preveliki broj zaposlenih, troškovi koji po prirodi ne pripadaju telekomunikacijama, kao i različiti projekti koje ta kompanija ne bi trebalo da finansira.

"Imajući u vidu tu činjenicu, to što se ipak oseća neki oporavak i što nije toliko jaka kriza u svetu kao pre nekoliko godina, mislim da je ovo pravi trenutak i prava godina za prodaju Telekoma", zaključio je Vučković.

Kordinator tog istraživačkog projekta Stojan Stamenković saglasan je sa Vučkovićem i ističe da je prodaja "Telekoma" dobra stvar, ako je kupi kompanija kao što je "Dojče Telekom".

Ekonomista Miladin Kovačević, međutim, smatra da je prodaja "Telekoma" pravi imperativ, ali nije siguran da je sada baš pravi trenutak za to, jer je dodaje, ekonomski oporavak još uvek slabašan, a samim tim i konjuktura.

On ističe i da država Srbije treba da zadrži određen obim vlasništva u "Telekomu" kako bi se zaštitile poverljive informacije, kao što su državne i vojne. (Agencije)