NJUJORK – Hrvatska je među evropskim zemljama koje nisu članice evrozone najsnažnije izložena trendu slabljenja evra zbog značajnog udjela javnog duga u dolarima, ocjenjuje rejting agencija Moody’s, upozoravajući i na moguće povećanje troškova zaduženosti hrvatskih domaćinstava zbog kredita u švajcarskim francima.

Slabljenje evra prema ostalim valutama utiče na kreditni rejting izdavaoca duga u pojedinim evropskim zemljama koje nisu članice evrozone, a najsnažnije su izloženi izdavaoci u Hrvatskoj, ocjenjuje se u najnovijem izvještaju agencije Moody’s.

Hrvatska je najviše izložena povećanju troška duga u inostranim valutama

Valute zemalja srednje i istočne Evrope slabile su paralelno s evrom, što je rezultiralo većim teretom duga kod zemalja s velikim dugovima u inostranim valutama uz izuzetak evra, tumači viša potpredsjednica agencije Marie Diron u analizi uticaja slabljenja evra na evropske zemlje izvan evrozone.

Izvještaj je fokusiran na velike ekonomije u zapadnoj i srednjoj i istočnoj Evropi, uključujući države, preduzeća i banke koji se zadužuju izdanjem obveznica.

„Na nivou država, Hrvatska je među većim zemljama srednje i istočne Evrope najviše izložena povećanju troška duga u inostranim valutama ne uključujući evro. No, povećanje troška te vrste duga kod kompanija jako je malo“, dodaje Diron.

U agenciji podsjećaju da je oko 40 odsto hrvatskog javnog duga u dolarima, za razliku od Bugarske i Češke čiji je javni dug gotovo u cijelosti u lokalnoj valuti ili u evrima.

„Depresijacija kune rezultira višim troškovima servisiranja duga, iako rizik refinansiranja smanjuje činjenica da je velik udio tog duga u domaćim rukama, a taj je investicioni segment manje sklon oscilacijama“, napominju u Moody’su.

„Zaduženost domaćinstava će vjerovatno porasti“

U toj agenciji posebno upozoravaju da se domaćinstva u Hrvatskoj i Poljskoj suočavaju s velikim povećanjem troška duga zbog značajnih iznosa kredita u švajcarskim francima, što će po njihovoj procjeni biti pretočeno u povećani trošak servisiranja tih hipoteka.

„Zbog toga će zaduženost domaćinstava vjerovatno porasti, što bi povećalo i ranjivost domaćinstava na buduće negativne šokove“, upozoravaju u Moody’su.

Kao suprotan primjer navode Mađarsku, gdje je udio deviznih hipotekarnih kredita u vlasništvu domaćinstava jako smanjen nakon što je u prvoj polovini ove godine završen proces konverzije tih kredita.

Među evropskim zemljama izvan evrozone, na koje će trend slabljenja evra uticati tek u ograničenom obimu, u Moody’su izdvajaju Veliku Britaniju i Švajcarsku.

„Slabiji evro mogao bi pritisnuti izvoznu cjenovnu konkurentnost u Velikoj Britaniji i Švajcarskoj, ali očekujemo da će uticaj na kreditni rejting biti ograničen“, ističe Diron.

Bankari protiv kamatnih intervencija

Hrvatsko udruženje banaka (HUB) juče je izrazilo nezadovoljstvo vladinim prijedlogom izmjena zakona koji predviđa sniženje zateznih kamata i smanjenje najveće dozvoljene kamate, ocjenivši da je riječ o nedopustivoj tržišnoj intervenciji.

Direktor HUB-a Zoran Bohaček je izrazio uvjerenje da će se tim povodom oglasiti i Evropska komisija (EK).

„Vjerujemo da će tu Evropska komisija imati nešto da kaže, kao što je imala i kada se to već pokušalo učiniti kroz drugi zakon“, rekao je Bohaček za TV N1. On smatra da prijedlog vlade znači nedopustivu tržišnu intervenciju.

Precizirao je da je problematično administrativno spuštanje najviših dozvoljenih kamata, ocijenivši da je to zadiranju u tržišne cijene, zbog čega će, uvjeren je , reagovati EK.

„To bi bilo isto kao da vam kažu da vlada mora da propiše da se cijene mlijeka u prodavnicama moraju smanjiti za jednu kunu po litru“, tvrdi Bohaček.

Direktor HUB-a smatra da je jedini razlog za donošenje ovakve mjere činjenica da je Hrvatska u predizbornoj godini, ističući da vlada takvom odlukom ne štiti potrošače.

„Studija Evropske komisije je pokazala da smanjenje ugovornih kamata ne pomaže građanima, već da ima negativne efekte“, rekao je Bohaček, ne objasnivši o kakvim je efektima riječ, piše portal Seebiz.

Hrvatska vlada juče je usvojila izmjene Zakona o obaveznim odnosima kojim je predloženo da se zatezne kamate za građane smanje sa 12 na 8,14 odsto, a one za kompanije sa 12,14 na 10,14 odsto.

Predviđeno je, takođe, i smanjenje najvećih dozvoljenih kamata, pa bi one za potrošačke kredite bile snižene sa sadašnjih 11 na 10,14 odsto. (Agencije)