BANJALUKA – Ukupno 39.411 osoba sa srednjom stručnom spremom nalazi se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS, a prosječno na posao čekaju po četiri godine.

Mnogi od njih nemaju nadu da će uopšte doći do radnog mjesta kojeg nema ni za one sa fakultetskom diplomom.

Među njima, najviše je ekonomista, mašinskih tehničara, gimnazijalaca, a potom slijede električari i energetičari, zdravstveni radnici, ugostitelji, poljoprivrednici, građevinari, trgovci i administratori.

Iako pred penzijom Slavica Jeftić, KV radio i TV mehaničar, zbog stečaja preduzeća od jula je ponovo na birou, ali se ne nada da će uspjeti da nađe posao.

"Sama ne mogu da izmirim obaveze prema fondovima i odem u penziju. Zbog toga sam primorana da se redovno javljam Zavodu za zapošljavanje, a poslu se uopšte ne nadam", kaže nam Jeftićeva.

Od januara 2011. do kraja oktobra tek 6.145 osoba sa SSS imalo je sreću da posredstvom Zavoda nađe zaposlenje. Prema podacima ZZ RS, tokom deset mjeseci zaposleno je najviše ekonomista, njih 1.004, a najmanje građevinara – ukupno 215.

Od ukupnog broja zaposlenih sa srednjom stručnom spremom u ovoj godini, najveći broj čekao je posao skoro dvije godine. Ipak, u ZZ RS su potvrdili da osobe sa srednjom stručnom spremom na posao čekaju prosječno čak četiri godine.

"Potrebno je imati u vidu da dužina čekanja na zaposlenje zavisi od zahjeva posla i zadataka koje traži poslodavac s jedne strane, ali i posjedovanja znanja i vještina koje traži tržište rada. Osobe koje znaju neki strani jezik, dobro se služe računarom i imaju sertifikate o dodatnim vještinama brže dolaze do posla", ističe Milko Čolaković, direktor Zavoda za zapošljavanje RS.

U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS govore da se u RS posredstvom Zavoda za zapošljavanje sprovodi "Program zapošljavanja i zadržavanja mladih" (YERP), koji finansira UNDP, a namijenjen je prvenstveno mladima sa SSS.

"Taj program podrazumijeva reformu Zavoda, tako da u ovoj ustanovi budu otvorene kancelarije ‘okrenute’ mladima, odnosno centri za informisanje i savjetovanje. Oni mladima treba da pruže savjete o karijeri, zajedno sa njima naprave plan zapošljavanja, omoguće obuke – učenje i usavršavanje engleskog jezika i rada na računaru", objašnjava Todor Skakić, viši stručni saradnik u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS.

Inače, ovi centri otvoreni su u svih šest filijala Zavoda za zapošljavanje RS.

Kroz njihov rad omogućeno je sufinansiranje zapošljavanja mladih i to tako da se poslodavcima pomogne u dokvalifikaciji njihove radne snage.

"Svjesni smo da većina mladih koji izađu iz obrazovnog sistema nema znanja i vještina uz koje odmah mogu biti uključeni u proces rada. Zbog toga, zajedno sa poslodavcima, organizuju obuke za konkretna zanimanja koja su potrebna tržištu rada. Time se povećava šansa nazaposlenih za pronalazak posla", kaže Skakić.

Za godinu dana, koliko se sprovodi pomenuti projekat, došlo se do zaključka da je pri Zavodu za zapošljavanje potrebno formirati specijalizovano odjeljenje koje će raditi isključivo sa mladima. Zadatak tog odjeljenja je da pomaže mladima u traženju posla i da bude u stalnom kontaktu sa poslodavcima i nezaposlenima, da posreduje u njihovom spajanju.

Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS će se zalagati da YERP program postane vlasništvo Zavoda i da ova institucija nastavi da radi po njemu.

U Uniji udruženja poslodavaca RS smatraju da bi nakon srednje škole nezaposleni trebalo da se posvete sticanju novih znanja i vještina jer se na taj način povećava njihova konkurentnost, odnosno prednost pri zapošljavanju.

Takođe, u Uniji ističu da obrazovni sistem nije podešen potrebama tržišta rada.

"Fokus je potrebno usmjeriti na profile i programe obrazovanja koji su podešani strukturi privrede, odnosno isklučivo potrebama tržišta rada. Smatramo da je to pravi put kojim bi bio riješen, po nama, najveći društveni problem – nezaposlenost", naglašava Saša Aćić, sekretar UUP RS.

Odbijenice za inženjera poljoprivrede

Nadu da će preko biroa doći lako do posla nemaju ni mogi sa visokom stručnom spremom. Tako smo u banjalučkoj filijali zatekli Branislava Došena, diplomiranog inženjera poljoprivrede, koji se Zavodu redovno javlja već četiri godine, od kada je diplomirao. U međuvremenu, javlja se na sve konkurse u kojima se traži njegova struka, ali mu stižu odbijenice.

"Radio bih bilo kakav posao, ne mora da bude moja struka. Vrijeme je takvo da ne može mnogo da se bira. Za četiri godine nijednom me sa Zavoda nisu pozvali u vezi sa zaposlenjem", kaže nam Došen.

Nezaposleni sa SSS na evidenciji ZZ RS po filijalama

Banjaluka         11.321

Bijeljina            7.692

Doboj                6.059

Prijedor            4.951

Sarajevo           4.983

Trebinje           4.405

UKUPNO       39.411

Najbrojnije struke:

Ekonomisti                                                       7.575

Mašinski tehničari i srodna zanimanja    5.463

Gimnazija                                                       4.648

Električari i energetičari                                3.521

Zdravstveni radnici                                      2.060

Ugostitelji i srodna zanimanja                1.763

Poljoprivrednici                                           1.721

Građevinari                                                1.443

Trgovci i srodna zanimanja                   1.210

Administratori                                          1.144