Profesionalne i poslovne usluge čine oko 12 posto dodane vrijednosti gospodarstva EU, a devet do 12 posto u Hrvatskoj (ovisno o širini definicije u klasifikaciji djelatnosti). U tom je sektoru u Hrvatskoj zaposleno gotovo 10 posto (9,8%) radne snage ili 3,6 postotnih bodova manje nego u EU (13,4 posto).

Piše: Daniel Hinšt, predsjednik think tank Centra za javne politike i ekonomske analize iz Zagreba

Riječ je, dakle, o vrlo važnom sektoru za kojeg je Hrvatska prvi put osmislila javne politike na temelju načela EU strategije, pravila slobodnog tržišta usluga na jedinstvenom tržištu EU i nakon što je provedena Ekonomska analiza sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Centar unutarnjeg tržišta EU pri Upravi za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva objavio je u siječnju 2016. godine policy dokument Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj.

U dokumentu se navode razlozi važnosti sektora za konkurentnost cjelokupnog gospodarstva, definiran je klasifikacijski obuhvat uslužnih djelatnosti unutar sektora, nudi se pregled javnih politika koje se potiču i provode na razini EU i Hrvatske te se predlažu reformske mjere. Mnoge od predloženih mjera istovremeno mogu imati i horizontalni učinak na konkurentnost ostalih tržišta, odnosno gospodarstva u cjelini.

Predložene su javne politike i mjere usmjerene prema olakšanju pristupa tržištu usluga, deregulaciji, digitalizaciji, outsourcingu, aktivnom poticanju tržišnog natjecanja, internacionalizaciji poslovanja, jačanju novih poslovnih modela poput ekonomije dijeljenja te integraciji tržišta usluga i industrije.

Značaj za konkurentnost gospodarstva

Sektor ima veliki značaj za prekograničnu trgovinu uslugama u EU. U tom kontekstu, bitno je uzeti u obzir kako se novi model hrvatskog gospodarskog rasta bitno temelji na izvozu na jedinstveno tržište EU, što predstavlja priliku za IT usluge i druge profesionalne i poslovne usluge. Sektor je od velike važnosti za daljnji gospodarski razvoj i zapošljavanje na cijelom tržištu EU, pa tako i u Hrvatskoj. O važnosti sektora dovoljno svjedoči podatak da je nakon 2008. zabilježen rast zaposlenosti unatoč recesiji u Hrvatskoj. Potencijal zapošljavanja leži upravo u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga.

Više od 90% hrvatskih poslovnih subjekata u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga su mikropoduzetnici. Zbog izostanka ekonomije obujma u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga manja poduzeća posebno teško podnose visoke poreze, parafiskalne namete, administrativna opterećenja i teret regulacije poslovanja. Stoga je izazov deregulacije posebno važan za ovaj sektor, kao i izazovi okrupnjavanja, konsolidacije i razvoja poslovnih klastera.

Profesionalne usluge koje su intenzivne znanjem doprinose konkurentnosti kroz istraživanje i razvoj, inovacije, smanjenje rizika, razvoj proizvoda, unaprjeđenje dizajna i prodaje i sl. Profesionalne usluge dodaju sadržaj znanja tradicionalnim proizvodima i uslugama te imaju ključnu ulogu u tehnološkom razvitku i pomicanju u lancima vrijednosti.

Razvoj tradicionalnih gospodarskih djelatnosti moguć je uz razvoj pratećih predproizvodnih i postproizvodnih usluga koje nastaju u okviru sektora profesionalnih i poslovnih usluga. IT rješenja postala su dominantna odrednica praktički svih sektora čime se samo dodatno razvija potencijal digitalne ekonomije.

Poslovne usluge bitno doprinose konkurentnosti gospodarstva kroz povećanje efikasnosti i kvalitete privatnog i javnog sektora. Tako u kontekstu javnog sektora outsourcing dobiva na značenju. Poslovne usluge bitne su za reformu javne uprave, primjerice kroz usluge savjetovanja i IT rješenja za dizajn reformskih javnih politika, uvođenja standarda kvalitete javnog upravljanja, provođenja regulatorne reforme, digitalizacije administrativnih procesa i drugih reformskih procesa. Outsourcing poslovnih usluga moguć i u području nacionalne sigurnosti.

Prepoznavanje prateće uloge sektora profesionalnih i poslovnih usluga te privatnog obrazovanja bitno je za provedbu već donesenog hrvatskog strateškog okvira za u području industrije, inovacija, pametne specijalizacije i obrazovnog kurikuluma.

U Hrvatskoj i u EU postoji regulatorna asimetrija prema sektoru profesionalnih i poslovnih usluga. Profesionalne usluge su općenito regulirane profesije (odvjetnici, revizori, porezni savjetnici, računovođe, arhitekti, inženjeri i dr.) i pružateljima istih je često postavljen visoki teret regulacije. I sama Europska komisija potiče djelomičnu deregulaciju profesionalnih usluga pozivajući se pritom na OECD-ove indikatore regulacije tržišta, odnosno pravila o liberalizaciji koja su definirana kroz Direktivu o uslugama i Direktivu o priznavanju stručnih kvalifikacija.

S druge strane, poslovne usluge uglavnom nisu sektorski regulirane, već dijele sudbinu visokih fiskalnih, parafiskalnih i regulatornih opterećenja koja zahvaćaju cijelo gospodarstvo. Upravo zato je kod definiranja mjera i prijedloga javnih politika bio važan horizontalni pristup. Takav pristup u definiranju javnih politika je i pravedniji jer jednako uzima u obzir sve sektore, dok istovremeno daje poticaj sektoru (poput profesionalnih i poslovnih usluga).

Prijedlozi javnih politika i mjera za reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga

U dokumentu se kombiniraju sektorski i horizontalno usmjerene reformske mjere. Sektorski orijentirane mjere usmjerene su na olakšanje pristupa tržištu profesionalnih i poslovnih usluga te uklanjanje preostalih regulatornih prepreka. Obzirom da sektor imaju značajan učinaka prelijevanja (spill-over) na druge sektore, kao što i ovisi o javnih politika za cijelo gospodarstvo, predlažu se i reformske mjere s horizontalnim pristupom.

Kako su tržišno orijentirane reformske mjere do sada uglavnom izostajale u Hrvatskoj zbog institucionalnih otpora, bitna je koordinativna i poticajna uloga vrha Vlade, u suradnji sa Centrom unutarnjeg tržišta EU pri Ministarstvu gospodarstva koji koordinira već započetu reformu tržišta usluga. Navedena reforma provodi se već u okviru horizontalne implementacije EU Direktive o uslugama i mehanizma tzv. Europskog semestra.

U dokumentu se detaljnije navode primjeri liberalizacijskih mjera na pojedinim tržištima usluga koje su već provedene. Istovremeno, sektor profesionalnih i poslovnih usluga definiran je, od Centra unutarnjeg tržišta EU i same Europske komisije, kao prioritet za daljnju reformu tržišta usluga. Zato ovaj dokument predstavlja temelj kojime su formulirane reformske mjere.

Prijedlozi javnih politika za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga definirani su u 7 područja:

1. Olakšanje tržišnog pristupa za profesionalne usluge i privatno obrazovanje moguće je kroz mjerenje Standard Cost Model (SCM) metodom i smanjenje troškova regulacije za minimalno 25% (u području navedenog sektora kao i cjelokupnog gospodarstva). Bitan je nastavak evaluacije pristupa reguliranim profesijama tj. uslugama odvjetnika, revizora, poreznih savjetnika, računovođa, arhitekata i inženjera.

Kako bi se targetiralo na uklanjanje specifičnih sektorskih regulatornih prepreka i administrativnih troškova, potrebno je primjerice sniziti cijene stručnih ispita i obveznih članarina pri profesionalnim komorama, ukinuti preostale regulacije fiksnih tarifa, ukloniti ograničenja marketingu i oglašavanju, restrikcije na pravni oblik, minimizirati ograničenja slobodnog odabira pravnih savjetnika, minimizirati ekskluzivna prava.

Usluge privatnog obrazovanja je potrebno liberalizirati, posebno usluge obrazovanja odraslih, a porezni tretman privatnih obrazovnih ustanova treba biti jednak tretmanu javnih.

Istovremeno, javni interes u obrazovanju može se kvalitetno ostvariti uvođenjem vaučera za slobodan odabir javnih i privatnih pružatelja usluga. Predlaže se i korištenje tzv. Putovnice za usluge za olakšanje prekograničnog pružanja profesionalnih i poslovnih usluga.

2. Deregulacija i pametna regulacija gospodarstva znače smanjenje tereta regulacije za poslovni sektor, odnosno povećanje slobode poslovanja, što će se pozitivno odraziti i na tržište profesionalnih i poslovnih usluga. Predlaže formiranje specijalne jedinice pri uredu premijera "Ured za pametnu regulativu", s jasnim vertikalnim autoritetom i punom političkom voljom za davanje naloga nadležnim tijelima za provedbu mjera deregulacije, ukoliko se isto ne dogovori i postigne na nižim razinama.

Predlaže se i uspostava jedinstvenog portala (po uzoru na britanski Red Tape Challenge) za prijavljivanje regulatornih prepreka slobodi poslovanja, povezanog sa sustavom poslovnih informacija Jedinstvene kontaktne točke te sa dionicima iz poslovne zajednice. Potrebno je nastaviti provedbu screeening analiza regulatornih prepreka koja utječu na tržište usluga i nastaviti poticati liberalizaciju tržišta usluga.

Bitno je proširiti provedbu procjena učinaka propisa i mjerenje troškova regulacije Standard Cost Model (SCM) metodologijom na sve propise koji reguliraju gospodarstvo, pogotovo na one koji utječu na profesionalne i poslovne usluge.

Vlada treba postaviti cilj da se trošak regulacije sektora profesionalnih i poslovnih usluga te cjelokupnog gospodarstva snizi za 25% do kraja 2017. Istovremeno, potrebno je razmišljati o alternativama regulaciji. Naime, gdje god postoje dobrovoljne ISO norme, nije potrebna državna regulacija, već je potrebno poticanje upravo dobrovoljne normizacije kvalitete (standardizacija).

Male i srednje poduzetnike može se dodatno rasteretiti oslobađanjem od primjene pojedinih regulatornih obveza koje nisu razmjerne svojoj svrsi i a opterećuju poslovanje. Tzv. zero-licencing prakse tj. odsutnost sektorskih dozvola za poslovne usluge kao što su poslovno savjetovanje, marketing, odnosi s javnošću, mogu biti primjer i za deregulaciju administrativnih uvjeta, odnosno ukidanje ishođenja dozvola za pojedine druge profesionalne i poslovne usluge.

Potrebno je provesti identifikaciju prepreka za outsourcing u javnom i privatnom sektoru te potom provesti sam proces vanjskog ugovaranja javnih usluga uz operativnu podršku sektora profesionalnih i poslovnih usluga.

3. Poticanje okrupnjavanja i internacionalizacije malih i srednjih poduzeća bitno je za razvoj sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Bolja koordinacija vladinih politika i korištenja EU fondova treba dovesti do udvostručenja prosječne veličine poduzeća u sektoru, čemu će pridonijeti projekti koji se mogu financirati iz EU fondova (npr. Obzor 2020), poput jačanja kapaciteta Jedinstvene kontaktne točke za lako pokretanje posla i dobivanje dozvola elektroničkim putem (nastavno na već započeti proces digitalizacije).

Bitno je i potpuno porezno oslobođenje za reinvestiranu dobit, ukidanje granične stope poreza na dohodak, uklanjanje parafiskalnih opterećenja, uvođenje vaučera za poslovni rast te olakšanje pristupa financiranju poduzetnika putem fondova rizičnog kapitala, poslovnih anđela i inicijative za skupno financiranje (crowdsourcing).

4. Podrška ekonomiji dijeljenja i dodatna fleksibilizacija tržišta rada otvorit će prostor za lakše stvaranje novih poslova u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga. Ujedno će se slobodno razvijati novi poslovni modeli na tržištu usluga te digitalne platforme, što Europska unija strateški podržava. Povećat će se fleksibilnost ponude i olakšati orijentacija prema korisniku na zahtjev. Ozbiljan je potencijal za bitno smanjenje stope nezaposlenosti upravo u uslugama agencija za privremeno zapošljavanje, odnosno kroz fleksibilne oblike zapošljavanja.

5. Potpuna digitalizacija javne uprave povećat će efikasnost i kvalitetu javnog upravljanja kroz primjenu IT rješenja, stručnih savjeta i provedbu outsourcinga. Oni izravno potiču razvoj sektora profesionalnih i poslovnih usluga.

Pokretanje posla treba biti elektronički dostupno i vrlo lako, na jednom mjestu. Digitalizacijom se smanjuju administrativna opterećenja u cijelom gospodarstvu, a sektor profesionalnih i poslovnih usluga može iskoristiti nove poslovne prilike. Zato Vlada treba donijeti odluku o obvezi digitalizacije svih javnih usluga u okviru već uspostavljene državne informacijske infrastrukture, odnosno sustava e-Građani (za fizičke osobe) i e-Poslovanje (za pravne osobe).

Slijedom navedenog, potrebno je uspostaviti već planirane elektroničke procedure za one-stop-shop registraciju poslovanja trgovačkog društva i dobivanje dozvola za pristup tržištu usluga poslovanje dostupnih putem Jedinstvene kontaktne točke.

Sustav javne nabave treba se reformirati način da primjenjuje digitalna rješenja, podržava inovacije i da se razvija u pravcu ekonomski najpovoljnije ponude te prema učincima odabira temeljem ukupnog vijeka izvedbe projekta.

6. Aktivno poticanje konkurencije i tržišnog natjecanja temeljna je uloga države kako bi se definirao regulatorni okvir za tržišno gospodarstvo. Potrebno je dodatno ulagati u razvoj resursa i kompetencija za kontinuirano analitičko praćenje anti-tržišnih praksi zbog preventivne zaštite tržišnog natjecanja i pravila jedinstvenog tržišta EU, kako bi se tržište usluga otvorilo za sniženje cijena i rast kvalitete. Takav sustav je važan i za podršku novim poslovnim modelima koji se javljaju u okviru IT platformi. Svaka detekcija anti-tržišne prakse koja narušava EU pravila tržišnog natjecanja i jedinstvenog tržišta trebala bi biti inter-institucionalni signal Vladi da mora reagirati, tj. obvezati nadležne institucije na bilo kojoj razini javne uprave da rade svoj posao sukladno propisanim pravilima EU.

7. Integracija industrije s profesionalnim i poslovnim uslugama bitna je za integraciju suvremene industrije u lance dodane vrijednosti i kvalitete. Potrebno je usklađivanje obrazovanja s potrebama gospodarstva, poticanje dobrovoljne normizacije i upravljanja kvalitetom, razvoja klastera i komercijalizacije inovacija.

Zaključno

Policy dokument „Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj“ predstavlja prvi analitički prikaz potencijala tog sektora za razvoj hrvatskog gospodarstva i prijedloge javnih politika koje mogu potaknuti povećanje konkurentnosti navedenog sektora kao i drugih sektora gospodarstva.

Izrazito je bitna koordinativna uloga vrha Vlade kako bi se nadležne institucije poticalo na provedbu predloženih mjera. Takva uloga je do sada uglavnom izostajala, što je temeljni uzrok izostanka reformi kojima bi nadležne institucije radile upravo na stvaranju boljih uvjeta i okvira za lakši pristup tržištu, a tako i sektoru profesionalnih i poslovnih usluga.

Da se to do sada događalo u više slučajeva (osim u pojedinim) nadležne institucije bi već otvorile put da se iskoristi potencijal ovog sektora za nova zapošljavanja i razvoj nove infrastrukture gospodarstva utemeljenog na znanju, kvaliteti i inovativnosti.

Među predloženim javnim politikama i mjera, težište je na liberalizaciji i deregulaciji tržišta, kao ključnim riječima za provedbu tržišno usmjerenih reformi. Sektor profesionalnih i poslovnih usluga posebno je osjetljiv na teret regulacije kao još dodatni set institucionalnih nameta (nastavno na ionako visoke poreze).

Zato se ovim dokumentom predlaže da se pri vrhu Vlade formira „Ured za pametnu regulativu“, s jasnim koordinativnim i vertikalnim autoritetom i punom političkom voljom za davanje naloga nadležnim institucijama za provedbu mjera deregulacije, ukoliko se isto ne dogovori i postigne na nižim razinama. (Izvor: Banka.hr)