SARAJEVO – Dok većina privrednih djelatnosti u BiH manjom ili većom brzinom izlazi iz recesije, građevinarstvo se nalazi u produženoj krizi kojoj se ne nazire kraj, upozoravaju predstavnici ove industrije i stručnjaci. 
Iako je razloga za ovakvo stanje mnogo, građevinari najviše krive vlasti, koje u protekle dvije godine nisu mnogo učinile da podstaknu investicije u ovoj oblasti.
Pad vrijednosti izvršenih građevinskih radova u BiH u prvih pola godine iznosio je 28,3 odsto, što je znatno pogoršanje u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost izvršenih radova u inostranstvu manja je u odnosu na isti period lani za 23,3 posto. Istovremeno, u stambenoj izgradnji u BiH povećan je broj završenih stanova za 42,5 posto, a broj nezavršenih stanova manji je za 5,7 posto.
"U građevinarstvu u BiH ne nazire se pomak naprijed, a o izlasku iz krize da i ne govorimo. Pravilo da ona djelatnost koja prva uđe u krizu treba da i izađe, u našem slučaju se ne dešava", kaže Salih Šabović, direktor tuzlanske kompanije "Giprom".
Napominje da u zemljama regije, poput Srbije, Hrvatske i Crne Gore, subvencioniraju stambenu gradnju za mlade, u saradnji sa bankama daju olakšice i subvencije, dok u BiH takvih podsticaja nema.
Ladislav Bevanda, direktor širokobriješkog "Heringa", kaže da su banke usljed krize smanjile finansiranje projekata, pa su građevinari morali da se dovijaju na razne načine.
"Oporavka nema bez novih investicija. Stanogradnja se neće oporaviti bez povećanja kupovne moći građana", kaže Bevanda.
Dodaje da novi talas zaduživanja u ukupnoj vrijednosti oko 500 miliona evra kod EBRD-a i EIB-a za dionice autoputa na koridoru 5c može pomoći da se građevinarstvo izvuče iz nezavidne situacije.
Građevinarstvo je u krizi jer je kao rizična grana ovisna o zbivanjima u društvu, a posebno o finansijsko-investicionim tokovima, kaže Silvana Marić, predsjednica Grupacije građevinarstva pri Udruženju poslodavaca FBiH.
Smatra da je kriza u ovoj oblasti evidentna na nivše nivoa.
"Na domaćem terenu nemamo formirane vlade koje bi trebalo da daju zamah investicijama i aktiviraju dobijene kredite od međunarodnih finansijskih institucija", kaže Marićeva i izražava nadu da će nove vlasti imati prijemčivije uho za glasove građevinara.
Kad je riječ o ino-tržištu, dodaje, nedostaje fond koji će omogućiti kreditno-finansijsku podršku izvoznicima.
"Visoke bankarske garancije koje moramo pribaviti smanjuju našu konkurentnu sposobnost. Tim prije, što većina kompanija nije u mogućnosti da sama finansira početak rada na nekom tržištu", kaže Marićeva.
Kad je riječ o projektima na bh. tržištu, konstatuje da nema domaćih izvora finansiranja koji bi omogućili da se zaobiđu teški uslovi koje postavljaju međunarodne finansijske institucije.
Neizvjesnost
Građevinarstvo je naročito snažno pogođeno negativnim efektima svjetske ekonomske krize i njegov oporavak je još neizvjestan, kažu u Udruženju ekonomista RS – SWOT.
"Pad tražnje za stambenim i poslovnim jedinicama snažno je podstaknut otežanim pristupom izvorima finansiranja, opadanjem kupovne moći stanovništva i velikom neizvjesnošću u pogledu daljeg razvoja ekonomskih (ne)prilika", kažu u ovom udruženju i dodaju da sadašnje stanje upućuje na značajno usporavanje investicionih aktivnosti u domaćoj ekonomiji inicirano negativnim efektima globalne ekonomske krize i njihovim prelijevanjem u domaći finansijski i realni sektor.
