ISTANBUL – Žestoko neslaganje oko toga koliko bogate zemlje treba da ustupe pred zemljama u razvoju “pomračilo” je razgovore svjetskih finansijskih lidera u Istanbulu o proširenju uloge Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

MMF, koji je pozajmio više od 50 milijardi dolara zemljama širom svijeta ove godine, kaže da su mu potrebna dodatna sredstva ako želi da nadgleda oporavak globalne ekonomije i spriječi buduće krize.

        Ovo, međutim zavisi od davanja veće uloge zemljama u razvoju u MMF-u. Velike zemlje u razvoju, kao što su Kina i Brazil, traže značajniju ulogu u procesu donošenja odluka u ovoj instituciji.

        “Možemo samo da se nadamo da će previše zastupljene zemlje uvidjeti da nanose štetu MMF-u ukoliko pokušaju da blokiraju ili odgode kvote i reforme glasanja”, reko je brazilski ministar finansija Gvido Mantega.

        On je dodao da MMF mora da promijeni upravljačku strukturu kako ne bi više bio američko-evropska instituticija i kako bi postala istinski multilateralna.

        Šefovi država i vlada 20 najmoćnijih zemalja svijeta su se takođe dogovorili da se u MMF-u poveća glasačka moć zemalja koje su već duže vrijeme nedovoljno zastupljene u toj svjetskoj finansijskoj instituciji.

        Industrijalizovane zemlje sada imaju 57 odsto glasova u MMF-u, a zemlje u razvoju 43 odsto. SAD su, međutim, predložile da se udio manje razvijenih zemalja u glasačkim pravima MMF-a uveća za pet odsto, na 48 procenata, dok su vodeće zapadnoevropske članice G20 zalažu da porast tog učešća treba da bude manji, ili tvrde da je sadašnji raspored glasova sasvim zadovoljavajući.

        Švedski ministar finansija Anders Bog upozorio je da Evropa može da postane manje darežljiva u finansijskoj podršci MMF-u ukoliko izgubi uticaj u toj organizaciji.

        “Adekvatno učešće u procesu donošenja odluka preduslov je za dalju finansijsku podršku poreskih obveznika”, rekao je Bog.

        Još samo prije godinu dana MMF se borio da ubijedi vlade u svoj značaj, ali je kriza povećala potražnju za zajmovima u zemljama koje se bore sa budžetom i deficitom.

        Dozvoljavajući velikim razvijenim zemljama da imaju veću ulogu to bi MMF-u moglo bi obezbjediti milijarde novih dolara.

        Direktor MMF-a Dominik Štraus Kan ocijenio je da je ovoj organizaciji potrebno dodatnih jedan trilion dolara kako bi osigurala stabilnost globalne ekonomije.

        Međutim, Kina, Brazil, Rusija i Indija kažu da svako povećanje njihovog ulaganja mora biti povezano sa njihovim većim učešćem u glasanju.

        Kina vjeruje da finansijski doprinos treba da odražava ekonomsku veličinu svake zemlje, kaže Ji Gang, viceguverner Centralne banke Kine.

        Osim uloge zajmodavca G20 želi da MMF osigura uravnotežen rast svih zemalja, a Kina smatra da MMF treba da pojača superviziju nad međunarodnim protokom kapitala.  

Američki sekretar finansija Timoti Gajtner pozvao je MMF da sprovede reforme koje bi zemljama u razvoju omogućile da se njihov glas više čuje u finansijskim institucijama.

“Potrebna je reprezentativnija, odgovornija i efikasnija vladajuća struktura da bi MMF zadržao legitimitet”, rekao je Gajtner u Istanbulu.

On je podsjetio da su se članice G20 obavezale da će se založiti da dio kontrole u MMF-u bude prebačen sa zemalja sa jakim predstavništvom na one čiji glas se slabo čuje.

Gajtner je naveo da je reforma MMF-a od vitalnog značaja za tu instituciju, koja predstavlja 186 zemalja i donosi odluke od velikog značaja za svjetsku ekonomiju.

SAD su predložile da bude smanjen broj pripadnika glavnog odbora, a da bude zadržan broj mjesta koje imaju zemlje u razvoju.

Prema sadašnjem sistemu glasanja u MMF-u, Luksemburg na primer ima veću moć od Filipina, koji ima skoro 200 puta više stanovnika.

Potpredsjednik Svjetske banke za istočnu Evropu i centralnu Aziju Filip le Uruo Potrebe rekao je da su potrebe za dodatnim finansiranjem u novim privredama u tom regionu dostigle najviši nivo u svijetu.

        On je upozorio da se “ono što je počelo kao finansijska kriza pretvorilo u socijalnu i humanitarnu krizu”.

        “Kao što su banke bile pod pritiskom, tako su sada porodice pod ozbiljnim opterećenjem, jer su suočene sa tim da njihovi hranioci ostaju bez posla i imaju probleme sa plaćanjem računa”, rekao je Le Uru na konferenciji za novinare uoči godišnjeg sastanka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Istanbulu.

        Le Uru je pozvao vlade u regionu da ubrzaju reforme, ističući da će im Svjetska banka pomoći da se usredsrede na četiri ključne oblasti.

        “Na prvom mjestu je čišćenje bankarskog sektora, kako bi banke mogle da finansijski podrže preduzeća u razvoju biznisa i otvaranju novih radnih mesta. Uz to, treba poboljšati poslovnu klimu da bi se privukao privatni strani kapital, poboljšati efikasnost javne potrošnje i nastaviti finansiranje ključnih javnih ulaganja u infrastrukturu”, rekao je Le Uru.

        On je podsjetio da je ekonomska i finansijska kriza uslijedila nakon kriza sa hranom i gorivom, koje su već oslabile kupovnu moć stanovništva u regionu istočne Evrope i centralne Azije.

        Ističući da je čitav region teško pogođen, Le Uruo je ocijenio je da se neke zemlje, poput Poljske, uspješnije od drugih bore sa posledicama krize.

        Kao suprotan primjer naveo je Ukrajinu i Rusiju, gde se očekuje da će bruto društveni proizvod zabilježiti oštar pad u 2009. godini.

        “Rastuće siromaštvo i nezaposlenost guraju domaćinstva u bijedu i još više otežavaju položaj onih koji su već bili na ivici egzistencije”, rekao je Le Uruo.

        On je dodao da se procjenjuje da će u regionu istočne Evrope i centralne Azije broj siromašnih u 2009. godini biti povećan za oko 15 miliona, dok je prije izbijanja krize bilo projektovano da će se on smanjiti za 15 miliona.

Ministri finansija G7 obećali nastavak stimulacija

Ministri finansija Grupe 7 najvećih industrijalizovanih zemlja založili su se na sastanku u Istanbulu za nastavak vladinih stimulativnih paketa sve dok ekonomski oporavak ne bude izvjestan.

Oni su upozorili da je oporavak tek počeo, a da velika nezaposlenost i nestabilna vrijednost valuta i dalje predstavljaju probleme.

U saopštenju Grupe 7, kojoj pripadaju SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan, navodi se da će “nepravilna kretanja” vrijednosti valuta negativno uticati na ekonomsku i finansijsku stabilnost.

Članice Grupe 7 pohvalile su riješenost Kine da uspostavi fleksibilnije vrijednosti robne razmjene, što bi moglo da pomogne pri postizanju balansirane trgovine, javljaju agencije.

Prije sastanka, neki stručnjaci su skrenuli pažnju da bi slab dolar, koji je tokom dugog vremenskog perioda bio glavna svjetska valuta za rezervu, mogao da uspori globalni ekonomski oporavak.

Dolar je korišćen za niz bitnih transakcija, kao i za određivanje cijene nafte. Međutim, usljed sve većih dugova SAD dolar gubi na vrijednosti u odnosu na druge valute.

Neke članice Grupe 7 kažu da će slabiji dolar uticati na skok cijena njihovih izvoznih dobara, što će predstavljati rizik za njihov ekonomski oporavak.

Koalicija zemalja u razvoju, poznatija kao Grupa 24, takođe, se danas sastala zahtijevajući da siromašnije zemlje dobiju više moći u bitnim svjetskim ekonomskim organizacijama, kao što je MMF.

Svjetski lideri su se prošlog mjeseca složili da Grupa 20 bude tijelo koje će donositi odluke o globalnim ekonomskim pitanjima.