Australska središnja banka (Reserve Bank of Australia – RBA) je nedavno objavila da su nedavni trendovi ponude i potražnje na tržištu rada bili uglavnom podjednaki što je ostavilo stopu nezaposlenosti nepromijenjenu na relativno višim razinama, a u skladu je s određenim neiskorištenim kapacitetom na tržištu rada.
Piše: Marko Bjegović, glavni analitičar u Hrvatskoj narodnoj banci (stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju neophodno i stavove institucije u kojoj je zaposlen)
Neiskorišteni kapacitet na tržištu rada i stopa inflacije koja je manja od očekivane zaslužne su za negativnu reviziju stope inflacije do sredine 2016. za prosječno 50 baznih bodova na 2% što je donji raspon razina stope inflacije koju cilja RBA.
Osim toga, RBA očekuje da će neiskorišteni kapacitet na tržištu rada biti prisutan sve do kraja 2017. što ukazuje na rast koji je manji od potencijalnog. Međutim, RBA je naglasila da postoji visoka neizvjesnost vezana uz razinu neiskorištenog kapaciteta na tržištu rada i njegovog razvoja protekom vremena.
Ipak, postoji nekoliko alata kojima se može pokušati procijeniti razina neiskorištenog kapaciteta. Jedan od njih je stopa nezaposlenosti. U listopadu 2015. je stopa nezaposlenosti pala sa 6,2% na 5,9% što ukazuje da je dio neiskorištenog kapaciteta na taj način smanjen. Pomični prosjek ukazuje da je stopa nezaposlenosti dosegnula svoju najvišu točku u posljednjih 10-ak godina što je možda naznaka početka laganog opadajućeg trenda (vidi grafikon).
O prirodnoj stopi nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti sama po sebi nije mjera neiskorištenog kapaciteta. U tu svrhu potrebno je iskoristiti prirodnu stopu nezaposlenosti, tj. NAIRU (eng. non-accelerating inflation rate of unemployment) pri kojoj je stopa inflacije nepromijenjena. Prema tome, razlika između stope nezaposlenosti i procijenjene NAIRU može biti mjera iskorištenosti kapaciteta na tržištu rada.
Prema procjeni OECD-a australski NAIRU u 2015. je 5,8%. MMF procjenjuje australski NAIRU na 5,7% u 2016. godini, a RBA je procijenila NAIRU u 2014. oko 5,5%. Bez obzira čiju procjenu NAIRU koristili, sve ukazuju da je trenutna stopa nezaposlenosti iznad NAIRU, odnosno da postoji neiskorišteni kapacitet na tržištu rada između 10 i 30 baznih bodova.
Rast NAIRU u posljednjih nekoliko godina ukazuje da tržište rada više nije učinkovito u istoj mjeri kao 2000-ih. To niti ne iznenađuje obzirom na strukturne ekonomske promjene nakon snažnog rasta rudarskih djelatnosti poslije čega je uslijedio prijelaz prema uslužnim djelatnostima. Ipak iznenađujuće je da neiskorištenost kapaciteta nije i veća nakon izrazitog šoka smanjenjenog izvoza željezne rude i ostalih baznih materijala.
Jedan od mogućih razloga je usporavanje rasta radne snage. NAIRU se vjerojatno mijenja u vremenu zavisno od promjene produktivnosti (vidjeti više u Ball, L. i Mankiw, G., The NAIRU in Theory and Practice, Journal of Economic Perspectives, Volume 16, Number 2, 2002.). Veza između produktivnosti i NAIRU je inverzna što pomaže objasniti zašto je prisutan rast NAIRU uz smanjenje rasta produktivnosti u posljednjih nekoliko godina.
Ekonomska politika u Australiji time dobiva još jedan razlog za umjerenost na ubrzanje rasta produktivnosti. Uspješna ekonomska politika može smanjiti NAIRU, a problemi u ostvarivanju takvog cilja mogli bi povisiti NAIRU u srednjem i dugom roku.
Druge mjere
Oslanjanje na NAIRU kao jedine mjere iskorištenosti kapaciteta na tržištu rada ima svoje nedostatke. Primjerice, procjena NAIRU obično nastaje na temelju širokog raspona procjene ovisno o razini pouzdanosti. To znači da postoji relativno visoka mogućnost pogreške. Prema RBA srednjeročna nezaposlenost može biti znak neiskorištenosti kapaciteta na tržištu rada. Srednji rok vjerojatno se odnosi na nezaposlenost između 4 i 52 tjedna, dok bi nezaposlenost do 4 tjedna bila frikcijska, a preko 52 tjedna strukturna.
Srednjeročna nezaposlenost u Australiji je narasla s otprilike 2,75% na 3,5% u posljednih nekoliko godina. Ovakav rast srednjeročne nezaposlenosti ukazuje na rast neiskorištenosti kapaciteta na tržištu rada. U isto vrijeme kratkoročna nezaposlenost (do 4 tjedna) ostala je nepromijenjena. Dugoročna nezaposlenost (preko 52 tjedna) također je nešto narasla vjerojatno uslijed promjena zaposlenosti u rudarskom sektoru. Pored srednjeročne nezaposlenosti RBA je spomenula i nedragovoljnu nezaposlenost.
Nedragovoljna nezaposlenost je u porastu u posljednjih nekoliko godina. Pošto nedragovoljna nezaposlenost ima jaku negativnu korelaciju s rastom plaća i inflacijom te nije ovisna o NAIRU, može je se smatrati zasebnom mjerom neiskorištenosti kapaciteta na tržištu rada. S obzirom da je stopa nezaposlenosti pala u listopadu nakon prethodnog dosezanja vrha, moguće je da je i kvartalna nedragovoljna nezaposlenost malo niža. To bi značilo da je i neiskorištenost kapaciteta malo niža, ali je i dalje povišena ako isključimo razdoblje financijske krize.
Zaključak
NAIRU ukazuje na relativno malu neiskorištenost kapaciteta na tržištu rada, dok druge mjere upućuju na umjerenije razine. Bilo kako bilo, sigurno je da ona postoji i da će se vjerojatno zadržati još neko vrijeme. Postojanje umjerene neiskorištenosti kapaciteta ukazuje da rast plaća i inflacija vjerojatno neće ubrzati u kratkom i srednjem roku. S tim u vezi, RBA ima malo razloga za zabrinutost oko jačanja inflatornih pritiska što joj daje dodatni prostor u provođenju ekspanzivne monetarne politike. (Izvor: Banka.hr)
