BON – Spoljnotrgovinski višak Njemačke bi mogao ove godine da dostigne 299 milijardi dolara, piše danas Dojče vele i postavlja pitanje da li je njemački “masan suficit problem za svjetsku ekonomiju?”.
U prvom polugodištu je roba “made in Germany” izvezena širom svijeta u ukupnoj vrijednosti od 662,8 milijardi evra. Prema novim podacima Saveznog zavoda za statistiku to je povećanje od 3,9 odsto u odnosu na prošlu godinu za šta je posebno zaslužno povećanje izvoza u druge zemlje Evropske unije, gdje je zabilježen rast od 5,4 odsto.
Uvoz je porastao još više u odnosu na prvih šest mjeseci prethodne godine – za 4,8 odsto, na 541,3 milijarde evra, precizira se u tekstu.
Minhenski Institut za ekonomska istraživanja (Ifo), dodaje DW dalje, prognozira da će ukupan trgovinski suficit Njemačke ove godine dostići 299 milijardi dolara, čime bi zemlja ostala ubjedljivi svjetski šampion ove kategorije ispred Japana (200 milijardi dolara) i Holandije (110 milijardi).
“Na istoj listi ubedljivo dno zadržaće Sjedinjene Države sa 420 milijardi dolara deficita. Doduše, metodologija je na meti kritika. Jer ukoliko se uračunaju usluge koje američke banke i internet-giganti obavljaju u EU, Sjedinjene Države prema nekim procjenama zapravo bilježe suficit u odnosima sa EU”, napominje se u tekstu.
Činjenica da svjetski izvozni prvak, Njemačka, godinama povećava suficit donosi ovoj zemlji oštre kritike.
Glavni ekonomista MMF-a Moris Obstfeld nedavno je u autorskom tekstu za Velt optužio Berlin da pretjeranim plusom učestvuje u stvaranju kriznih situacija i trgovinskih konflikata koji vode “protekcionističkim merama trgovinskih partnera“.
Američki predsjednik Donald Tramp je podizanje carina na čelik i aluminijum iz EU, kao prijetnje da će isto učiniti za automobile, obrazložio “nefer“ trgovinom u kojoj je njegova zemlja u minusu. Šef Bijele kuće, kako dodaje DW, poseban pik ima na Njemačku, Kinu, Japan i Meksiko, koje u trgovini sa SAD bilježe masne viškove.
“Druge zemlje povećavaju svoje dugove kako bi uvezle njemačku robu. Nejmački privredni model dakle počiva na tome da drugi gomilaju visoke dugove”, kaže Fabijan Lindner, stručnjak za međunarodnu ekonomiju Fondacije “Hans Bekler”.
“To na duge staze nije održivo”, dodaje on za DW.
Recept koji predlažu njemački kritičari uvijek je sličan – povećati potrošnju u okviru Njemačke.
“Potražnja se može povećati, recimo, javnim investicijama u infrastrukturu. Takođe treba uposliti više ljudi koji će onda trošiti više, delom za uvoznu robu“, kaže Lindner.
Drugog mišljenja je Folker Trajer, analitičar za spoljnu trgovinu pri Njemačkoj industrijskoj i trgovačkoj komori.
Po njemu je plus “pokazatelj kvaliteta njemačkih kompanija i atraktivnosti njihovih proizvoda – i to u međunarodno teškom okruženju“.
Trajer odbacuje tvrdnje da Njemačka “preplavljuje” svijet svojom robom, podsjećajući da njemački kapital u brojnim zemljama otvara radna mjesta. Tako u njemačkim firmama radi oko milion ljudi u Kini i oko 850.000 u SAD.
Prema pravilima EU članice ne smiju trajno da prave spoljnotrgovinske suficite koji nadilaze šest odsto BDP-a zemlje.
Njemačka to pravilo krši godinama – prošle godine je udeo trgovinskog plusa u ukupnoj vrijednosti robe i usluga iz Njemačke iznosio 7,9 odsto. Doduše, u toj kategoriji je Holandija još dalje – tamo trgovinski suficiti iznosi 12 odsto ukupnog BDP-a, zaključuje DW. (Tanjug)
