BANJALUKA – Sve dublja kriza koja potresa SAD i zemlje evrozone još nema direktnog uticaja na ekonomiju Republike Srpske, ali bi se, ako ovakvo stanje potraje, mogla odraziti i na RS, smatraju ekonomski stručnjaci.

– Kriza bi se u RS, prije svega, odrazila na otežano dobijanje kredita te smanjenje investicija i izvoza – smatraju ekonomski analitičari.

Zasad nema rješenja za krizu koja potresa gotovo cijeli svijet. Evro je u najvećoj krizi od postanka, Japan je prijavio rekordan dug, a SAD prijeti bankrot. Grčka, Irska, Španija, Belgija i Italija grcaju u dugovima.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Miloš Todorović kaže da će kriza u evrozoni, prije svega, uticati na firme u RS koje su izvoznici, s obzirom na to da one mahom izvoze u EU.

– Zemlje koje su u krizi će obratiti pažnju na sebe i nivo investicija u inostranstvu će svakako smanjiti, a samim tim i potencijalnih investicija kod nas – istakao je Todorović.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je do monetarne krize u evrozoni došlo zato što su nacionalne banke zemalja članica evrozone bile previše slobodne u trošenju novca i nisu se držale dogovora među njima kada je formirana evrozona.

– Međutim, sigurno je da će one jake zemlje uticati na kreditne plasmane kojima će se omogućiti stabilizacija evra. Onog dana kada se Njemačka odrekla svoje marke zbog evra ili Francuska franka oni su se vezali za održavanje u životu evra – kazao je Pavlović. Naglasio je da je RS malo tržište i da je jedino može pogoditi odnos evra i dolara.

Direktor Ekonomskog instituta Banjaluka Radovan Rodić istakao je da će kriza otežati pristup kreditima i uticati na smanjenje ionako skromnog izvoza RS.

Bankarski sektor u RS

Kada je riječ o mogućem uticaju krize na bankarski sektor RS, direktor Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac istakla je da kriza neće direktno ugroziti stabilnost poslovanja banaka na području RS koje su u vlasništvu italijanskih grupacija, trenutno najviše pogođenih krizom.

– Banke koje posluju na području Srpske su zasebna pravna lica te zbog toga ne postoji direktna opasnost po stabilnost njihovog poslovanja na domaćim prostorima. U zavisnosti od obima krize u Italiji, ove nepovoljne prilike indirektno bi mogle da utiču na domaće banke kada je u pitanju nivo sredstava kojima raspolažu za investiranje na našem području – istakla je Injac.

Dodala je da su banke UniCredit i Intesa SanPaolo, koje su u vlasništvu istoimenih italijanskih grupacija, pravna lica koja su registrovana u Srpskoj, te su i depoziti u ovim bankama osigurani u Agenciji za osiguranje depozita jednako kao kod ostalih banaka.

SAD pred bankrotom

Ako se demokrate i republikanci u američkom Kongresu do 2. avgusta ne usaglase na koji način da popune ispražnjenu državnu kasu, SAD neće imati novca da vraća svoje dugove, i mogli bi da proglase bankrot. U tom slučaju bi najmoćnije agencije za ocjenjivanje finansija kupovinu američkih hartija od vrijednosti na tržištu dugova trebalo da označe kao rizičnu, što bi moglo da uspaniči berzu, ugrozi investicije i uzdrma ekonomiju vodeće svjetske sile, ali i ostatka planete.

Poslije Mudisa, i agencija Standard&Poor’s upozorila je da bi mogla smanjiti vrhunski ‘AAA’ kreditni rejting SAD ako se političari u Vašingtonu ne dogovore o visini zaduživanja do 2. avgusta.

U međuvremenu, američki predsjednik Barak Obama prekinuo je u petak pregovore o budžetu na jedan dan kako bi kongresnim liderima dao mogućnost da donesu “plan akcije” za skidanje blokade sa pregovora o smanjenju budžetskog deficita i sprečavanju bankrota po dugu. Obama je dao demokratama i republikancima jedan dan, do subote ujutro, da preispitaju stavove u tim pregovorima koji su od ključnog značaja za SAD.

Predsjednik američke Uprave federalnih rezervi Ben Bernanki izjavio je da bi tehnički bankrot SAD bio katastrofalan slučaj “udarca zadatog samom sebi” i dodao da vlasti moraju da obrate pažnju na upozorenja agencija za kreditni rejting o mogućem smanjenju rejtinga te zemlje.

Kriza u EU izmakla kontroli

Kriza u evrozoni dovela je Grčku na ivicu bankrota, na “tankoj liniji” igraju i Portugal, Irska, Španija i Italija, dok stručnjaci upozoravaju da bi, ako mjere spasavanja ne uspiju, “predbankrotna” kriza mogla da zakači čak i Belgiju i Francusku. EU još ne uspijeva da dovede pod kontrolu krizu u Grčkoj, a ako ulagači odbiju da daju nove kredite Italiji, paket za spasavanje od 750 milijardi evra neće biti dovoljan da podmiri potrebe za kreditima.

Vlada premijera Italije Silvija Berluskonija želi hitno usvajanje strogih mjera štednje i njihovo pooštravanje nakon što su finansijska tržišta ove sedmice potonula usljed zabrinutosti za finansijsku stabilnost Italije. Donji dom italijanskog parlamenta trebalo je u petak da glasa o paketu mjera stroge štednje, vrijednom 70 milijardi evra (99 milijardi dolara), koji je od ključnog značaja za ovu zemlju.

– Ako ulagači odbiju dati nove kredite Italiji, paket za spasavanje od 750 milijardi evra neće biti dovoljan da podmiri potrebe za kreditima. Evro bi se mogao raspasti a nastupajuća privredna kriza mogla bi i Njemačku dovesti u opasnost – piše list “Bild”.

Grčki premijer Jorgos Papandreoun smatra da će sljedećih nekoliko dana biti od ključne važnosti za budućnost Grčke i evrozone. Naveo je da su lideri evrozone izgubili na vremenu i da se sada “bore da donesu odluke”, ali je u posljednjih nekoliko dana ostvaren napredak putem intenziviranja pregovora.

Srbija

Strahovanja da bi finansijski problemi Italije mogli da utiču i na srpsku ekonomiju su prema mišljenjima stručnjaka djelimično opravdana, pišu srpski mediji. Dodaju da je odgađanje održavanja Poslovnog foruma, koji je bio zakazan za petak, veliki gubitak za Srbiju jer je bilo pripremljeno objavljivanje nekoliko investicija i potpisivanje više poslovnih ugovora. Italijanske banke u Srbiji drže značajan dio aktive.