SARAJEVO – Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prvoj polovini godine iznosio je 22,77 milijardi KM, što je manje za 1,96 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izjavio je danas u Sarajevu predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.

Na predstavljanju rezultata spoljnotrgovinske razmjene, Marinković je rekao da je ovaj pad bio za očekivati, uzimajući u obzir prethodne godine, kada je čitav svijet prvo zadesila pandemija virusa korona, zatim energetska kriza i sukobi u Ukrajini koji su se odrazili na sve zemlje.

Prema njegovim riječima, u prvih šest mjeseci izvoz iz BiH iznosio je 8,91 milijardu KM, što je manje za oko 374 miliona KM ili 4,03 odsto u u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 milijardi KM, što je manje za samo 81 milion KM odnosno 0,58 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci lani.

“Povećan je i ukupan ukupan spoljnotrgovinski deficit koji je iznosio 4,95 milijarde KM što je za 6,23 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine. Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU usljed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini”, istakao je Marinković na konferenciji za novinare.

On je naveo da u strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata, dodavši da smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uljed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu.

Prema njegovim riječima, najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH u prvom polugodištu je EU, na koju se odnosi 73,1 odsto ukupnog izvoza i 66,4 odsto ukupnog uvoza, zatim zemlje Cefte sa 17,6 odsto izvoza i 15,4 odsto uvoza, dok se na sve ostale zemlje i treća tržišta odnosi 9,3 odsto izvoza i 18,3 odsto uvoza.

Pojedinačno, rekao je Marinković, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM su Hrvatska sa 16 odsto izvoza i 18,08 odsto uvoza, Srbija 12 odsto izvoza i 13,84 odsto uvoza, Njemačka 15,86 odsto izvoza i 8,71 odsto uvoza, Slovenija 8,79 odsto izvoza i 8,37 odsto uvoza, te Italija sa 8,56 odsto izvoza i 7,74 odsto uvoza.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem pri Spoljnotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić rekao je da obim spoljnotrgovinske razmjene metalske i elektroindustrije u prvom polugodištu iznosio 8,6 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi 3,5 milijardi KM, a na uvoz 5,1 milijarda KM.

On je dodao da je izvoz manji za šest odsto u odnosu na prvih šest mjeseci lani, a uvoz veći za dva odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 70 odsto.

Ćeranić je rekao da je izvoz poljoprivredno-prehrambenog sektora iznosio oko 500 miliona KM, uvoz u prvom polugodištu 2,2 milijarde KM, te da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 23,2 odsto, kao i da se 50 odsto uvoza ovog sektora odnosi na robe iz Srbije i Hrvatske.

On je naveo da drvni sektor, kao i prethodnih godina, ostvaruje suficit, te da je pokrivenost uvoza izvozom u šest mjeseci iznosila 232 odsto.

Izvoz je, kaže, smanjen za 11,4 odsto i iznosio je 985 miliona KM, dok je uvoz manji za 6,1 odsto, a iznosio je 425 miliona KM.

Kao značajan Ćeranić je pomenuo i sektor tekstila, odjeće, kože i obuće, u kojem je pokrivenost uvoza izvozom u prvih šest mjeseci iznosila 77 odsto.

On je rekao da je izvoz iznosio nešto manje od milijardu KM, što je više za oko 81,7 miliona KM u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, a uvoz 1,224 milijarde KM i veći je za 55,8 miliona KM.

Ćeranić je dodao da su najznačajnije vrijednosti izvoza u prvom polugodištu u ukupnom izvozu ostvarili električna energija – 671.284.531 KM, zatim izolovana žica 351.945.912 KM, konstrukcije 313.182.763 KM, sjedala 312.182.763 KM, te ostali namještaj i dijelovi 237.348.497 KM.

Najznačajniji uvoz u prvom polugodištu u ukupnom uvozu ostvarili su naftna ulja i ulja bitumenskih minerala 1,08 milijardi KM, lični automobili i druga motorna vozila 537,25 miliona KM, lijekovi oko 347,85 miliona KM, kameni ugalj, briketi i slično 332,06 miliona KM, te aluminijum u sirovim oblicima 245,03 miliona KM. (Srna)