BANJALUKA – Evropska unija posljednjih mjeseci suočava se s velikom krizom u sektoru nekretnina.

Poskupljenje građevinskog materijala i ubrzano povećanje kamatnih stopa doprinijeli su manjoj kupovnoj moći, što je dovelo do zatvaranja i nekoliko stotina kompanija koje se bave prodajom nekretnina.

Među najteže pogođenim zemljama su one najbogatije poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Provjerili smo, da li će se to odraziti na naše tržište?

Početkom godine svjetski mediji prenijeli su informaciju da u većini zemalja Evroopske unije počinje najveća kriza u sektoru nekretnina. Iako su prognoze bile da bi kriza do kraja godine mogla biti prevaziđena, konstatno povećanje kamatnih stopa ih je demantovao u tome.

Kupovina nekretnina je opala, a mnoga preduzeća bila su primorana da otpuste radnike i prestanu da rade.

Da situacija nije nimalo jednostavna, za RTRS objašnjava vlasnik agencije za nekrentine u Austriji Dragan Cvetković.

– Mi smo skoro imali nekoliko primjera da su ljudi odustali jer kada vide da na kredit od 300.000 evra moraju da vrate skoro 600 hiljada. Problematične su banke, dosta zahtijevaju, ko hoće da kupi kredit sad mora da ima na računu 100.000 evra i da ne opterećuje platu više od 40 odsto – pojašnjava Cvetković.

Najteže je pogođena Njemačka u kojoj je broj izdatih građevinskih dozvola u prvoj polovini ove godine opao za više od 27 odosto.

Druge zemlje, zbog slabljenja tržišta, na određeno vrijeme odgodile su gradnju novih objekata.

Za ekonomiste ovakva situcija nije ništa novo, pogotovo ako se u obzir uzme nekoliko faktora.

– Cijene energenata i cijene hrane su porasle. Centralne banke se bore protiv toga i standardno to rade povećanjem kamate kao jedinim načinom – ističe Saša Grabovac, ekonomista.

Trend pada potržnje nekretnina proširio se i na naše tržište, i to za 30 odsto što nije bio slučaj prethodne godine.

Iako je prodaja opala, smanjenja cijena u skorije vrijeme neće biti, bar prema riječima agenata za prodaju.

– Smanjila se potražnja za nekretninama u novoj gradnji, na njih najviše utiču ta poskupljenja građevinskog materjala. Ove godine su se stabilizovale cijene ali je došlo do poskupljenja radne snage – rekao je Dragan Milanović, agent za nekretnine.

Iako je i kod nas smanjena kupovina nekretnina, ekonomisti su optimistični i to samo zbog jednog i najvažnijeg razloga – zbog manjeg povećanja kamatnih stopa.

– One nekretnine koje se uzimaju kao investicija, kao vid zamjene za štednju, njih će i dalje biti. One će se kupovati pogotovo na onim eksluzivnim lokacijama u centru grada, te najskuplje će se prodavati – dodaje ekonomista, Saša Grabovac.

Cijene stanova u Srpskoj po kvadratnom metru iznose od 3.000 do 5.000 KM, dok u Njemačkoj kao najrazvijenijoj evropskoj zemlji, dostižu i do pet hiljada evra po kvadratu.

Kriza na svjetskom tržištu, prema svim prognozama, mogla bi trajati do polovine sljedeće godine. (RTRS)