BANJALUKA – Sindikat metalaca i rudara RS i gransko udruženje poslodavaca zatražili su od Vlade RS vraćanje lanjske stope poreza i doprinosa na platu, ocjenjujući da postojeće opterećenje predstavlja veliki udar na poslodavce koji su primorani da smanjuju plate ili otpuštaju radnike. 
U zajedničkim prijedlozima sindikata i poslodavaca, koje su potpisali njihovi čelnici Obrad Belenzada i Mile Matić, navodi se da je uvođenjem više stope oporezivanja na platu vidno narušen odnos u raspodjeli plata između privrednih i neprivrednih djelatnosti.
"Time su radnici u privredi RS dovedeni na manje od 50 odsto ispod prosjeka plata, pa je tako činjenica da se prosjek plata u suštini računa na osnovu prosjeka u neprivrednom sektoru, a ne na osnovu plata u privredi, što bi morala biti polazna osnova za ovu računicu", ističe se u dokumentu.
Sindikat i poslodavci u metalskoj industriji i rudarstvu smatraju da u ovakvim uslovima dodatni nameti na platu treba da se vrate ne period iz 2010, dok se ne stvori privredni ambijent koji bi omogućio povećanje ovih poreza.
U RS je od februara ove godine povećan porez na dohodak sa ranijih osam na 10 odsto i zbirne doprinose javnim fondovima sa 30,6 na 33 odsto.
U Ministarstvu finansija RS nedavno su povodom sličnih ocjena Udruženja ekonomista – SWOT naznačili da su se na povećanje poreza i doprinosa na plate odlučili u cilju stabilizacije socijalnih fondova.
Socijalni partneri su Vladi RS, takođe, predložili ukidanje poreza na regres i topli obrok, poreza na terenski dodatak, što bi uz ukidanje dodatnog oporezivanja zarade, kako navode, predstavljalo olakšanje za poslodavce, koje trpe i radnici.
Inicirali su i preispitivanje naknada koje opterećuju poslovanje preduzeća, od entitetskih i državnih ustanova i asocijacija, kao što su članarina Privrednoj komori i Spoljnotrgovinskoj komori BiH, institucija na tržištu kapitala, naknada za šume, vode i zaštitu od požara, te revizorskih i notarskih obrada.
Ukazuju i na potvrde Poreske uprave i Uprave za indirektno oporezivanje koje se plaćaju 10 KM, zatim poreske kartice, ovjere dokumenata, troškova sertifikata, licenci i atesta.
Pored toga, traže i izmjenu propisa po pitanju tenderske dokumentacije u javnim nabavkama.
"Sadašnji propisi koji regulišu to pitanje doveli su domaća preduzeća u situaciju da ne mogu parirati stranim preduzećima kojima je dozvoljeno učešće u procesu javnih nabavki", ističu Belenzada i Matić, ocjenjujući da se time stvara nelojalna konkurencija, "jer su strane firme uglavnom stimulisane od strane svojih vlada".
Stav sindikata i poslodavaca je i da se stimulacija izvoza i zapošljavanja radi prema izvoznim papirima preduzeća, odnosno omjera uvoza i izvoza, te broja zaposlenih radnika, umjesto "popune administracije u privatnom i javnom sektoru".
Među prijedlozima su i omogućavanje konverzije duga u akcije, unapređenje radno-pravnog zakonodavstva, zdravstvene i socijalne zaštite radnika, te restrukturiranje Investiciono-razvojne banke RS u komercijalnu banku kod koje bi javni sektor i privreda mogli deponovati svoja sredstva..
