TUZLA – Dvostruka potražnja za proizvodima od meda i mjere suzbijanja pandemije donose izazove koje pčelari prevazilaze.
„Nakon izbijanja pandemije primijetili smo znatan porast opšte svijesti o važnosti zdravog načina života i potrebi da se ojača imunitet. Tokom zadnje dvije sedmice marta, potražnja za medom i drugim pčelarskim proizvodima se udvostručila u poređenju sa istim periodom prošle godine,” kaže Amina Muharemagić iz Tuzle.
Goran Mirjanić iz Gradiške se slaže. „U jednom momentu smo bili u stanju prodati sav med koji imamo. Problem je u tome što je 2019. bila loša godina za proizvodnju meda, te su nam se zalihe počele smanjivati.“
Amina Muharemagić vodi “BeeMed”, koji otkupljuje, pakuje i prodaje proizvode za više od 140 farmera iz cijele Bosne i Hercegovine. Mirjanić vodi “Košnicu” koja plasira repromaterijal za pčelarstvo i takođe proizvodi svoj i sakuplja med od nekih 50 pčelara iz sjeverne Bosne u blizini granice sa Hrvatskom.
„Naši najveći problemi su bili smanjena mogućnost kretanja i nizak nivo zaliha meda i ambalaže,” kaže Muharemagićeva.
“Nismo bili spremni za pandemiju. Kao prvo, mjere prevencije su onemogućile kretanje mnogim farmerima i pčelarima starijim od 65 godina. A kao drugo, kako je potražnja naglo skočila počeli smo ograničavati količine koje dostavljamo kako bi zadovoljili potrebe što većeg broja klijenata.”, dodaje ona.
Mirjaniću je problem bio to što mu se gotovo zaustavila direktna prodaja pčelarske opreme i pribora klijentima iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske, što čini 70 odsto njegovog poslovanja. “Posla nam je ostalo tek toliko da preživimo.”
Oboje su prebrodili ovu situaciju. „Nakon prvobitnog šoka, mi smo se regrupisali. Neke od mjera su izmijenjene kako bi farmerima i pčelarima bilo omogućeno da obavljaju svoje aktivnosti, a mi smo im počeli ići u posjetu kako bi preuzeli njihove proizvode i sirovine. Uz malo vremena i potrage na tržištu uspjeli smo nabaviti i ambalažu koja nam je bila potrebna za pakovanje i prodaju naših proizvoda,” objašnjava Amina.
Mirjanić je svoj fokus preusmjerio na pčelarstvo. On se vratio radu sa košnicama, dok su se njegova djeca i supruga okrenuli online promociji i prodaji meda i drugih pčelinjih proizvoda. „Zadovoljan sam našom prodajom preko Facebook-a,” kaže on.
Najpozitivniji ljudi
Oni dodaju da su tokom krize sa korona virusom pčelari najpozitivniji ljudi. Amina nadalje naglašava da je pčelarstvo „najbolja stvar kojom se ovih dana možete baviti.
“To znači da ste u prirodi, podrazmijeva socijalno distanciranje, a svi pčelinji proizvodi kao što je med, matična mliječ, propolis jako zdravi i dobri za poboljšanje imuniteta.”, kažu oni.
COVID-19 pandemijana kraju ipak nije utjecala na rad pčelara u Bosni i Hercegovini, i čini sa da su oni još vrjedniji i zauzetiji dok se nose sa izazovima poslovanja tokom pandemije. Inicijalni skok potražnje za medom se normalizovao u drugoj polovini aprila i sada prati ustaljenu krivulju. Ona počinje rasti u oktobru a spušta se krajem aprila, taman na vrijeme da se proizvedu nove količine meda od maja do septembra.
Sweden/USAID FARMA II projekat je podržao i BeeMed i Košnicu u uspostavljanju i razvoju poslovanja. Projekt im je pomogao u nabavci opreme neophodne za proširenje proizvodnje i širenje mreže kooperanata, u razvoju brendova (BeeMed i Med Medeni), i u promociji njihovih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu te online. (Swot)
