BANJALUKA – Narodna skupština RS nije danas prihvatila Izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora RS o reviziji finansijskih izvještaja Investiciono-razvojne banke (IRB) RS sa fondovima.

Za izvještaj je glasalo osam poslanika, 16 je bilo protiv, a 49 uzdržano.

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić rekao je da je suvišno glasati o zaključcima poslaničkih klubova, budući da sam izvještaj nije prihvaćen.

Pozicija je u toku petočasovne rasprave o ovoj tački dnevnog reda ponavljala da primjedbe glavnog revizora nisu dovoljne da bi se o radu ove banke dalo negativno mišljenje.

Opozicija je ukazala na kuriozitet da je skupštinska većina sada odbacila izvještaj o IRB-u koji je sastavni dio ranije usvojenog Konsolidovanog izvještaja Vlade RS i finansijskih izvještaja budžetskih korisnika RS za 2008, a revidiranih u ovoj godini.

Bivši predsjednik Odobra za reviziju Dragan Mikerević rekao je da je Odbor nastojao da spozna razloge za negativno revizorsko mišljenje Glavne službe za reviziju, posebno okolnosti vezane za sistem internih kontrola, tretman avansa za kupljene poslovne prostorije, tretman poslovnog prostora u ulici Vladike Platona, postupak javne nabavke službenog automobila i okolnosti vezane za primjenu MRS 39.

Prema njegovim riječima, predstavnici IRB naglasili su da, kada je riječ o uspostavljenom sistemu interne kontrole, postoji niz akata koji regulišu ovo pitanje, kao i da je u postupku izrada Pravilnika o sistemu interne kontrole.

„Razlog neuknjižavanja prostora u Ulici vladike Platona je to što ga je Osnovni sud odbio evidentirati prilikom upisa osnovnog kapitala u sudski registar. Po mišljenju IRB RS i fondova, Zakon o javnim nabavkama nije prekršen, a postupci javne nabavke službenog automobila provedeni su ispravno“, rekao je Mikerević.

On je dodao da su predstavnici Ministarstva finansija RS potvrdili stavove IRB RS i fondova, pri čemu je dato i detaljno objašnjenje za standard MRS 39, čija je primjena karakteristična i moguća u uslovima aktivnog tržišta što nije slučaj sa tržištem RS i da zato sve navedeno nije razlog za negativno mišljenje.

Poslanici Srpske demokratske stranke i Srspke radikalne stranke zatražili su izjašnjavanje parlamenta o povredi Poslovnika Narodne skupštine RS jer je izvještaj skupštinskog Odbora za reviziju predstavio bivši predsjednik Odbora Dragan Mikerević na čijem mjestu je sada Zoran Đerić, ali skupštinska većina nije bila na njihovoj strani.

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić rekao je da je tačno da je došlo do promjene na čelu Odbora, ali sadržaj izvještaja je jednak bez obzira na to ko ga predstavio odnosno pročitao poslanicima.

Vršilac dužnosti direktora IRB RS Bojan Golić izjavio je da je najvažniji dio revizorskog izvještaja o poslovanju ove banke i fondova kojima upravlja to da nigdje nije navedeno da je prekršen zakon.

“Prije isteka roka od 60 dana za izradu akcionog plana za preporuke Glavne revizije sačinili smo taj plan i sve preporuke revizora biće provedene”, rekao je Golić u obraćanju poslanicima Narodne skupštine RS.

On je naglasio da revizija nije konstatovala primjedbu na obradu i dodjelu kredita.

Nezavisni poslanik Vojislav Gligić rekao je da nije posao glavnog revizora da konstatuje krivično djelo i da za to nije nadležan, nego da je to posao tužilaštava.

On je upozorio predstavnike IRB-a RS da ne govore da domaćinski upravljaju svojim sredstvima, kao i da bi nad tom institucijom trebalo uvesti poseban nadzor i sačiniti posebnu reviziju.

Poslanik SDS-a Dušan Stojičić rekao je da je indikativno što od svih revizorskih izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora RS samo IRB i njena četiri fonda imaju negativno mišljenje, a da je to institucija koja upravlja novcem građana RS u iznosu većem od dvije milijarde KM.

“Samo jedan od šest fondova dobio je mišljenje sa rezervom, a jedan nije ni ocijenjen jer nije ni zaživio”, rekao je Stojičić.

Poslanik DNS-a Spomenka Stevanović rekla je da je suština osnivanja IRB-a da ta banka bude nosilac privrednog razvoja RS i da želi da zna da li je moguće postići te visoke ciljeve “ako se nastavi raditi kao dosad”.

Ona je navela da su tri najveća problema što sektor za plasmane kredita nijednom nije zatražio mišljenje Centra za upravljanje rizicima, što finansijski posrednici IRB-a ne dostavljaju pravdanje namjenskog korištenja kredita i što nema povratne informaciju o učinku datih kredita.

Stevanovićeva smatra da je, prije nego se nastave plasirati kreditna sredstva, neophodno analizirati koliko je dato kredita, koliko novca, koliko se zahvaljujući njima zaposlilo radnika, a koliko proširila proizvodnja.

Zamjenik glavnog revizora Duško Iličić rekao je obrazložući izvještaj poslanicima da popis imovine i obaveza banke zaključno sa krajem prošle godine nije obavljen u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.

Iličić je naveo da prije popisa, koji je obavljen u toku revizije, nije izvršeno usaglašavanje svih obaveza i potraživanja, te da nisu “stvoreni preduslovi za funkcionisanje u skladu sa nadležnim zakonom Fonda za upravljanje nepokretnostima i potraživanjima u vlasništvu RS”.

Prema njegovim riječima, fond nije uspostavio evidencije niti je utvrdio vrijednosti imovine i potraživanja kojima bi trebalo da upravlja.

“Fond je u 2008. godini ostvario gubitak do visine kapitala u iznosu od 46.648 KM, što direktno ugrožava načelo stalnosti fonda”, istakao je Iličić.

Govoreći o javnim nabavkama, Iličić je rekao da je IRB 16. januara prošle godine zaključila ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora za ukupan iznos od 2.850.000 KM, bez utvrđivanja stepena dovršenosti objekta u momentu zaključivanja ugovora.

“Prodavac se obavezao da poslovni prostor najkasnije preda do 18. jula 2008. godine, dok je kupac imao obavezu da isplati 60 odsto kupoprodajne cijene u momentu zaključivanja ugovora, a ostatak u jednakim mjesečnim ratama do završetka radova”, naveo je Iličić.

Prema njegovim riječima, ni po završetku revizije ni do danas, prema saznanjima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, objekat nije završen i nije poznato kada će biti predat banci na upotrebu.

Iličić je rekao da je IRB u bilansu stanja iskazala građevinske objekte u pribavljanju u iznosu od 2.561.872 KM umjesto na avansima za osnovna sredstva.

“Utvrdili smo da se oročavanje većeg dijela sredstava vrši samo kod jedne banke (Balkan Investmen banka), što povećava rizik od ulaganja i favorizovanje pojedinih banaka”, istakao je Iličić.

On kaže da banka ne primjenjuje Zakon o investiranju javnih sredstava niti ima poseban interni akt kojim definiše politike oročavanja.

Kada je riječ o Fondu za restituciju RS, Iličić je rekao da finansijski izvještaji fonda nisu sačinjeni u skladu sa pravilnikom o sadržaju i formi finansijskih izvješataja za investicione fondove.

Iličić je naveo da je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS dala određene preporuke direktoru banke, koje su djelimično primijenjene, dok se dio njih još primjenjuje.

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić ponovo je odbacio primjedbe opozicije da je bilo pritisaka na glavnog revizora Boška Čeku.

“Strana na kojoj se vrši revizija ima pravo na primjedbe. Je li to problem? Ako to jeste problem, pozivamo vas da promijenite zakon i zabranite argumentovane primjedbe”, rekao je Džombić.

On je ponovio da je stav Ministarstva i IRB-a RS nepromijenjen i da i dalje smatraju da sve primjedbe koje je glavna revizija ustanovila nisu dovoljne da bi se revizor opredijelio za negativno mišljenje o poslovanju te banke i njenih fondova.

Džombić je rekao da je tačno da ne postoji dokument pod nazivom interna kontrola u IRB RS, ali da ima niz drugih dokumenata koji predstavljaju internu kontrolu.

“Sve kredite do 50.000 KM odobravaju finansijski posrednici, od 50.000 do 500.000 KM, osim odluke finansijskog posrednika, odobrava kreditni odbor, a sve veće od 500.000 KM, osim ove dvije prethodne odluke, odobrava i veliki kreditni odbor”, rekao je Džombić.

Poslanik PDP-a Diana Čekić rekla je da je jedna rečenica vršioca dužnosti direktora IRB-a RS Bojana Golića u uvodnom obraćanju poslanicima “zaparala uši”.

“Golić je rekao da je primjer domaćinskog ponašanja banke to što radnicima nisu isplatili zimnicu i ogrev, iako se sindikat tome protivio. Ja bih voljela da on to kaže radnicima koji su ostali bez posla i sada su na biroima za zapošljavanje”, rekla je Čekićeva.

Nezavisni poslanik Branislav Škobo kritikovao je što se u IRB RS naknada za prevoz isplaćivana svim zaposlenima bez obzira na stvarno pravo po tom osnovu.

“Naknadu za prevoz dobijao je svako, bez obzira da li živi u Novoj Varoši, preko puta banke ili u Laktašima”, rekao je Škobo.

Dio rasprave odnosio se i na medijske izvještaje o Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS, gdje se pozicija pozivala na dnevne novine “Fokus”, a opozicija na “EuroBlic”.

Poslanik SDS-a Ognjen Tadić rekao je da je “neprimjereno” pozivati se na “Nezavisne novine”, “Glas Srpske” i “Fokus”, jer su to, kako je rekao, “stranačke novine SNSD-a”.

“To su novine za koje je izvršni sekretar SNSD-a obezbjeđivao sredstva tako što je nalagao načelnicima opština da sklapaju poslovne aranžamne sa listom `Fokus`. Ima nalog o tome, pismeni, a kompanija koja je vlasnik `Glasa Srpske` dobila je pet miliona maraka kredita od IRB RS”, rekao je Tadić.

Tadić je pitao da li je za dodatak “Razvoj Srpske” u današnjem broju “Fokusa” na osam strana, koji je realizovan u saradnji sa Ministarstvom finansija u Vladi RS, raspisan tender.

“Ovo je zakupljen prostor i plaćen materijal. To su platili građani RS, a ne SNSD. Pitanje je da li je bio javni poziv medijima da dostave ponudu za objavljivanje ovog dodatka”, rekao je Tadić.

Poslanik SNSD-a Nikola Baštinac odbacio je Tadićeve navode o izvršnom sekretaru SNSD-a, naglasivši da sve što je o njemu danas rekao nije tačno.

Danas odobreno 35 kreditnih zahtjeva

Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB) odobrio je danas 35 kreditnih zahtjeva, ukupne vrijednosti 15.102.000 KM.

Iz IRB-a je saopšteno da je iz kreditne linije za preduzetnike i preduzeća odobreno 10 kreditnih zahtjeva, ukupne vrijednosti 10.369.000 KM.

Sredstva su odobrena preduzećima “Alpos TC” iz Prnjavora, “Bigmeltu” i “Toplani” iz Banjaluke, kao i banjalučkom “Bondu”, te srbačkim “Stirokart paneli” i “Atom kompani”, kao i “Jokić investu” i “God” iz Zvornika, “Braći Lučić” sa Han Pijesak, i “Stirodomu” iz Bijeljine.

Za jedinice lokalne samouprave odobren je kreditni zahtjev opštine Prijedor u visini od tri miliona KM, kao i 23 kreditna zahtjeva za stambene kredite, čija je ukupna vrijednost 1.733.000 KM.