BANJALUKA – Narodna skupština RS razmatrala je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima prema kojem poslovna jedinica nema svojstvo pravnog lica, a u pravnom prometu istupa u ime i za račun privrednog društva. 
Ministar industrije, energetike i rudarstva Željko Kovačević istakao je da je poslovna jedinica izdvojeni organizacioni dio privrednog društva posredstvom koga se obavlja djelatnost u skladu sa zakonom.
“Poslovna jedinica se osniva odlukom koju donosi skupština društva, odnosno ortaci ili komplementari, ako osnivačkim aktom ili statutom društva nije drugačije određeno. Za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju privredno društvo odgovara neograničeno”, obrazložio je Kovačević.
Poslovna jedinica biće registrovana u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Narodna skupština razmatrala je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama, kojim se obezbjeđuje zaštita korisnika finansijskih usluga.
Ministar finansija Zoran Tegeltija rekao je da se izmjene i dopune predlažu radi usaglašavanja sa propisima o sprečavanju pranja novca, redefinisanja vrste i težine sankcija po pojedinim postojećim prekršajima, usaglašavanja novčanih kazni sa Zakonom o prekršajima, te bankarskih propisa sa propisma iz oblasti osiguranja.
Članom 98 Zakona propisano da je banka, prije zaključenja ugovora o kreditu, obavezna da procijeni kreditnu sposobnost korisnika, jemca ili drugog lica koje obezbjeđuje ispunjenje obaveze korisnika na osnovu odgovarajuće dokumentacije, uvidom u kreditne registre.
Banka je dužna da prije zaključenja ugovora o kreditu, uz prethodnu pisanu saglasnost korisnika i jemca, iste informiše i upozna sa dokumentacijom u postupku procjene kreditne sposobnosti, navodi se u obrazloženju.
Poslanik SNSD-a Dušica Savić smatra da je riječ o veoma dobrom Nacrtu zakona koji predstavlja dobru osnovu za javnu raspravu u kojoj će se čuti mišljenja građana i stručne javnosti o ovim pitanjima do konačane izrade prijedloga zakona.
Skupština RSe razmatrala je takođe Nacrt zakona o naknadama za korištenje podataka i pružanje usluga Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kojim se uređuje način plaćanja naknada i utvrđivanja njihovog iznosa.
Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Tihomir Gligorić rekao je da je obveznik plaćanja naknade za korištenje podataka podnosilac zahtjeva za korištenje podataka, odnosno pružanje usluga.
“Za usluge pristupa podacima posredstvom računarske mreže zaključuje se poseban ugovor koji sadrži izjavu korisnika o prihvatanju obaveze čuvanja i korištenja podataka Uprave”, naveo je Gligorić, obrazlažući Nacrt zakona.
Prema njegovim riječima, Republički organi uprave, organi uprave jedinica lokalne samouprave, geodetske organizacije, ustanove, građani i njihova udruženja imaju pravo uvida u sve podatke i arhiv Uprave bez naknade u skladu sa zakonom i u prisustvu ovlaštenog lica Uprave.
“Korištenje podataka putem interneta dozvoljeno je pravnim licima uz naknadu Upravi koja se određuje ugovorom, a korištenje podataka putem interneta omogućeno je pravnim i fizičkim licima uz odgovarajuću naknadu.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, koji je razmatrala Narodna skupština, predviđa osnivanje agencije za mirno rješavanje radnih sporova.
Cilj osnivanja takve agencije je alternativno rješavanje radnih sporova između stranaka u radnom sporu uz učešće trećih lica.
Ta agencija, osim već utvrđenih nadležnosti, mogla bi da obavlja i poslove koji se odnose na obustavu postupka mirnog rješavanja radnih sporova.
Predviđeno je da upravni odbor agencije ima tri člana, uključujući i predsjednika, s tim što bi jednog člana imenovao osnivač na prijedlog nadležnog ministarstva, a po jednog člana većinski reprezentativni sindikat i većinska reprezentativna organizacija poslodavaca.
Definisano je da sporazumi koji strane postignu u postupku mirenja budu zaključivani u pisanoj formi i imaju snagu izvršne isprave.
Poslanici su raspravljali i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o kontroli dragocjenih metala u RS radi potrebe njegovog usklađivanja sa odredbama Zakona o republičkoj upravi.
Obrazlažući poslanicima ovaj zakon, pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Slavica Bogdanović rekla je da ovaj zakon omogućava praćenje razvoja ove oblasti na međunarodnom planu, te uspostavljanje transparentnog načina obavljanja poslova kontrole predmeta od dragocjenih metala u RS.
Bogdanovićeva je rekla da je osim sa pravnim sistemom RS ovaj zakon potrebno uskladiti i sa Bečkom konvencijom o kontroli i označavanju predmeta od dragocjenih metala.
“Izmjenama i dopunama ovog zakona biće obezbijeđeni uslovi za ulazak novih privrednih subjekata na tržište RS, čime će se omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje uslova i preduslova za regulisanje otkupa dragocjenih metala od građana”, zaključila je Bogdanovićeva.
Narodna skupština razmatrala je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stočarstvu kojim je definisano da kvalitetno-priplodnu stoku i genetski materijal mogu uvoziti pravna lica koja imaju zaposlenog na neodređeno vrijeme diplomiranog inženjera poljoprivrede – smjer stočarstvo.
Obrazlažući poslanicima ovaj zakon, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS Miroslav Milovanović rekao je da su razlozi za donošenje ovog zakona sadržani u potrebi jasnijeg i preciznijeg definisanja pojedinih pitanja i na taj način otklanjanja dilema koje su se javljale u njegovoj dosadašnjoj primjeni.
Narodna skupština RS razmatrala je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja, kojim su preciznije definisane odredbe koje se odnose na proizvodnju, kontrolu, uvoz i promet sjemena poljoprivrednog bilja.
Zakonom je propisano da ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS donosi rješenje kojim daje saglasnost na dozvolu za uvoz sjemena i rasada.
