BANJALUKA – Narodna skupština RS usvojila je danas Informaciju o izvršenoj privatizaciji državnih preduzeća i banaka u RS u kojoj se navodi da je od 2001. do 2005. godine privatizovano 551 preduzeće za 188.779.037 KM i državni kapital u deset banaka za 10.216.527 KM.
Usvojena je i Informacija o utrošku i strukturi ukupno prikupljenih sredstava za period od 1. janaura 2001. do 31. decembra 2005. godine.
Usvojen je zaključak Kluba poslanika SNSD-a , kojim se zadužuje Vlada RS da u roku od 90 dana Narodnoj skupštini RS dostavi informaciju o sadašnjem statusu privatizovanih preduzeća i banaka u periodu od 2001. do 2005. godine.
Šef Poslaničkog kluba SNSD-a Željko Mirjanić, koji je u ime ovog kluba predložio zaključak, istakao je da je ova informacija Vlade neophodna, posebno sa aspekta trenutne funkcionalnosti i broja zaposlenih u odnosu na onaj iz početnog perioda.
U usvojenoj Informaciji, koju je sačinila Investiciono-razvojna banka RS, kao pravni nasljednik Direkcije za privatizaciju, navodi se da je u izvještajnom periodu privatizovano 551 preduzeće za 188.779.037 KM, od čega je više od 166 miliona KM plaćeno starom deviznom štednjom, a više od 22 miliona KM gotovinom.
Od ukupnog broja privatizovanih preduzeća 453 su imala državni kapital veći od 300.000 KM, 12 je bilo strateških preduzeća, a 35 veterinarskih stanica.
U istom periodu za 10.216.527 KM privatizovan je državni kapital u deset banaka od kojih pet sa sjedištem u Banjaluci i to Agroprom, VB,Banjalučka banka, Kristal i Razvojna banka.
Privatizovane su bijeljinska Nova banka i Semberska banka, te privredne banke u Istočnom Sarajevu, Brčkom i Doboju.
Sredstva dobijena privatizacijom u ovom periodu utrošena su na oživljavanje proizvodnje državnih preduzeća, otplatu ino-duga, kupovinu poslovnog prostora za potrebe Vlade RS, Javni fond PIO RS.
Ova sredstva su koristpena i za izmirenje obaveza firme “Birač” iz Zvornika, vraćanje depozita zbog neuspjele privatizacije i isplatu penzija.
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić rekao je danas da se privatizacija velikog broja preduzeća, izvršena u periodu od 2001. do 2005. godine, može ocijeniti neuspješnom jer nije dala ni finansijske ni ekonomske efekte.
“Ostvareno je dvadesetak miliona maraka prihoda u novcu, a sve ostalo je bilo u staroj deviznoj štednji, tako da nije bilo finansijskih efekata, ali je još gore što nije bilo ni ekonomskih efekata, dakle investicija, nove proizvodnje i restrukturisanja preduzeća”, naveo je Radojičić.
Prema njegovim riječima, veći dio privatizacija od 2001. do 2005. godine pratio je niz sumnjivih radnji i lica bez finansijskih osnova koja su kupovala preduzeća.
“Sadašnja je opozicija tada bila vlast i vjerovatno da ima najmanje razloga da o tome priča jer su bili nosioci vlasti u vremenu neuspješne privatizacije”, rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.