SARAJEVO – Pokrivenost uvoza izvozom u BiH za šest mjeseci iznosi 55 odsto, i to je najbolji spoljnotrgovinski pokazatelj od 1995, tako da nisu prihvatljive ocjene nekih ekonomskih analitičara koji na trenutno stanje u BiH gledaju previše pesimistično, izjavio je Ljubiša Ćosić, savjetnik za ekonomska pitanja člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića.

”Pogled na strukturu razmjene ekonomije BiH sa drugim zemljama i njen spoljnotrgovinski bilans ukazuje na činjenicu da su najvažniji spoljnotrgovinski partneri BiH zemlje CEFTA-e, prije svega Srbija i Hrvatska, a zatim i zemlje EU, posebno Njemačka i Italija”, rekao je Ćosić.

Prema njegovim riječima, ekonomija BiH je mala, otvorena i potpuno liberalna, ali veoma zavisi od kretanja u svjetskoj ekonomiji, na šta nema nikakvog uticaja.

”BiH i njeni entiteti u pogledu ekonomskih kretanja u Evropi i svijetu potpuno su zavisni i prepušteni uticajima, kako pozitivnim tako i negativnim. Uprkos tome, lično smatram da bilo kakvi koraci u pravcu ‘zatvaranja’ ekonomije BiH, odnosno eventualnih direktnih mjera zaštite domaće ekonomije i tržišta, mogu dati daleko gore posljedice, nego što ih sada imamo kada smo potpuno otvoreni”, upozorio je Ćosić.

On ocjenjuje da je trenutno ekonomsko stanje u BiH moguće popraviti na dva načina.

”Prvo, jačanjem snage domaće ekonomije putem različitih vrsta direktnih i indirektnih podsticaja i olakšica prema domaćim preduzećima. Ovaj mehanizam se, naravno, mora primijeniti sektorski i prema veličini i vrsti djelatnosti preduzeća”, pojašnjava Ćosić.

Drugi dio mjera BiH i njenih entiteta, kaže Ćosić, jesu sinhronizovane i zajedničke mjere u pravcu regulisanja uslova, načina plasmana i prodaje i zadovoljavanja odgovarajućih standarda koje roba, proizvodi i oprema koja se uvozi u BiH moraju zadovoljiti.

Komentarišući trenutnu situaciju u javnim budžetima institucija svih nivoa vlasti u BiH, Ćosić je naveo da uopšte ne treba biti previše stručan pa zaključiti da su gotovi svi javni budžeti u BiH i entitetima u deficitu.

“To je najvećim dijelom posljedica deficita fondova, ali i pretjerane javne potrošnje. Bez obzira na kritički osvrt koji svakako postoji, mislim da se u posljednje dvije godine dosta radi na smanjenju i racionalizaciji javne potrošnje. Naravno, to nije dovoljno, ali se radi”, rekao je Ćosić.

Ćosić je istakao da “mnogi danas zaboravljaju činjenicu da u ovom momentu u BiH javna potrošnja u svim njenim aspektima predstavlja značajan dio ukupne potrošnje, iako se zna šta se može desiti u slučaju naglog pada javne potrošnje”.

”Upravo na ovom polju treba izgraditi vezu realnog i javnog sektora. Značajan dio javnih sredstava, odnosno javne potrošnje treba usmjeriti prema realnom sektoru. Primjenom različitih instrumenata podrške privatnom sektoru, bilo prema sektoru malih i srednjih preduzeća, bilo prema velikim strateškim preduzećima, novac iz javne potrošnje treba vratiti u privredu. Na taj način bi dobili dvostruki efekat – održavanje i racionalizaciju javne potrošnje, te podršku privatnom sektoru”, objasnio je Ćosić.

Prema njegovim riječima, neophodno je i nezaobilazno da organi i institucije BiH moraju da pronađu efikasnije načine za privlačenje većeg broja stranih investitora.

”Novac koji imamo u BiH, privatni i javni, nije dovoljan da generiše snažniji ekonomski rast, a domaći investitori nisu dovoljno finansijski snažni da realizuju krupne investicione projekte bez kojih, nažalost, nema snažnijeg oporavka”, rekao je Ćosić i dodao da ”nijedna ekonomija u svijetu nije rasla dovoljno brzo bez velikih kapitalnih investicija”.