BANJALUKA – Vlasti u BiH čak polovinu novca prikupljenog od poreskih obveznika potroše na plate i materijalne troškove administracije, što je ubjedljivo najviše u poređenju sa drugim zemljama regiona, pogotovo Evropskom unijom.

Prema analizi Marijane Milić, glavnog ekonomiste Hypo Alpe Adria banke u BiH, najveći nivo konsolidovanih budžetskih sredstava na činovničku aparaturu usmjeri FBiH, čak 49,6 odsto, a slijedi RS sa 49,4 odsto.

Ostale zemlje regiona na plate i troškove službenika troše daleko manji procenat državnog budžeta – Hrvatska 22,9 odsto, Makedonija 26 odsto, Srbija 29,2 odsto, te Crna Gora 31,4 odsto.

Najveći potrošači za potrebe administracije su opštine, koje u plate i korištenje roba i usluga usmjere čak 68,7 odsto svojih godišnjih budžeta, dok u FBiH dominiraju kantoni, čiji činovnici za svoje potrebe "pojedu" 71,9 odsto prikupljenog novca poreskih obveznika.

"Alarmantan je podatak da RS i FBiH samo na plate potroše skoro četvrtinu svojih budžeta, dok se na nivou Evropske unije za te namjene izdvoji svega 6,4 odsto godišnjeg budžeta. Iz svega ovog se postavlja pitanja da li je javni sektor u BiH svrha samom sebi", kazala je Milićeva.

Kao dodatni faktor izrazito nepovoljne strukture budžetske potrošnje, glavni ekonomista Hypo banke u BiH navodi ogromna socijalna izdvajanja, koja zajedno s administracijom u RS "pojedu" 85,7 odsto budžetskih sredstava, a u FBiH čak 88,5 odsto.

"To znači da vrlo skromna budžetska sredstva entiteta ostaju za razvoj konkurentnosti, rast i zapošljavanje, dok 27 zemalja Evropske unija na te stavke prosječno usmjeri čak 45 odsto budžetskih sredstava", naglašava Milićeva.

Kao drugi izraženi problem, navodi veliki jaz u platama javnog i realnog sektora u korist ovog prvog, po čemu su bh. entiteti, takođe, u nepovoljnijoj poziciji u poređenju sa zemljama regiona.

Ukoliko se posmatraju pokretači produktivnosti, a samim tim i ekonomskog razvoja dolazi se do podataka da BiH daleko zaostaje u poređenju sa ostalim zemljama potpisnicama sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom, Makedonijom i Hrvatskom.

"U segmentu razvijenosti institucija, BiH zauzima 126. mjesto u odnosu na 139 posmatranih zemalja svijeta, dok je Crna Gora na 45. mjestu, Albanija na 63, Hrvatska na 86, Makedonija na 80, a Srbija na 120. Ono što se odražava na otvorenost u trgovini i investicijama jeste indeks percepcije korupcije, gdje BiH zauzima 91. mjesto u odnosu na 178 zemalja, a kada je u pitanju indeks globalne konkurentnosti 102. mjesto u odnosu na 139 zemalja. U oba slučaja daleko iza zemalja iz okruženja", rekla je Milićeva.

BiH u negativnom smislu prednjači, po pitanju pokretanja novog posla, zauzimajući 160. mjesto u odnosu na 183 zemlje svijeta.

– Upravo zbog toga, strana direktna ulaganja u 2010. godini iznosila su 63 milliona dolara, u odnosu na 1,3 milijarde dolara u Srbiji ili 1,1 milijardu dolara u Albaniji – naglasila je Milićeva.

Ni obrazovanje radne snage kao jednog od pokretača produktivnosti ne nalazi se na zavidnom nivou. U dijelu radno sposobnog stanovništva udio stanovništva u 2010. godini sa osnovnom školom i manje, iznosi oko 43 odsto, dok radno sposobnog stanovništva sa srednjom školom ima oko 49 odsto. Samo oko osam odsto radno sposobnog stanovništva ima višu, visoku školu, magisterij ili doktorat.

– Alarmantna je i situacija dobnih grupa radnog stanovništva, gdje je evidentan trend rasta grupe stanovništva od 50 godina do 64 i od 65 i više, a pad grupe stanovništva od 15 godina do 24 i od 25 do 49 – istakla je Milićeva.

Navedni pokazatelji nameću pitanje na koji način se mogu stvoriti uslove u kojima preduzeća i zaposleni, mogu da povećaju svoj ekonomski rast i razvoj.