Udruženje ekonomista Republike Srpske – SWOT objavilo je drugi broj kvartalnog newslettera u kojem smo analizirali ekonomska kretanja u RS u prvom tromjesečju 2014. godine i posljedice nezapamćenih poplava po ekonomiju zemlje.

Naime, ekonomski indikatori u prvom kvartalu ukazivali su da je Republika Srpska ostvarila nešto intenzivniji ekonomski rast u poređenju sa 2013. Rast je bio nošen, prije svega, povećanjem proizvodnje i izvoza, sa ohrabrujućim podacima o rastu prerađivačke industrije, kao i građevinarstva. Pojedini ekonomski indikatori, izuzev i dalje visoke stope nezaposlenosti, upućivali su da je RS, nakon nekoliko turbulentnih godina, na putu relativnog ekonomskog oporavka, ali… 

Razorne poplave koje su u maju pogodile Republiku Srpsku, BiH i region, obimom destrukcije, nažalost, bacaju veliku sjenku na ekonomska očekivanje, kako u kratkoročnom, tako i dugoročnom periodu. Nakon prvobitnog šoka od razmjera katastrofe sa jedne strane i neviđene ljudske solidarnosti i humanosti sa druge, fokus se polako počinje preusmjeravati na sanaciju.

Posljedice prirodnih katastrofa se mogu posmatrati kroz nekoliko dimenzija, s tim da smo mi pokušali procijeniti negativne ekonomske efekte ove elementarne nepogode, iako u trenutku kreiranja analize, još nisu bili objavljeni zvanični podaci o obimu i strukturi načinjene štete. Iako to predstavlja značajan limitirajući faktor, ipak je moguće predvidjeti određene potencijalne scenarije budućih tendencija u ekonomiji Republike  Srpske.

Uz pretpostavku da trgovina pretrpi smanjenje prometa od 20% na godišnjem nivou, prerađivačka industrija u približnom iznosu te ako se pokažu tačnim procjene EBRD-a o šteti nastaloj u poljoprivredi, uzevši pritom u obzir participacije navedenih grana u strukturi BDP-a RS, može se pretpostaviti  ekonomski pad u 2014. godini od nekoliko procenata.

Realno je očekivati da će prvi efekti poplava po domaću proizvodnju biti negativni, posebno jer je dio preduzeća, koja su locirana na poplavljenim područjima, direktno pogođen te će u najmanju ruku smanjiti ako ne i zaustaviti proizvodnju u nekom periodu. 

Međutim, dugoročni efekti bi mogli da budu nešto povoljniji, jer se može očekivati veći nivo aktivnosti u građevinskom sektoru, koji bi za sobom mogao povući prateće i povezane grane, prije svega, proizvodnju građevinskog materijala i drvoprerađivačku industriju.

Bilo bi poželjno da se među mjerama Vlade za ublažavanje negativnih efekata poplava nađu poreske olakšice za privredne subjekte koji su direktno pogođeni poplavama, dok je u domenu finansija potrebno animirati komercijalne banke na moratorijum ili reprogram obaveza potopljenih privrednih društava, kako bi im bilo omogućeno što brže dizanje na noge.