BANJALUKA – Predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Nikola Špirić izjavio je danas u Banjaluci da je od početka godine zaključno sa 25. oktobrom ostvaren rast neto prihoda od indirektnih poreza od 3,4 odsto, dok je rast bruto prihoda bio 5,7 odsto.

Špirić je rekao novinarima prije početka sjednice Upravnog odbora UIO da je u posmatranom periodu došlo i do povrata PDV-a od 15,6 odsto.

"To su dosta dobri rezultati i mogu reći da sam bio u pravu kada sam ranije govorio da neće doći do pada prihoda od indirektnih poreza, bez obzira na elementarne nepogode koje su zadesile BiH", istakao je Špirić.

On je izrazio očekivanje da će doći do rasta tih prihoda i u novembru i decembru, kao i da će ova godina biti rekordna po ubiranju indirektnih poreza.

Špirić je naglasio da je mnogo razloga na to uticalo, a između ostalog i rad UIO i institucija koje sankcionišu nepravilnosti.

On je podsjetio da je na dnevnom redu današnje sjednice Upravnog odbora UIO BiH utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava za period oktobar-decembar i budžet UIO za naredu godinu.

Špirić je ocijenio uspješnim rad aktuelnog Upravnog odbora UIO u protekle dvije i po godine i da su svi članovi bili na visini zadatka.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je juče plan rada prema kojem su projektovani prihodi od indirektnih poreza u narednoj godini u bruto iznosu od 6,119 milijardi KM, a u neto iznosu 5,08 milijardi KM.

Prema tom planu, osnovne aktivnosti UIO za narednu godinu usmjeravaju se na naplatu indirektnih poreza, kontrolu povrata PDV-a i poboljšanje naplate prinudnim putem od dužnika, saopšteno je iz UIO.

U planu se navodi da će biti modernizovani poslovni procesi UIO u skladu sa domaćim i svjetskim trendovima, te da je predviđeno uspostavljanje i razvoj analize rizika kao preduslova uspješnosti provođenja kontrola, ažuriranje i analize baza podataka o obveznicima gdje se podaci koriste za otkrivanje, sprečavanje i procesuiranje krivičnih djela i prekršaja iz oblasti indirektnih poreza.

Upravni odbor je odobrio zahtjev UIO da njen budžet naredne godine bude u minimalnom iznosu od 84,2 miliona KM.

Odlučeno je da predloženi aneks budžeta Uprave u vezi sa kapitalnim ulaganjima u vrijednosti od oko 30 miliona KM bude razmotren u saradnji sa Ministarstvom finansija i trezora BiH i Savjetom ministara, koji će i predložiti nacrt budžeta za iduću godinu.

Na sjednici je upozoreno da, zbog aranžmana s MMF-om, nema novih zapošljavanja osim ako Savjet ministara BiH donese odluku o tome, što je definisano i zakonom o budžetu institucija BiH, te je neophodno imati i tu odredbu u vidu prilikom planiranja budžeta.

UO UIO nije donio odluku o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava sa Jedinstvenog računa za period oktobar-decembar, kako bi još jednom bili provjereni podaci o krajnjoj potrošnji.

Zaduženi su članovi UO iz reda eksperata i zaposleni u Odjeljenju za krajnju potrošnju da provjere ove podatke i nakon toga da se dostavi prijedlog odluke o privremenim koeficijentima za posljednji kvartal ove godine, navodi se u saopštenju.

Budžet institucija BiH stabilan

Ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić izjavio je da je budžet institucija BiH stabilan i da će sve budžetske obaveze biti ispoštovane sa 31. decembrom.

Špirić je rekao da ne zna za odluku Međunarodnog monetarnog fonda prema kojoj MMF ne želi da pregovara sa vlastima u BiH koje su sada u tehničkom mandatu.

"MMF sigurno čeka konstituisanje novih vlasti, što je normalno i razumljivo", rekao je Špirić novinarima povodom izjave guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića da je upitno izvršenje obaveza budžeta institucija BiH bez sredstava MMF-a, a koji ne želi da pregovara sa vlastima u tehničkom mandatu.

Špirić je istakao da za nivo BiH ta sredstva nisu potrebna, već da sredstva MMF-a odlaze tamo gdje je socijalna i razvojna komponenta, a to su entitetski budžeti.

On je naveo da BiH nema klasičnu centralnu banku, već da je Centralna banka BiH "klasična mjenjačnica", podsjetivši i da BiH nema sve poluge monetarnog suvereniteta.

"Kada nema monetarnog suvereniteta, onda se teško može govoriti o ekonomskim politikama, a ekonomske politike u BiH su dugo bile politike dovijanja, a ne klasične ekonomske politike", rekao je Špirić. (Agencije)