BANJALUKA – Ako bi samo jedan građanin Republike Srpske svakog dana potrošio deset maraka na kupovinu domaćih proizvoda, utrošenim novcem na godišnjem nivou bilo bi obezbijeđeno jedno novo radno mjesto.

– Deset maraka dnevno znači 36.500 KM godišnje. Od tog iznosa na troškove plate se odnosi 40 odsto sredstava, dok se 60 odsto odnosi na sirovine. Ostaje 21.900 KM za novu proizvodnju i zapošljavanje. Od tog iznosa 60 odsto bi ponovo otišlo na nabavku sirovina, a preostali iznos, odnosno, 8.760 KM na godišnju platu za jednog radnika – prostom matematikom do tog podatka došao je ekonomista Zoran Pavlović.

Pitanjem koliko je kupovina domaćih proizvoda korisna za ekonomski razvoj Srpske, bavili su se i u Privrednoj komori RS.

– Kupovinom proizvoda iz uvoza u vrijednosti od, primjera radi, 100 KM, jedina korist koju dobije Srpska jeste dio PDV-a koji joj pripada, a kupovinom domaćih proizvoda u toj vrijednosti, osim PDV, pripada nam 22 odsto odnosno 22 KM u ovom slučaju – rekao je portparol Privredne komore RS, Vladimir Blagojević.

On je podsjetio da je PKRS, na inicijativu domaćih proizvođača, krajem 2009. godine započela projekat promocije domaće proizvodnje, pod nazivom "Naše je bolje" u cilju jačanja povjerenja u domaće proizvode i stvaranja prepoznatljivog kvaliteta proizvoda iz RS. Rezultati do sada realizovanih aktivnosti ogledaju se u povećanju prodaje domaćih proizvoda i do 15 odsto u zavisnosti artikla, u onim tržnim centrima u kojima je ona promovisana.

– Nažalost, među našim potrošačima i dalje važe stereotipi da je sve što je strano, kvalitetnije od domaćeg. Kroz ovaj projekat, trudimo se da razvijemo svijest građana da većina domaćih proizvoda ispunjava sve potrebne kriterijume kvaliteta i za najzahtjevnija strana tržišta – naglasio je Blagojević.

Dodao je da su ciljevi projekta, koji će se realizovati i u narednom periodu, očuvanje postojećih radnih mjesta i stvaranje novih, sprečavanje pada plata, penzija i ukupnog standarda, te smanjenje deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Domaći proizvođači kažu da još nisu zadovoljni odnosom potrošača prema domaćim proizvodima. Svijest potrošača da kupuju domaće, ističu, još nije dovoljno razvijena, a nelojalnu konkurenciju im prave uvozni proizvodi, koji su bolje pozicionirani na tržištu od domaćih.

Direktor "Vitaminke" Žarko Mikić kaže potrošači nisu prepoznali da kupovinom domaćih proizvoda finasiraju svoju budućnost i budućnost svoje djece.

– Potrošači će prije izabrati neki proizvod, koji je malo jeftiniji, ali nekavliteniji, nego domaći i kvalitetniji. Ili neki skuplji, za koji su ga agresivnom kampanjom ubijedili da je kvalitetan. On će u to povjerovati, a da i ne pročita deklaraciju – istakao je Mikić.

On je dodao da su zbog toga domaći potrošači u nezavidnoj situaciji i nezaštićeni na tržištu.

– Mi izvozimo u Srbiju i Hrvatsku i tamo smo u lošijem položaju u odnosu na domaće proizvođače, koji su zaštićeni. Na domaćem tržištu smo takođe prepušteni sami sebi i izloženi nelojalnoj konkurenciji, iako smo dostigli visok tehnološki nivo – rekao je Mikić, koji smatra da se stanje može popraviti samo edukacijom građana da kupuju domaće i subvencionisanjem domaćih proizvođača. Direktor marketinga u fabrici vode "Kruna" Mrkonjić Grad, Siniša Mihajlović, smatra da je u BiH prisutna nekva vrsta patriotizma prilikom kupovine.

– Potrošači iz RS ne razlikuju domaće proizvode od onih, koji dođu iz Srbije. Oni će birati te proizvode, jer ih smatraju svojima, iako na taj način doprinose da se izvozi njihov novac u druge zemlje, umjesto da razvijaju svoju privredu – kazao je Mihajlović.

Kada je riječ o zastupljenosti domaćih proizvoda u prodajnim objektima, u kompaniji "Delta maksi" Banja Luka kažu da je u nekim kategorijama ta zastupljenost i preko 50 odsto. Dodaju da dobru saradnju imaju s domaćim poljoprivrenim proizvođačima, te proizvođačima mlječnih, suvomesnih proizvoda. Ističu da ne treba zanemariti činjenicu da je potražnja kupaca nekada veća od onoga što domaći proizvođači mogu da ponude.

– Takav je, recimo, slučaj s ponudom u kategoriji "kućna hemija" i "lična higijena" gdje postoji veoma slaba ponuda domaćih proizvoda, pa je samim tim i njihova zastupljenost na policama neznatna za razliku od, primjera radi, kategorije mlječnih proizvoda, konkretno mlijeka, gdje je zastupljenost velika. Kod nekih vrsta proizvoda, kao što su konzumna jaja, zastupljenost domaćih proizvođača je gotovo stoodstotna – rekli su u ovoj kompaniji.