Europska središnja banka (ECB) je objavila novi paket mjera kojima će pojačati monetarnu ekspanziju kako bi utjecaja na inflacijska očekivanja i ostvarivanje ciljane stope blizu 2 posto u srednjem roku.

Piše: Marko Bjegović, glavni analitičar u Hrvatskoj narodnoj banci (stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju neophodno i stavove institucije u kojoj je zaposlen)

Možda i najvažniji dio novog paketa mjera ECB-a jest proširenje programa TLTRO (Targeted Long-Term Refinancing Operations) za banke pod nazivom TLTRO2. ECB će provesti četiri kvartalne TLTRO2 aukcije s početkom u lipnju 2016, a uvjeti kreditiranja su olabavljeni kako bi se potaknulo banke da sudjeluju u aukcijama.

Kod prvog TLTRO programa banke bi trebale vratiti sredstva već nakon dvije godine ako ne bi povećale kreditiranje iznad određene referentne razine, dok je kod TLTRO2 dospijeće četiri godine bez obzira na zadovoljenje kriterija povećanja kreditiranja.

Drugo, benchmark za povećanje kreditiranja koristit će se za utvrđivanje troška TLTRO2 sredstava. U najgorem slučaju banka će platiti stopu na glavne operacije refinanciranja (trenutno 0%). U najboljem slučaju, ako poveća kreditiranje iznad benchmarka, banka će platiti depozitnu stopu (-0,4%). U ostalim slučajevima plaća se negativna stopa u rasponu između 0% i -0,4%.

Treće, banke unutar novog programa mogu pozajmljivati sredstva do visine 30 posto njihovih nestambenih privatnih kredita. Riječ je o ukupnom iznosu od oko 1,7 bilijardi eura što je značajno više od inicijalnog TLTRO programa gdje je limit bio na 7 posto nestambenih privatnih kredita što je oko 400 milijardi eura.

To znači da će banka čak i ako ne zadovolji benchmark za povećanje kreditiranja imati značajan pristup refinanciranju od 0 posto. To s jedne strane minimizira rizik naglog rasta prinosa na državne obveznice, jer banke ih mogu kupovati uz trošak od 0 posto, i s druge strane minimizira rizik refinanciranja za banke u eurozoni.

Proširenje programa kvantitativnog popuštanja

ECB je najavio povećanje kupnji unutar programa kvantitativnog popuštanja sa 60 na 80 milijardi eura mjesečno. Osim toga, najavljeno je da će se kupovati i obveznice nebankovnih korporacija u eurozoni koje imaju investicijski rejting. Značaj ovog poteza ne treba podcijeniti jer je to prvi put da ECB u kupnju unutar programa kvantitativnog popuštanja uključuje neosigurani privatni dug, što dokazuje da s aspekta rizika ECB ima viši apetit.

Najavljeno je i povećanje limita za kupnju obveznica istog izdavatelja s 33 posto na 50 posto, ali je njihov maksimalan udio u ukupnom programu kvantitativnog popuštanja smanjen s 12 posto na 10 posto.

ECB je najavio i smanjenje repo stope i stope marginalnog kreditiranja s 0,05 posto na nula i s 0,25 na 0 posto. Depozitna stopa je pak smanjena za 10 baznih bodova, na -0,4 posto. Ipak, nije najavljeno rangiranje depozitne stope što je svojevrsno iznenađenje s obzirom na prethodnu komunikaciju ECB-a.

Mario Draghi je spomenuo da ECB nije htio uvođenjem sustava rangiranja dati signal da će kamatne stope nastaviti padati te da će na ovaj način fokus prebaciti na druge nekonvencionalne mjere ako bude potrebe. Bez sustava rangiranja trošak nove negativne stope podnijet će banke i to uglavnom one iz osnovnih zemalja članica eurozone.

Od sniženog troška refinanciranja primarno će najviše koristi imati banke iz perifernih zemalja članica. Novi TLTRO program praktički znači da se banke mogu refinancirati po cijeni do -0,4 posto. Prema tome, trošak refinanciranja u eurozoni je de facto negativan po svemu osim u imenu. Ipak, ovime se pokazuje da se monetarne mjere usmjeravaju na zemlje u kojima je monetarna ekspanzija najviše potrebna.

Novim potezima ECB je iznenadio tržište u pozitivnom i negativnom smislu. Pozitivna iznenađenja uključuju proširenje programa kvantitativnog popuštanja više nego što se očekivalo te uvođenje novog TLTRO2 programa za banke. Negativna iznenađenja uključuju ne-rangiranje depozitne stope te signal Maria Draghija da stope neće dalje padati što praktički podržava granicu stopa prinosa na trenutnim razinama depozitne stope.

Razlozi za nove poteze

Glavni razlog donošenja novih poteza je kretanje stope inflacije u eurozoni koja se već četiri godine nalazi ispod ciljanih razina (slika 1). Kretanje stope inflacije u posljednjih godinu dana uglavnom je ispod ili oko 0 posto. Čak ju niti mjere kvantitativnog popuštanja uvedene početkom prošle godine nisu uspjele značajnije podignuti.

Stopa inflacije prema očekivanjima iz SPF ankete koju provodi ECB trebala bi u 2016. biti 0,7 posto, 1,4 posto u 2017. i 1,6 posto u 2018., što je ispod ciljane razine u srednjem roku. Zbog toga mnogi sumnjaju u učinkovitost poteza ECB-a.

Učinkovitost poteza ECB-a

No, sumnje su vjerojatno pretjerane. ECB je često prekasno reagirao, kao što je bio u prvom dijelu 2014. Međutim, čak i zakašnjele reakcije uspjele su preokrenuti trend rasta kredita.

Bez reakcija ECB-a situacija u eurozoni bi bila znatno lošija. Mjere su pomogle izbjegavanju deflacijske spirale, a sjednicom u četvrtak ECB je dokazao da još uvijek ima na raspolaganju mnoge konvencionalne i nekonvencionalne mjere čime su dobrim dijelom opovrgnuta nagađanja da središnjoj europskoj banci ponestaje snage u borbi protiv deflacijskih pritisaka. Međutim, treba imati na umu da monetarna politika nije svemoguća i da ECB ne može riješiti strukturne probleme eurozone.

Eurozona se sad nalazi u snažnijoj poziciji nego 2008. ili 2011. i 2012., ali učinci krize i dalje se osjećaju. Rast je, na žalost, došao prekasno. Rast populizma i antieuro sentimenta dodatne su prepreke strukturnim reformama u perifernim zemljama eurozone.

Nakon novih monetarnih mjera ECB-a eurozona ostaje ranjiva na potencijalne vanjske šokove. Ipak, čini se kako su oni u posljednje vrijeme smanjeni, barem što se tiče Kine i SAD-a. Ostaje upitno u kojoj mjeri će monetarna politika biti podržana ostalim mjerama ekonomske politike, odnosno fiskalnom politikom zemalja članica.

U svakom slučaju novi paket monetarnih mjera značajno smanjuje rizik zaoštravanja kreditnih standarda koji može biti prepreka ekonomskom oporavku eurozone. (Izvor: Banka.hr)