BEOGRAD – Premijer Srbije Aleksandar Vučić zadovoljan je razgovorima s bankarima, kaže da su s predstavnicima stranih kompanija već konkretizovane neke mere koje treba da učine što privlačnijim investicioni ambijent u Srbiji, dok mu je razgovor s građevinarima, kako kaže, bio najteži.

Nakon serije razgovora u Palati Srbija, Vučić je rekao da će se sastanci poput današnjih praktikovati ubuduće svaka dva meseca kako bi se proverilo šta je ko uradio, da li se poštuju ugovoreni rokovi i kakvi su rezultati postignuti.

"I danas sam davao jasne rokove", rekao je Vučić pominjući rokove koje je dao ministrima privrede i finansija Dušanu Vujoviću i Lazaru Krstiću, od sedam odnosno deset dana, nekima mesec…To je sve proverljivo i pošteno i samo tako će se videti ko je šta i koliko radio i uradio", rekao je Vučić i dodao da mu je najteži bio sastanak sa predstavnicima građevinskog sektora.

"Veoma mi je težak bio taj sastanak, svašta sam video i mislio sam da sve znam o srpskoj privredi i gledaćemo da koliko možemo pomognemo, ali ćemo mnogo morati da menjamo. Mi nemamo više ni keramičare, ni vodoinstalatere, o inženjerima da ne govorim… ", rekao je Vučić i najavio sledeći sastanak, sa srpskim privrednicima, među kojima je i vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković.

Upitan o njegovom prisustvu, Vučić je rekao da to nije ništa čudno, jer su tri Miškovićeve komapanije među prvih 200 po plaćanju poreza u Srbiji.

"Sudovi rade svoj posao i reći će svoje o krivici, a što se tiče plaćanja poreza zaslužio je da bude u prvih 200 privrednika koji je obezbedio svoje prisustvo ovde", rekao je Vučić.

S predstavnicima bankarskog sektora, kako je objasnio, danas u ugovoreni detalji o isplati subvencionisanih kredita koji ne treba da omoguće samo povećanje likvidnosti domaćih preduzeća nego i finansijsku relaksaciju.

Kad je reč o dinarskim kreditima oni će, kako je rekao, biti odobravani na period šest plus 12 meseci, prvih sest meseci je grejs period, a kamata će biti između pet i 5,9 odsto, što je gotovo besplatan kredit, pri čemu će država u narednom periodu isplatiti sve obaveze koje ima prema bankama.

"Mislim da ćemo imati značajnu podršku banaka", zaključio je Vučić, navodeći i da je s predstavnicima stranih kompanija razgovarano o olakšicama za ulagače i boljem privrednom ambijentu, a kad je reč o merama za suzbijanje sive ekonomije rekao je da je pripremljen plan u pet tačaka, te da njegovom realizacijom država može da očekuje da prihoduje između 500 i 700 miliona evra.

Upitan o kašnjenju radova na putevima, Vučić je rekao da su za takvo stanje svi pomalo krivi, sve vlasti ali i dobar deo građevinskih kompanija koji je, kako je naveo, pristao na takav način rada, neozbiljan, polumafijški…

"Kada vam za koji dan budem crtao mapu, svaku deonicu, da vidite samo auto puteve, ne lokalne, od stida ću da crvenim, ali ne znam šta će građani Srbije da urade sa svima nama. Ali to će sve da se promeni", rekao je premijer navodeći da će takva praksa da se promeni te da će do kraja 2016. godine biti u potpunosti završen koridor 10.

U potpunosti će biti završen auto put Beograd – Požega, a zatim će biti završena i gradnja od Požege do Boljara… tu je i Grdelička klisura, 84 kilometara do Dimitrovgrada…naveo je Vučić i pomenuo još brzi put Beograd – Zrenjanin za koji, kako je naveo, ima više koncesionih ponuđača, a koncesioni ugovor za taj put očekuje za tri meseca.

Bez podrške banaka privredi nema zdrave ekonomije

Vučić je izjavio da bez snažne podrške bankarskog sektora srpskoj privredi nema ni zdrave ekonomije. Vučić je to rekao na sastanku sa predstavnicima 29 banaka u Palati Srbija, i dodao da ne postoji ništa važnije od razmene ideja.

Predstavnici bankarskog sektora izjavili su posle sastanka da su spremni da ponude privredi devizne kredite, dok su predstavnici stranih kompanija izneli sugestije za poboljšanje poslovne klime.

Cilj razgovora, kako je ranije najavljeno, jeste stvaranje boljeg poslovnog ambijenta za podsticanje investicija i ekonomskog oporavka i razvoja Srbije.

Vučić je objasnio da je cilj da se vidi kako i na koji način država može da pomogne bankarskom sektoru, a da banke srpsku privredu, posebno privatni sektor, doživljavaju kao uslov svog napretka i stvaranja profita.

Premijer je podsetio da će banke od države dobiti 60 miliona evra kako bi plasirale 1,2 milijarde evra subvencionisanih kredita za privredu.

On je naglasio da bi voleo da samo deset odsto od tog novca ode u refinansiranje već postojećih kredita.

"Znam koliki će pritisak biti na banke, ali za nas su najbitnija mikro, mala i srednja preduzeća, kako bismo podstakli ovo malo zdravog sektora privrede", rekao je Vučić i podsetio da je samo prošle godine država ubacila u privredu 330 miliona evra kroz subvencionisane kredite.

Izrazivši nadu da će banke sprečiti da povezane firme "pokupe taj novac", kao što se dešavalo ranije, Vučić je najavio razgovor predstavnika vlade i Narodne banke Srbije o tome šta još centralna banka može da uradi, ali i o referentnoj kamatnoj stopi koja je vezana za fiskalnu konsolidaciju.

Danas je najlakše govoriti samo o onome što je loše i što ne valja, primetio je Vučić i ukazao da je, s druge strane, važno i dobro da se razgovara i vidi šta je moguće učiniti zajedničkim naporima.

Premijer je ponovio da će usvajanje mera koje treba da doprinesu oporavku srpske privrede vlada odložiti do četvrtka, upravo da bi se čulo mišsljenje i predlozi, kako bankarskog sektora, tako i predstavnika stranih investitira, građevinske industrije i domaćih privrednika sa kojima će se tokom dana sastati.

On je podvukao da je cilj da se bankama obezbedi veći profit a da istovremeno privreda od toga ima korist i da ojača.

Ministar finansija Lazar Krstić je na sastanku izjavio da se nada da je ovo samo prvi u nizu sastanaka sa predstavnicima banaka i privrede i objasnio da nijedna pojedinačna mera sama po sebi ne rešava probleme ali da se većina tih mera prelama kroz bankarski sektor.

Bankarski sektor je, prema njegovim rečima, osnovni instrument za poboljšanje situacije.

Podsetivši da se država suočila sa problemima i predložila konkretne mere čiji je pravac jasan, Krstić je rekao da je vreme i za raspravu o nenaplativim kreditima, jer je potrebno da se pomogne preduzevćima koji su u problemima, a za sve to je preduslov razmena mišljenja sa predstavnicima banaka i privrede.

Posle sastanka sa bankarima Vučić je održao sastanak sa predstavnicima stranih kompanija i predstavnicima građevinskih firmi. Na kraju će održati sastanak sa predstavnicima domaćih kompanija.

Banke spremne da privredi ponude i devizne kredite

Predstavnici bankarskog sektora predložili su da se privredi, osim subvencionisanih dinarskih kredita sa kamatom koja bi iznosila pet odsto, ponude i dugoročni krediti u evrima sa kamatom od tri odsto.

Zvaničnici banaka su novinarima u Palati Srbija rekli da su sa predstavnicima vlade i Narodne banke obavljeni otvoreni i konkretni razgovori, koje ocenjuju kao veliki uspeh i odličan početak saradnje.

Razgovor je bio otvoren i posvećen konkretnim pitanjima, rekli su bankari novinarima najavljujući još jednu rundu razgovora s predstavnicima vlade i posebno istakavši da je pitanje poverenja ključno za ostvarivanje dogovora i realizaciju planova.

"Da naglasim da smo danas prvi put imali ovako otvoren i konkretan razgovor sa predstavnicima vlade i Narodne banke i mislim da je ovo jedan veliki uspeh i fenomenalan početak", rekao je predsednik Izvršnog odbora Erste banke Slavko Carić

Na pitanje šta je predložio premijeru, Carić je pomenuo upravo dugorocne kredite u evrima, a ne samo subvencionisane u dinarima, kako je prvobitno bilo predloženo, a sve to kako bi pomoglo izvozno orijentisanoj privredi.

On je naveo da je inicijalni predlog da kamatne stope za dinare budu pet odsto, a da je njegov predlog da za kredite u evrima kamata bude tri odsto, što je, dodao je, uzeto u razmatranje.

Predsednica Izvršnog odbora Banke Inteza Draginja Đurić rekla je Tanjugu da je raspoloženje svih banaka pozitivno, te da ostaje da se vidi koliko će banke taj pozitivan pristup primeniti kasnije u svojoj politici.

"Za sada je predlzozeno da se krediti odobravaju na rok od godinu i po dana uz grejs period od šest meseci, a ja lično više sam za to da krediti budu u dinarima. Na sastanku je bio primetan optimizam, a određeni su i rokovi u kojima bi određene posloove trebalo završiti", rekla je Đurić ne precizirajuići o kojim je rokovima reč "jer su i prethodne vlade davale rokove pa ih nisu poštovale".

"Sastanak je, za razliku od nekih sličnih ranije, izuzetno produktivan, ocenio je predsednik Izvršnog odbora AIK banke Vladimir Čupić, pomenuvši da je bilo reči i o propisima koji su u domenu Narodne banke i Ministarstva finansija.

"Dogovorili smo se i da na višem stepenu saradnje analiziramo predloge zakona što je izuzetno dobro", rekao je Čupić izrazivši zadovoljstvo i pristupom i načinom na koji je sastanak vođen.

Poručivši da je u Srbiji situacija izuzetno teška, da je "đavo odeno šalu", te da se ubuduće sve mora raditi timski, Čupić je istakao da nije reč o esnafskim pitanjima već o sudbini svih.

"Mi smo svi u istom čamcu i ako budemo u situaciji da jedan vesla napred a drugi nazad nećemo nikuda stići" poručio je Čupić.

Predsednik Upravnog odbora Societe General banke Goran Pitić smatra da je bitno da se odrede rokovi i dodaje da su već sada dogovorene neki potezi koji bi uticali na efekte mera za povećanje likvidnosti i koji se odnose pre svega na otklanjanje prepreka koje su opterećenje za banke, poput rezervisanih sredstava, a što je moguće relaksirati…

Na narednom sastanku razgovaraće se o zakonima o stečaju, izvršnom postupku, o hipoteci, zakonu o zalogu, najavio je Pitić.

"Mislim da su premijer i njegovi saradnici shvatili da je ključna obnova poverenja koje je nedostajalo. Nisu kamatne stope u suštini najveći problem srpske privrede već poverenje da ono što se radi ima dugoročnu održivost i da to može da pokrene investicione aktivnosti", rekao je Pitić.

Predstavnici stranih kompanija za povoljniju poslovnu klimu

Predstavnici stranih investitora ocenili su nakon razgovora s premijerom Vučićem da su poreske olakšice za novozaposlene podsticajna mera, dodajući da je za rast investicija potreban i novi zakon o radu.

Razgovor je dobro protekao, saslušane su sve naše sugestije za popravljanje investicione klime u zemlji, rekao je director Hjuit Pakarda Miloš Đurković navodeći da je premijer izložio koje su ključne mere vlade.

Najveći investitori izneli su svoje viđenje mera koje mogu da poprave ekonomsku situaciju u zemlji i da povećaju priliv novih investicija.

"Konkretan i jedan od glavnih predloga svakako je novi zakon o radu i to je zajedničko mišljenje svih kolega", rekao je Đurković dodajući da je premijer najavio donošenje tog zakona u najkraćem roku.

Durković je kao dobar ocenio predlog da za 10 novih radnih mesta poslodavac plaća porez samo za troje, a ostalo da bude obaveza države, uveren da će on pospešiti zapošljavanje.

Generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko je naveo da na sastanku predloženo da se u javnu raspravu o zakonima koji regulišu sferu rada i investicija maksimalno uključe i predstavnici velikog biznisa, navodeći upravo NIS kao primer da se u razgovorima s potencijalnim partnerima, kakve oni trenutno imaju iz Rusije, Kine i EU, mora obezbediti da naša zemlja bude što atraktivnija za strane ulagače.

Navodeći da postoji nekoliko takvih podsticajnih mera, Kravčenko je rekao da je optimista kad je reč o promenama u dobrom smeru za Srbiju, te da i on i ostali učesnici razgovora veruju u rokove koji su na današnjem sastanku u vladi predstavljeni.

Gradnja jeftinih stanova pokrenuće građevinarstvo

Izgradnja velikog broja jeftinih stanova uz pomoć države pokrenuće domaću građevinsku industriju i uposliti građevinare, izjavio je danas potpredsednik Građevinsko-industrijske komore Srbije Goran Rodić.

On je rekao da sastanak predstavnika najvećih građevinskih firmi, kao što su Energoprojekt, Planum, Mostogradnja, "Ratko Mitrović Dedinje" i Putevi Užice, kao i proizvođača građevinskog materijala, sa premijerom Aleksandrom Vučićem, služi upravo razmeni mišljenja i uvida u probleme, a da će onda biti na resornom ministarstvu da se uključi u realizaciju takvog programa.

Na izgradnji jeftinih stanova, rekao je Rodić, biće indirektno zaposleno nekoliko desetina hiljada ljudi i taj projekat će puniti državni budžet.

Prema njegovim rečima, srpsko građevinarstvo je u problemima i Srbiji je potreban veliki broj jeftinih stanova. Firme više ne mogu da računaju da se bogate na stambenih kvadratima – cilj je da građevisnka industrija i radnici prežive.

Rodić je kazao da je moguća izgradnja stanova po ceni od 350 i 400 evra po kvadratu, i zbog tih poslova mnogi proizvođači građevinskog materijala će moći ponovo da pokrenu porizvodnju. Firme tipa "mašna – tašna" biće isključene iz novih poslova, naglasio je on.

"Od ovog posla niko ne sme da očekuje neku veliku ili ekstra dobit, to će biti posao gde će se pokriti troškovi sa nekom minimalnom akumulacijom, da bi mogli da se servisiraju neki dugovi iz prošlosti, ali od velikog značaja je to što će se veliki broj ljudi vratiti na posao", naglasio je on.

Kako je rekao Rodić, stanovi će se graditi na državnim lokacijama širom Srbije, gde je Vojska Srbije bila prisutna, a sada su napuštene ili nikada nisu privedene nameni.

"Trebalo bi birati one lokacije na kojima je ulaganje u infrastrukturu najmanje ili gde već postoji infrastruktura. Ako uzmemo Beograd, možda bi najveće gradilište moglo da bude na Banjici, zatim na Novom Beogradu, prema Mirijevu i širom periferije Beograda, u trećoj i četvrtoj zoni, gde bi mogli da se grade takvi stanovi", rekao je taj stručnjak Građevinske komore.

Gradiće se, dodao je, tipski stanovi, a potencijalni investitor će sigurno imati interesa da plasira svoj novac, sa niskim kamatama od tri odsto i svakako će imati neku zaradu.

"Reč je o velikom broju stanova, i na tom poslu bi svi imali dobit – i kupci i država i investior i izvođači", naveo je Rodić.

Građevinska komora, kako je rekao, očekuje da nosioci posla u izvođačkom delu budu firme poput Energoprojekta, Mostogradnje u delu infrastrukture – Planum, Putevi Užice, Gemaks i druge, jer su već radile takve projekte, a angažovale bi mala i srednja građevinska preduzeća.

Da bi izgradnja jeftinih stanova bila moguća, potrebno je da država obezbedi građevinsko zemljište i organizuje taj posao, kao i da se lokalne samouprave odreknu naknada za infrastrukturu, kazao je Rodić dodajući da i proizvođači građevinskog materijala treba da snize cene svoji proizvoda, s obzirom da je reč o velikim količinama.

"Ako hocete da proizvodnju da podignete, morate nešto i da žrtvujete, znači da zemljište bude – besplatno. Moramo svi da žrtvujemo nešto da bi takav posao uspeo i da bi krenuli sa "mrtve tačke", jer smo svi debelo na kolenima", dodao je Rodić. (Agencije)