SARAJEVO – Ukoliko vlasti u BiH ne preduzmu hitne mjere, domaća prehrambena industrija biće pred kolapsom zbog ulaska Hrvatske u EU, upozorio je u Sarajevu ekonomski analitičar u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić.

"Ulazak naših susjeda u EU 1. jula 2013. godine onemogućiće kompanijama iz BiH da prema sadašnjim uslovima izvoze robu u Hrvatsku, koja im je najznačajnije tržište”, rekao je Hasić na konferenciji za novinare.

On je podvukao da su, iako je BiH tražila sedam graničnih prelaza, EU i Hrvatska prihvatile da samo dva prelaza na 1.010 kilometara granice budu opremljena za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda.

”Ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan dio izvoza mliječnih proizvoda, mesa i jaja iz BiH u Hrvatsku moraće da bude ukinut kada se Hrvatska pridruži EU. To će posebno biti teško za male proizvođače, a dodatni troškovi transporta bi mogli da unište njihove poslove”, precizirao je Hasić.

Prema njegovim riječima, institucije vlasti u BiH moraju hitno da donesu i usklade pojedina zakonska rješenja sa evropskom legislativom, a neophodno će biti i uspostavljanje laboratorija koje će vršiti kontrolu kvaliteta u skladu sa standardima EU.

”Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda predstavlja jednu od rijetkih prehrambenih djelatnosti u BiH koja ostvaruje spoljnotrgovinski suficit. Ukoliko ne budemo imali akreditovane laboratorije, izvoz ovih artikala može biti u potpunosti blokiran”, naglasio je Hasić.

S ciljem brže pripreme BiH za ublažavanje posljedica ulaska Hrvatske u EU, on je pozvao vlasti u BiH da hitno donesu zakon o sistemu državne pomoći, da obezbijede finansijska sredstva i formiraju fondove za podršku nadležnim institucijama i privredi u procesu usklađivanja rada i standarda sa EU.

Hasić je naveo da bi od EU i Hrvatske trebalo zatražiti omogućavanje prelaznog perioda primjene propisa EU na plasman domaćih proizvoda na tržište Hrvatske, od momenta njenog ulaska u EU.

BiH je za prvih devet mjeseci ove godine ostvarila spoljnotrgovinsku razmjenu sa Hrvatskom od oko 17,5 milijardi KM, pri čemu je izvoz bio 6,3 milijarde KM, a uvoz 11,2 milijardi KM, što je rezultovalo deficitom od oko 4,9 milijardi KM.

Inače, spoljnotrgovinski deficit BiH u prvih 10 mjeseci ove godine iznosio je 5.505.114.196, što je za 586.757.815 KM, odnosno 11,93 odsto više nego u istom periodu lani.

U tom periodu BiH je ostvarila izvoz u vrijednosti od 7.027.017.656 KM, što je za 1.037.605.858 KM, odnosno 17,32 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 12.532.131.852 KM, što je za 1.624.363.673 KM, odnosno 14,89 odsto više nego za 10 mjeseci lani.

”Nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan je za 2,12 odsto i u ovom periodu iznosio je 56,07 odsto”, rekao je novinarima u Sarajevu ekonomski analitičar u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran.

On smatra da su i pokrivenost uvoza izvozom i nivo deficita relativno zadovoljavajući, s obzirom na složene ekonomsko-socijalnim uslove privređivanja u BiH.

Prema njegovim riječima, najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u izvještajnom periodu ostale su pojedine članice CEFTA 2006 (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije.

”Prema grupama zemalja, najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH je u kontinuitetu Evropska unija (55,68 odsto izvoza i 48,72 odsto uvoza), dok se pojedinačno izdvajaju Hrvatska (14,65 odsto izvoza i 17,94 odsto uvoza), Njemačka (14,97 odsto izvoza i 8,86 odsto uvoza), Srbija (12,37 odsto izvoza i 11,15 odsto uvoza), Italija (11,46 odsto izvoza i 7,74 odsto uvoza) i Slovenija (8,65 odsto izvoza i 9,25 odsto uvoza)”, precizirao je Gavran.

On je dodao da je pokrivenost uvoza izvozom u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa najznačajnijim partnerima povećana i dostigla je 65,31 odsto s CEFTA-om i 64,09 odsto s Evropskom unijom, a ostvaren je suficit s UNMIK-om (Kosovom) (6.916,37 odsto), Albanijom (1.562,69 odsto), Crnom Gorom (636,39 odsto), Švedskom (121,82 odsto) i Slovačkom (107,45 odsto)

‘U strukturi spoljnotrgovinske razmjene BiH za prvih 10 mjeseci, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je povećanje i izvoza i uvoza u svim sektorima.

Izvoz je najviše povećan u sektorima rude, metali i proizvodi i koža, krzno, tekstil i proizvodi i to po 21,92 odsto, zatim u sektoru hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma 19,40 odsto, drvo, papir i namještaj 17,81 odsto i mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i drugo 16,88 odsto.

Najmanje povećanje izvoza zabilježeno je u sektoru kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (5,03 odsto).

U posmatranom periodu uvoz je najviše povećan u sektorima mineralna goriva – 27,35 odsto, koža, krzno, tekstil i proizvodi 16,76 odsto i rude, metali i proizvodi 14,40 odsto. Najmanje povećanje uvoza bilo je u sektoru drvo, papir i namještaj – 3,98 odsto.