FRANKFURT – Evropska centralna banka (ECB) uputiće Italiji pismo s prigovorima na iznenadni porez na dobit banaka koji je uvela Vlada te zemlje, navodi ANSA, prenosi Reuters.
U pismu ECB kritikuje činjenicu da je italijanska Vlada prošle sedmice najavila uvođenje poreza, a da prethodno nije obavijestila Italijansku centralnu banku, ali ni ECB, što je morala učiniti prema pravilima Evropske unije, pišu italijanske novine.
Taj poreski rizik oslabio bi italijanske banke i njenu ekonomiju, naglašava se u reakciji ECB-a.
U nastojanju da učvrsti svoju političku bazu, italijanska konzervativna vlada je prošli ponedjeljak objavila iznenađujuću odluku da će oporezivati jednokratnim dodatnim porezom od 40 odsto veliku dobit banaka, izazivajući velike prodaje dionica banaka, i to ne samo velikih italijanskih, nego i ostalih velikih banaka u evrozoni.
Potom je manje od 24 sata kasnije djelimično povukla svoju odluku, objašnjavajući da će maksimalni iznos poreza koji će banke platiti biti u visini od 0,1 odsto vrijednosti njihove imovine.
Jednokratnim se porezom oporezuje velika dobit koju su banke ostvarile zahvaljujući porastu kamatnih stopa.
Rojters je u vrijeme kada je mjera objavljena saznao da će italijansko Ministarstvo finansija tim porezom prikupiti nešto manje od tri milijarde evra. Međutim, prije pojašnjenja gornje granice, neki proračuni analitičara iznosili su prihode i do devet milijardi evra.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je u ponedjeljak da je preuzela punu odgovornost za prošlosedmičnu šokantnu odluku o uvođenju jednokratnog bankarskog poreza koji je kritikovan zbog nanošenja trajne štete kredibilitetu njene vlade na finansijskim tržištima.
U komentarima za italijanske novine “Corriere della Sera”, “La Repubblica” i “La Stampa”, Meloni je navela da porez nema kaznene namjere prema sektoru.
“Učinila bih to ponovo zato što vjerujem da se prave stvari moraju učiniti, to je odluka koju sam donijela (na svoju ruku)”, izjavila je ona, a citirala ju je “La Repubblica”.
“To je osjetljivo pitanje i ja preuzimam punu odgovornost za njega”, dodala je.
Nagli rast kamatnih stopa centralnih banaka bankama je donio rekordne dobiti, budući da su taj rast mogle prebaciti na korisnike kredita, a istovremeno nisu znatno dizale kamate na depozite. Zemlje poput Španije i Mađarske već su uvele porez na prekomjernu dobit bankarskog sektora. (Agencije)