BANJALUKA – Privatizacija “Telekoma Srbija” pozitivno će uticati na razvoj i jačanje tržišne pozicije “Telekoma Srpske”, kao njene kćerka kompanije u BiH, što će u neugodnu situaciju dovesti ostale domaće telekome, ocjenjuju analitičari.

U banjalučkom društvu "Advantis broker", koje je pravilo analize regionalnog telekom tržišta, smatraju da će odluka Vlade Srbije o ulasku u prodaju 51 odsto akcija "Telekoma Srbija" pozitivno uticati na bh. tržište.

Komentarišući mogućeg novog vlasnika "Telekoma Srbija" kojima proteklih dana licitiraju beogradski mediji, u "Advantisu" kao favorita izdvajaju njemački "Deutsche Telekom" (DT), s tim da solidne šanse daju i egipatskom "Orascomu".

"DT je već, preko grčke kompanije OTE, posredni akcionar ‘Telekoma Srbija’ i ima ambiciju da zauzme Srbiju kao najveće tržište u regionu, nakon što je već ‘poklopio’ Hrvatsku, Crnu Goru i Makedoniju. Drugi je ‘Orascom’, koji već duže vrijeme pokušava da uđe na evropsko tržište i sada za to ima dobru priliku kroz kupovinu ‘Telekoma Srbija’, zbog čega ne bi bilo iznenađenje ako upravo Egipćani ponude najvišu cijenu na tenderu", smatra Branko Kecman, direktor "Advantis brokera".

On je uvjeren da će privatizacija "Telekoma Srbija" poboljšati kvalitet usluge i finansijske rezultate "Telekoma Srpske", što će, sa druge strane, smatra, ugroziti postojeću poziciju "BH Telecoma".

"Državna preduzeća se ne mogu boriti s privatnima, posebno onima sa višedecenijskim iskustvom u poslovima telekomunikacija. ‘BH Telecom’ nije izuzetak i neminovno će gubiti tržište u toj utakmici", mišljenja je Kecman.

Sličnu ocjenu dao je i Boris Tihi, akademik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, koji kaže da je "Telekom Srpske" u prednosti u odnosu na "BH Telecom", jer je prvi pristupio vlasničkoj transformaciji i očekuje novog još jačeg strateškog partnera.

Ukoliko u BiH na velika vrata uđe kompanija poput DT-a, Tihi je uvjerenja da bi vlasti u FBiH što prije trebalo da deblokiraju proces privatizacije sarajevskog operatora.

"Država se u našim uslovima nije pokazala kao dobar vlasnik, jer političari preko njih guraju svoje interese, kontrolišu dobit i postavljaju podobne ljude", naglašava Tihi.

Ekonomista Fikret Čaušević smatra, pak, da ne treba žuriti s većinskom prodajom "BH Telecoma" u koji je, ukazuje, od rata investirano 700 miliona evra, ali ni dozvoliti da u upravljanju preduzećem dominira etnički ili partijski princip.

"'BH Telecom’ je visokoprofitabilno preduzeće i ne bi ga pod pritiskom dolaska konkurencije trebalo olako prodavati", kaže Čaušević.

On, takođe, ističe da bi DT, koji je odranije posredni manjinski akcionar HT Mostar, kupovinom "Telekoma Srbija" postao većinski vlasnik "Telekoma Srpske" i time stekao nedopustivu dominantnu tržišnu poziciju zbog čega bi očekivao reakciju Regulatorne agencija za komunikacije BiH.

Kecman, pak, vjeruje da bi Nijemci tu "prepreku" lako mogli prevazići bilo spajanjem "Telekoma Srpske" i HT Mostar, gašenjem slabije mostarske kompanije ili izlaskom iz vlasničke strukture HT-a.

"Koji model će DT izabrati, zavisiće od njegove poslovne procjene i uklapanja u domaće zakonske okvire", kaže Kecman.