BANJALUKA – Vlada RS usvojila je nacrte seta reformskih zakona čiji je cilj rasterećenje privrede i pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, a predloženo je uvođenje druge diferencirane stope PDV-a nakon čega bi umjesto sadašnjih 17 odsto standardna iznosila 22 odsto, a niža, koja bi bila primjenjivana na osnovne životne namirnice, lijekove i bebi opremu, deset odsto.

Niža stopa bi se primjenjivala na brašno, hljeb, mlijeko, jogurt, ulje, mast, so, šećer, homogeniziranu dječiju hranu i lijekove.

Predložene izmjene Zakona o PDV-u biće dostavljene Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH s obzirom na to da je pitanje indirektnih poreza u nadležnosti BiH. Na istu adresu ide i inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama koja predviđa uvođenje specifične akcize na cigarete od 0,30 KM po kutiji i dodatne akcize na pivo od 15 feninga po litru.

Nacrtom zakona o porezu na nepokretnosti predviđeno je uvođenje jedinstvene stope poreza za stanovništvo u svim opštinama od 0,25 odsto, dok bi za poreska stopa za nepokretnosti koje se koriste u proizvodne svrhe trebalo da iznosi 0,20 odsto. Nacrtom zakona o porezu na dohodak predviđeno je ukidanje poreza na dividendu, a izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima smanjenje ukupne stope doprinosa za 1,4 odsto, odnosno sa 33 na 31,6 procenata.

Poslovna zajednica u RS pozdravila je većinu prijedloga navodeći da oni idu ka rasterećenju privrede, ali je nezadovoljna predloženim povećanjem osnovne stope PDV-a. Privrednici smatraju da bi pozitivni efekti ostalih zakona, prije svega smanjenje stope doprinosa, mogli da budu neutralisani povećanjem osnovne osnovne stope PDV-a.

"Povećanje PDV-a će dovesti do smanjenja dobiti privrednika jer oni neće moći da povećavaju cijenu robe s obzirom na to da je kupovna moć građana niska", rekao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević za Glas Srpske.

U Privrednoj komori nisu zadovoljni ni visinom jedinstvene stope poreza na nepokretnosti. Blagojević kaže da su privrednici mišljenja da jedinstvena stopa treba da iznosi 0,15 odsto, a za objekte u kojima se obavlja proizvodna djelatnost 0,10 odsto. Drugi njihov prijedlog je da maksimalna visina stope bude ograničena na 0,25 odsto umjesto dosadašnjih 0,5 odsto, a da za objekte u kojima se odvija proizvodnja na 0,20 odsto.

"Što se tiče zakona o rokovima za izmirenje novčanih obaveza, njime se preduzeća iz privatnog sektora stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na subjekte iz javnog sektora jer je rok za izmirenje obaveza za privrednike 60 dana, a za javni sektor 90 dana. To je za nas neprihvatljivo", naglasio je Blagojević.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković kaže da su rješenja koja je Vlada donijela dobra za početak, ali da ne znače veliko rasterećenje privrede ukoliko reforme ne budu nastavljene.

"Ima dobrih rješenja, a jedno od njih je ukidanje poreza na dividendu. Kada je u pitanju uvođenje diferencirane stope PDV-a plašim se da bi tu moglo da dođe do negativnih efekata, jer će većina robe poskupjeti, a to će dovesti do pada kupovne moći. Niža stopa se ne odnosi na veliki broj proizvoda, a pitanje je i da li će i u kojoj mjeri trgovci sniziti njihove cijene", rekao je Duduković i dodao da, kada su u pitanju rokovi plaćanja, prijedlozi dobri ako bi se svi pridržavali propisanih rokova.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević kaže da je u zemljama regiona koje su povećale PDV došlo do pada prihoda, jer je to dovelo do smanjenja krajnje potrošnje.

"Čak i uvođenje niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice ne znači nužno da će ti proizvodi biti jeftiniji, jer je formiranje cijena slobodno, a država ne može nikoga prisiliti da za smanjenje poreskog opterećenja smanji i finalnu cijenu svog proizvoda", kazao je Kovačević.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović najavila je da će se nakon seta reformskih zakona ići u jedan veoma obiman program borbe protiv sive ekonomije, jer se ne može više tolerisati varanje sistema.

„Sistem je taj koji treba da obezbijedi plate, penzije, subvencije da realizuje brojne projekte, izmiri stipendije i sve drugo… A kako ćete sve to da radite, ako niko ne prijavljuje radnike, pa po tom osnovu gubite poreze i doprinose. Ili prijavljujete radnike na neki minimalac, a mi svi znamo da je nemoguće da radite za minimalac na tom radnom mjestu“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da Vlada Srpske želi da sistem bude dobar prema svakom građaninu. „A da bi sistem bio dobar, građanin mora da ima osjećaj pripadnosti nečemu i da za to mora da radi. Ima puno ljudi koji su u potrebi, ali će biti manje u potrebi kad oni koji rade rade legalno, izvršavaju svoje obaveze i sarađuju sa sistemom“, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je istakla da se ne smije imati strah od reformi, jer se reforme dešavaju periodično da bi se „deblokirao sistem i unio čist vazduh“.

„Da li neko misli da je nama u Vladi dosadno, pa idemo sa setom reformskih zakona. Nije sigurno. Mi idemo u reforme, jer znamo da je sistem zakrčen i da ga moramo provjetriti. Mi smo toga svjesni, preuzeli te rizike na sebe i zamolili socijalne partnere da nam u tome pomognu. Mi nosimo odgovornost za ove stvari i, nije nikakav problem, želimo da je ponesemo, ali hoćemo da imamo društvo u kojem pošteno provodimo reforme“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da ukoliko Srpska želi promjene, onda svi moraju da imaju odgovornost.

„Ne možete stalno da galamite i pričate nije Vlada isplatila nešto, a vi ne odete i ne platite ono što treba da platite. Znači, vi varate sistem, a hoćete da sistem prema vama bude fer. To neće moći, jer to nije u redu. Ako očekujete nešto od države, onda morate i državi nešto da date“, naglasila je Cvijanovićeva i dodala da se varanje sistema nigdje u svijetu ne toleriše.

Govoreći o Zakonu o izmirenjima obaveza, ona je rekla da se konačno došlo do toga da rok za izmirenje obaveza bude 60 dana. Premijer Srpske je navela da čak i direktiva EU predviđa različite rokove u smislu da se predviđa rok od 60 dana, ali da je moguće utvrditi i duži od 60 dana za fondove i javna preduzeća.

„Svako ima garanciju kada posluje sa državom, svi ti ugovori su osigurani. Tako imate nekih koji mogu da čekaju puno duže, jer znaju da će od države naplatiti to što trebaju. Ali, evo mi smo tu sada definisali jedinstveni rok, mada postoji mogućnost da se prave izuzeci. Tako je i u zakonodavstvima drugih država, a i direktiva EU daje takvu mogućnost“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je suština donošenja reformskih zakona rasterećenje privrede smanjenjem stopa doprinosa, gdje bi tom sektoru ostalo 53 miliona KM.

„Prošle godine smo uveli i neoporezivi dio dohotka u visini od 200 KM i po tom osnovu ostavili privredi 84 miliona maraka. Prošle godine, nakon poplave smo išli u emitovanje vaučera, odnosno platnih kartica i takođe ostavili građanstvu 80 miliona KM.

Ima li još negdje takav primjer u regiji, da li se tako nešto radi? Ja više vidim priče, a manje postupaka. Mi smo ovdje postupali veoma konkretno, uprkos teškoj krizi koja nas je harala i poharala, i uprkos strašnoj poplavi koja nas je zadesila.

Mi smo ostavili 80 miliona građanima sa željom da im pomognemo, da spasu svoja domaćinstva. Prošle godine smo privredi ostavili 84 miliona po osnovu neoporezivog dijela i sada 53 miliona. Ja mislim da su to hrabre stvari i da smo pokazali da nismo neodgovorni ni prema građanima, ni prema Republici Srpskoj“, istakla je Cvijanovićeva. (Glas Srpske/RTRS)